​Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2019.

Kao nastavak prošlogodišnje, prve konferencije Jutarnjeg lista na temu zaštite od požara, koja je uslijedila nakon alarmantne požarne sezone 2017. godine, najgore u posljednjih nekoliko desetljeća, danas, 26. studenoga, u zagrebačkom hotelu Esplanade Jutarnji list organizirao je i drugu konferenciju na istu temu, naziva „Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2019.“

Foto: MUP

Kao nastavak prošlogodišnje, prve konferencije Jutarnjeg lista na temu zaštite od požara, koja je uslijedila nakon alarmantne požarne sezone 2017. godine, najgore u posljednjih nekoliko desetljeća, danas, 26. studenoga, u zagrebačkom hotelu Esplanade Jutarnji list organizirao je i drugu konferenciju na istu temu, naziva „Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2019.“,  uz suorganizaciju triju ministarstava – unutarnjih poslova, obrane i poljoprivrede, te uz podršku tri velike nacionalne kompanije – Hrvatskih šuma, AKD-a i Odašiljača i veza.

I ovogodišnji susret okupio je brojne stručnjake i subjekte koji sudjeluju u pripremi protupožarih sezona, unaprjeđenju zaštite od požara, kao i njihovoj prevenciji, a osmišljen je kako bi se sumiralo što je učinjeno u proteklih godinu dana, u kojem razdoblju je, kako je naglasio u svojoj dobrodošlici organizator, glavni urednik Jutarnjeg lista Ogurlić, ustanovljen sustav domovinske sigurnosti, uspostavljen Centra u Divuljama - Operativno vatrogasno zapovjedništvo i u Ministarstvu unutarnjih poslova pokrenuta reorganizacija sustava, vezana uz ovo područje.

Uz moderatorsku palicu voditelja Togonala, sudjelovanje sudionika panel rasprave - potpredsjednika Vlade i ministara obrane i poljoprivrede, Krstičevića i Tolušića, ministra unutarnjih poslova Božinovića, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Jakupčića, glavnog vatrogasnog zapovjednika Tucakovića, predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice Sanadera, ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Lozančića, pročelnika Hrvatske gorske službe spašavanja Prizmića, zatim izaslanika predsjednice RH, njezina savjetnika Galića, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Šundova i generala Markača, brojni okupljeni stručnjaci relevantnih resora javnog i privatnog sektora, dobili su odgovore na pitanja poput: Što smo naučili iz niza velikih požara koji svakoga ljeta haraju na našem priobalju? Jesmo li imali sreće u izbjegavanju ogromnih ljudskih gubitaka kakvi su se dogodili ovih dana u Kaliforniji i ovoga ljeta u Grčkoj ili naš sustav dobro funkcionira i prevenira takve teške tragedije? Koliko je važan nadzor iz zraka i kakve se novosti ove sezone uvode u ranom uočavanju požara? Što se može učiniti u prevenciji, a  što u boljem opremanju i organizaciji zračnih i kopnenih snaga koje gase požare kada već izbiju? Koje se promjene pripremaju u zakonskoj regulativi, a koje u spajanju postojećih službi u Hrvatskoj? Kako se održavaju šumski putovi, protupožarne prosjeke i šumska masa uoči požarne sezone?, te su u interaktivnom ozračju odslušali odlične prezentacije o rezultatima, unaprjeđenju i modernizaciji sustava, i pratili aktivnu panel raspravu, nakon koje su uslijedila i pitanja publike.

Glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković iznio je rezultate požarne sezone 2018., na koje je utjecao čitav niz faktora, kao što su primjerice, olakšana i unaprjeđena suradnja, razmjena informacija i koordinacija nadležnih tijela, ali i vremenski uvjeti, svijest ljudi, strah od represivnih mjera i pojačane promidžbene aktivnosti. U ovogodišnjoj je sezoni poginula  jedna osoba, ozlijeđeno je 7 vatrogasaca od 1116 profesionalnih, 5076 dobrovoljnih i do 1113 sezonskih, koji su u njoj sudjelovali, a u kojoj je bilo 58% požara i 95,8% manje izgorene površine nego godinu ranije, izložio je zapovjednik Tucaković, nadodavši kako su u tom razdoblju doneseni i novi zakoni o šumama, poljoprivrednom zemljištu i o državnom inspektoratu, te kako je i dalje potrebno unaprjeđivati preventivne mjere, modernizirati sustav i u program aktivnosti uključiti i Hrvatsku turističku zajednicu.

Nakon prezentacije predsjednika Uprave Odašiljača i veza Botice o sustavu kamera koje su potpora u ranom otkrivanju požara, a pomoću kojega su operateri do kraja rujna ove godine potvrdili 397 požarnih alarma za požare različitih razmjera, i prezentacije voditelja vatrogasnih operacija i meteorologa u grčkom Centru za koordinaciju, Iliopoulosa, o ljetošnjoj katastrofi u Grčkoj, održana je panel rasprava, u kojoj su sudjelovali, već pobrojani, najmjerodavniji sugovornici za obranu od požara i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.

Svaki sugovornik obradio je aktualna i najvažnija područja iz svog resora djelovanja, pa je tako, između ostalih, potpredsjednik i ministar Krstičević govorio o modelima kojima se, zajedničkim i koordiniranim naporima, izgrađuje sustav domovinske sigurnosti, njegov kolega Tolušić osvrnuo se na novitete koje će uvesti nova zakonodavna rješenja te preventivne mjere koje Ministarstvo poljoprivrede ulaže u zaštitu od požara, dok je ministar Božinović govorio o povećanoj stopi otkrivanja kaznenih djela i prekršaja vezanih uz ovu problematiku, odnosno da je uz 75% smanjenje požara, došlo do 55% povećanja otkrivenosti počinitelja u posljednjoj sezoni. Također, podsjetio je na mogućnost i važnost povlačenja sredstava iz fondova EU, iz kojih je Ministarstvo unutarnjih poslova u ovoj godinu povuklo 256 milijuna kuna za 94 vatrogasna vozila i 37 milijuna kuna za radio telekomunikacijsku opremu.
Gledano šire, ministar Božinović je pojasnio kako je u tijeku nastanak novog financijskog okvira Europske unije, unutar kojega se predviđa tri puta više sredstava za ulaganja u razne segmente sigurnosti, što je iznos od 33 milijarde eura, a za povlačenje kojih sredstava, čime se rasterećuje državni proračun, je nadležno upravo Ministarstvo unutarnjih poslova. Govorilo se i o pripajanju Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno sustava civilne zaštite MUP-u, te je ministar Božinović istaknuo kako operativne snage ostaju iste, a radi se samo o tome da nacionalna razina ima uvid u situaciju i jedinstvenu informacije čime sustav raspolaže u slučajevima velikih nesreća i katastrofa.
Naposljetku, bilo je riječi i o prednostima i manama RescEU, mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu, odnosno europskih kapaciteta za civilnu zaštitu kojima će se nadopunjavati postojeći nacionalni kapaciteti za koordiniran europski odgovor koji se aktivira u slučaju da nacionalni kapaciteti nisu dovoljni.

Pisane vijesti | Društvo i zajednica