Predavanje na temu "Stres u policiji"

Ublažavanje stresa na poslu ponajviše ovisi o potpori kolega i njihovom razumijevanju. Koliko će čovjek biti otporan na stres ovisi i o njegovoj ličnosti, intenzitetu ugroženosti i potpori okoline.

Foto: PU bjelovarsko-bilogorska

Jučer  je u Policijskoj upravi bjelovarsko-bilogorskoj, u organizaciji I.P.A kluba bjelovarsko-bilogorske, održano predavanje na temu Stres u policiji. Predavanje je održala prof. dr. sc. Dragica Kozarić Kovačić s Odjela za psihijatriju Kliničke bolnice Dubrava iz Zagreba.

Gotovo je neizbježno u današnje vrijeme podleći stresu vezanom za posao, to je pojava s kojom se prije ili kasnije susretne svaki čovjek bez obzira na zanimanje i radno mjesto. Stres jest reakcija organizma na određeni stresor, odnosno na poticaj (pozitivni, negativni, neutralni) koji dovodi do stresa. Posljedice stresa koje nastaju, nevezano da li su nastale na poslu ili izvan, su najčešće smanjena radna učinkovitost i kvaliteta izvršenog posla, učestalo izostajanje s posla, razvoj psihičkih i tjelesnih bolesti, smanjenje kvalitete socijalnog življenja i funkcioniranja, dugotrajna bolovanja, invaliditet, te gubitak stručnjaka u najproduktivnijoj životnoj dobi, predočila je dragica Kozarić Kovačić.

Kako stres utječe na posao? Kao prvo i osnovno, rukovodstvo treba prepoznati stres kod svojih radnika, te im pomoći u suočavanju s njime, istaknula je i prisutne upoznala s istraživanjem o 20 najstresnijih zanimanja na području Europske unije, koje je proveo Institut znanosti i tehnologije Sveučilišta u Manchesteru, a prema kojem je policija na visokom drugom mjestu, dok su na prvom mjestu mineri. Također je rekla kako su stresovi u policiji vezani ponajprije uz prirodu samog posla, organizacijske i interpersonalne, ali i uz obiteljske čimbenike, dok su razlozi koji dovode do stresa izloženost njegovim pojavama u društvu, izloženost opasnim situacijama, od policajaca se očekuje velika diskrecija u mnogim situacijama, zakinutost policajca za reakciju bijega i borbe u opasnim situacijama, a koje je inače svojstveno prirodi čovjeka. Manifestacije stresa koje se javljaju su psihički poremećaji (depresija, konzumiranje alkohola i lijekova), psihosomatske bolesti, poremećaji radnog, obiteljskog i socijalnog funkcioniranja, tzv „burnout“ sindrom i slično, nabrojala je i nadodala kako ublažavanje stresa na poslu ponajviše ovisi o potpori kolega i njihovom razumijevanju, te međusobnoj ovisnosti. Koliko će čovjek biti otporan na stres ovisi i o njegovoj ličnosti, intenzitetu ugroženosti i potpori okoline, istaknula je.

Dragica Kozarić Kovačić je u svom predavanju spomenula i čimbenike koji doprinose otpornosti ljudskog organizma na stres, spomenuvši da oni obuhvaćaju biološke i psihološke aspekte osobe, kao i pre-traumatsko i post-traumatsko okruženje. Neki od najvažnijih postupaka za prevenciju stresa su izobrazba o stresu, bolja organiziranost na poslu, tjelesna aktivnost, socijalna podrška, pravilna prehrana, meditacija, tehnike disanja i slične tehnike, zaključila je.

Pisane vijesti