Prijedlog Zakona o azilu

U postupku usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa EU acquis-em, nalazi se i Zakon o azilu („Narodne novine“ br. 103/03.), a kako se radi o velikom broju izmjena u postojećem Zakonu, predloženo je usvajanje novog Zakona...

U postupku usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa EU acquis-em, nalazi se i Zakon o azilu („Narodne novine“ br. 103/03.), a kako se radi o velikom broju izmjena u postojećem Zakonu, predloženo je usvajanje novog Zakona o azilu.

Donošenjem novog Zakona o azilu, sustav azila u Republici Hrvatskoj bit će ujednačen s EU acquis-em na području azila i s relevantnim međunarodnim dokumentima, posebno sa:

-         Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967.,

-         Direktivom Vijeća 2003/9/EC o postavljanju minimalnih standarda za prijem tražitelja azila,

-         Direktivom Vijeća 2001/55/EC o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba i o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica u prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba,

-         Direktivom Vijeća 2005/85/EC o minimalnim standardima za postupke dodjeljivanja i oduzimanja izbjegličkog statusa u državama članicama,

-         Direktivom Vijeća 2004/83/EC o minimalnim standardima za kvalifikaciju i status državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva kao izbjeglica ili kao osoba kojima je na drugi način potrebna međunarodna zaštita.

Osigurat će se stvarna i učinkovita provedba ustavne odredbe kojom je predviđeno da strani državljani i osobe bez državljanstva mogu dobiti utočište u Republici Hrvatskoj. Osigurat će se zaštita osobama koje ne ispunjavaju uvjete za odobrenje statusa sukladno Konvenciji o statusu izbjeglica, a ne smiju se vratiti u zemlju podrijetla jer im tamo prijeti smrtna kazna ili smaknuće, ratno ili njemu slično stanje odnosno iz drugih humanitarnih razloga, uvođenjem tzv. supsidijarne zaštite.

U prvom stupnju zahtjeve rješava Ministarstvo unutarnjih poslova, a protiv odluke Ministarstva može se podnijeti tužba Upravnom sudu RH. Zakonom će se ustanoviti jedno od osnovnih jamstava koje je potrebno osigurati tražiteljima azila u postupku, a to je „pravo na efikasni pravni lijek pred sudom ili tribunalom“, što podrazumijeva donošenje odluke u jednom razumnom roku od strane neovisnog tijela. Dosadašnji Zakon o azilu („Narodne novine“ 103/03) je kao drugostupanjsko tijelo predviđao Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za rješavanje žalbi tražitelja azila i azilanata. S obzirom da Povjerenstvo nije bilo ustrojeno kao potpuno neovisno tijelo odlučili smo se za sudsku zaštitu u postupcima azila. Prenošenjem nadležnosti sa Povjerenstva na Upravni sud osigurat će se potrebna stručnost i neovisnost odnosno ispunit će se načelo „prava na efikasni pravni lijek pred sudom“. Predviđeni su posebni rokovi za podnošenje tužbe i donošenje odluke u upravnom sporu, koji su kraći nego rokovi predviđeni Zakonom o upravnim sporovima. Ti bi rokovi trebali osigurati što žurnije postupanje, ne samo iz razloga ispunjena načela „pravo na efikasni pravni lijek“, već i s obzirom na to da tužba ima suspenzivni učinak na izvršenje prvostupanjske odluke, odnosno da tražitelj azila ima pravo ostati u Republici Hrvatskoj sve do pravomoćnosti odluke kojom je njegov zahtjev odbijen.

Uvodi se jedinstvena procedura („single procedure“) razmatranja zahtjeva za azil i postojanja uvjeta za odobrenje supsidijarne zaštite, što je slijedeći korak Europske unije u razvoju jedinstvenog sustava azila zemalja članica EU. U tom smislu Ministarstvo u jednom postupku po službenoj dužnosti ispituje uvjete za odobrenje supsidijarne zaštite ukoliko stranka ne ispunjava uvjete za odobrenje azila.

Nadalje, tijekom dosadašnje primjene Zakona o azilu uočene su manjkavosti te se nastoji kroz jasniju formulaciju odredaba i unošenjem novih instituta poboljšati proceduru azila, onemogućiti zlouporabe postupka te ubrzati postupak za očito neutemeljene zahtjeve. Uvođenje ubrzanog postupka doprinijet će efikasnosti i ekonomičnosti postupka te smanjenju zloupotreba.

Sukladno navedenim direktivama, u odnosu na prethodni Zakon usklađeno je slijedeće:

-         izmijenjena je definicija azila u smislu da azil više nije pravo koje se priznaje strancu, već zaštita koja se odobrava izbjeglici,

-         omogućuje se tražiteljima azila, nakon godine dana boravka u Hrvatskoj pravo na rad, ukoliko u tom periodu postupak azila nije okončan,

-         proširuje se pravo na školovanje tražitelja azila, tako da u odnosu na postojeći Zakon, tražitelji azila pored osnovnog, imaju pravo na srednjoškolsko obrazovanje,

-         regulira se besplatna pravna pomoć tražitelja azila, koja obuhvaća pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred Upravnim sudom te će u proračunu Republike Hrvatske trebati u tu svrhu predvidjeti novčana sredstva,

-         uvodi se pojam sigurne zemlje podrijetla,

-         proširuje se definicija članova obitelji te pravo na spajanje obitelji stranaca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom,

-         propisuje se pravo na rad stranaca pod privremenom zaštitom,

-         uvode se prekršajne sankcije za tražitelje azila koji zloupotrebljavaju odredbe o ograničenju slobode kretanja ili učestalo krše odredbe Kućnog reda Prihvatilišta,

-         propisuje se obveza tražitelja azila da sudjeluje u troškovima smještaja ukoliko posjeduje sredstva za uzdržavanje ili je zaposlen,

-         te se propisuju uvjeti zadržavanja tražitelja azila na granici odnosno u tranzitnim područjima zračnih ili pomorskih luka do okončanja postupka.

U slučaju ograničenja slobode kretanja, tražitelju azila je omogućeno da podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske, odluka bude preispitana od strane sudskog a ne upravnog tijela, kao što to nalaže odredba Direktive Vijeća 2005/85/EC („brza sudska revizija“).

Također, načela, definicije i pojmovi usklađeni su sa svim gore navedenim aktima, kao i zajamčena prava svim kategorijama stranaca koje Zakon propisuje.

Posebno su razrađena slijedeća jamstva tražiteljima azila u postupku: pravo na ostanak u državi dok nadležno tijelo ne donese odluku, pristup uslugama prevoditelja, dužnost da tražitelj azila na vrijeme bude obaviješten o svojim pravima i obvezama na jeziku za koji se razumno pretpostavlja da ga razumije, pravo na osobni intervju, mogućnost komunikacije s predstavnikom UNHCR-a, pravo na odgovarajuću obavijest o odluci, priliku za konzultacije s pravnim savjetnikom ili drugim savjetnikom, pravo na besplatnu pravnu pomoć, pravo na obavijest o svom pravnom položaju u presudnim trenucima tijekom postupka, poštivanje specifičnih proceduralnih jamstva za maloljetnike bez pratnje zbog njihove ranjivosti te u tom kontekstu primarno se razmatra najbolji interes djeteta.
 
 


Stranica