- Objavljeno: 29.11.2006.
Prijedlog Zakona o azilu
U postupku usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa EU acquis-em, nalazi se i Zakon o azilu („Narodne novine“ br. 103/03.), a kako se radi o velikom broju izmjena u postojećem Zakonu, predloženo je usvajanje novog Zakona...
U postupku usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa EU acquis-em, nalazi se i Zakon o azilu („Narodne novine“ br. 103/03.), a kako se radi o velikom broju izmjena u postojećem Zakonu, predloženo je usvajanje novog Zakona o azilu.
- Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967.,
- Direktivom Vijeća 2003/9/EC o postavljanju minimalnih standarda za prijem tražitelja azila,
- Direktivom Vijeća 2001/55/EC o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba i o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica u prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba,
- Direktivom Vijeća 2005/85/EC o minimalnim standardima za postupke dodjeljivanja i oduzimanja izbjegličkog statusa u državama članicama,
- Direktivom Vijeća 2004/83/EC o minimalnim standardima za kvalifikaciju i status državljana treće zemlje ili osoba bez državljanstva kao izbjeglica ili kao osoba kojima je na drugi način potrebna međunarodna zaštita.
U prvom stupnju zahtjeve rješava Ministarstvo unutarnjih poslova, a protiv odluke Ministarstva može se podnijeti tužba Upravnom sudu RH. Zakonom će se ustanoviti jedno od osnovnih jamstava koje je potrebno osigurati tražiteljima azila u postupku, a to je „pravo na efikasni pravni lijek pred sudom ili tribunalom“, što podrazumijeva donošenje odluke u jednom razumnom roku od strane neovisnog tijela. Dosadašnji Zakon o azilu („Narodne novine“ 103/03) je kao drugostupanjsko tijelo predviđao Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za rješavanje žalbi tražitelja azila i azilanata. S obzirom da Povjerenstvo nije bilo ustrojeno kao potpuno neovisno tijelo odlučili smo se za sudsku zaštitu u postupcima azila. Prenošenjem nadležnosti sa Povjerenstva na Upravni sud osigurat će se potrebna stručnost i neovisnost odnosno ispunit će se načelo „prava na efikasni pravni lijek pred sudom“. Predviđeni su posebni rokovi za podnošenje tužbe i donošenje odluke u upravnom sporu, koji su kraći nego rokovi predviđeni Zakonom o upravnim sporovima. Ti bi rokovi trebali osigurati što žurnije postupanje, ne samo iz razloga ispunjena načela „pravo na efikasni pravni lijek“, već i s obzirom na to da tužba ima suspenzivni učinak na izvršenje prvostupanjske odluke, odnosno da tražitelj azila ima pravo ostati u Republici Hrvatskoj sve do pravomoćnosti odluke kojom je njegov zahtjev odbijen.
Uvodi se jedinstvena procedura („single procedure“) razmatranja zahtjeva za azil i postojanja uvjeta za odobrenje supsidijarne zaštite, što je slijedeći korak Europske unije u razvoju jedinstvenog sustava azila zemalja članica EU. U tom smislu Ministarstvo u jednom postupku po službenoj dužnosti ispituje uvjete za odobrenje supsidijarne zaštite ukoliko stranka ne ispunjava uvjete za odobrenje azila.
Nadalje, tijekom dosadašnje primjene Zakona o azilu uočene su manjkavosti te se nastoji kroz jasniju formulaciju odredaba i unošenjem novih instituta poboljšati proceduru azila, onemogućiti zlouporabe postupka te ubrzati postupak za očito neutemeljene zahtjeve. Uvođenje ubrzanog postupka doprinijet će efikasnosti i ekonomičnosti postupka te smanjenju zloupotreba.
Sukladno navedenim direktivama, u odnosu na prethodni Zakon usklađeno je slijedeće:
- izmijenjena je definicija azila u smislu da azil više nije pravo koje se priznaje strancu, već zaštita koja se odobrava izbjeglici,
- omogućuje se tražiteljima azila, nakon godine dana boravka u Hrvatskoj pravo na rad, ukoliko u tom periodu postupak azila nije okončan,
- proširuje se pravo na školovanje tražitelja azila, tako da u odnosu na postojeći Zakon, tražitelji azila pored osnovnog, imaju pravo na srednjoškolsko obrazovanje,
- regulira se besplatna pravna pomoć tražitelja azila, koja obuhvaća pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred Upravnim sudom te će u proračunu Republike Hrvatske trebati u tu svrhu predvidjeti novčana sredstva,
- uvodi se pojam sigurne zemlje podrijetla,
- proširuje se definicija članova obitelji te pravo na spajanje obitelji stranaca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom,
- propisuje se pravo na rad stranaca pod privremenom zaštitom,
- uvode se prekršajne sankcije za tražitelje azila koji zloupotrebljavaju odredbe o ograničenju slobode kretanja ili učestalo krše odredbe Kućnog reda Prihvatilišta,
- propisuje se obveza tražitelja azila da sudjeluje u troškovima smještaja ukoliko posjeduje sredstva za uzdržavanje ili je zaposlen,
- te se propisuju uvjeti zadržavanja tražitelja azila na granici odnosno u tranzitnim područjima zračnih ili pomorskih luka do okončanja postupka.
Također, načela, definicije i pojmovi usklađeni su sa svim gore navedenim aktima, kao i zajamčena prava svim kategorijama stranaca koje Zakon propisuje.
Posebno su razrađena slijedeća jamstva tražiteljima azila u postupku: pravo na ostanak u državi dok nadležno tijelo ne donese odluku, pristup uslugama prevoditelja, dužnost da tražitelj azila na vrijeme bude obaviješten o svojim pravima i obvezama na jeziku za koji se razumno pretpostavlja da ga razumije, pravo na osobni intervju, mogućnost komunikacije s predstavnikom UNHCR-a, pravo na odgovarajuću obavijest o odluci, priliku za konzultacije s pravnim savjetnikom ili drugim savjetnikom, pravo na besplatnu pravnu pomoć, pravo na obavijest o svom pravnom položaju u presudnim trenucima tijekom postupka, poštivanje specifičnih proceduralnih jamstva za maloljetnike bez pratnje zbog njihove ranjivosti te u tom kontekstu primarno se razmatra najbolji interes djeteta.