Sezona kupanja donosi opasnosti od utapanja

Kako bi se tragični i nepoželjni događaji izbjegli, i ove godine pozivamo građane da se svakako pridržavaju preporuka sadržanih u Kodeksu sigurnosti na vodi.

 Foto:  Ilustracija

Osvježenje od ljetnih vrućina mnogi građani traže kupajući se u rijekama, jezerima, bazenima, moru i   malim kućnim bazenima, ne razmišljajući o opasnostima.

Osim mogućeg utapanja, prilikom kupanja su prisutne te vrebaju i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja u vodu.

Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove, zatim usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera pak imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno, temperatura je u jezeru gore toplija, a dolje hladnija. Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu, pa se zbog panike utope.

Tijekom prošle godine u Republici Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 85 utapanja od čega 71 tijekom ljetnih mjeseci (od 1. lipnja do 1. listopada). 

Na žalost, slučajevi utapanja proteklih godina nisu bili rijetki niti na području  Sisačko-moslavačke županije. Tijekom 2007. godine zabilježeno je pet slučajeva utapanja,  2008. godine čak devet, 2009. Godine jedan, 2010. godine dva, dok je 2011. godine zabilježeno čak sedam slučajeva utapanja. Prošle godine zabilježena su četiri utapanja.  

Na području Policijske uprave ličko-senjske tijekom prošle godine zabilježena su dva utapanja, oba u ljetnim mjesecima, od čega jedno u rijeci, a jedno u moru. 

I na području  Policijske uprave vukovarsko-srijemske tijekom 2007. godine zabilježena su tri slučaja utapanja, 2008. godine četiri, 2009. godine jedan, 2010. godine četiri, 2011. godine jedan te 2012. godine tri slučaja utapanja.

 

Kako bi se takvi tragični i nepoželjni događaji izbjegli, i ove godine pozivamo građane da se svakako pridržavaju preporuka sadržanih u Kodeksu sigurnosti na vodi:

• ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka - jedna od najčešćih pogrešaka, a koju čine mnogi među nama, ulazak je u vodu nakon što smo pojeli obrok ili sendvič, pa se mnogi zaguše zbog pritiska želuca;
• ne plivajte ako ste konzumirali alkohol - upravo je konzumiranje alkohola jedan od glavnih čimbenika rizika kod utapanja, kako kod mladih, tako i odraslih osoba, i svakako ga treba izbjegavati;
• ne ulazite vrući u vodu - jedna od čestih pogrešaka koju čine mnogi od nas je da nakon dužeg boravka na suncu, bilo da smo se sunčali ili radili nešto drugo, skačemo u vodu, kako bismo se osvježili i rashladili. Uvijek treba postepeno ulaziti u vodu, dati organizmu priliku da se pripremi i prilagodi, bez obzira koliko je more ili neka druga vodena površina topla. U protivnom, naše će tijelo u dodiru s hladnom vodom doživjeti šok;
• ne skačite u vodu nepoznate dubine - kada skačete, umjesto na glavu, skačite na noge;
• ako niste posve zdravi, ne kupajte se na osamljenim mjestima, a ako bolujete od nekih kroničnih i težih bolesti, izbjegavajte kupanje na osamljenim i nesigurnim mjestima. Budite u blizini ljudi, kako bi vam, ako zatreba, mogli priskočiti u pomoć;
• imate li djecu, neprestano ih držite na oku - roditelji se nikada, pa tako ni na kupanju, ne smiju posve opustiti. Djecu je potrebno neprestano imati na oku i brinuti se za njihovu sigurnost. Među ljudima i u gomili djeca se lako izgube, kao što se lako utope i u plićaku. Jednako tako, nikada, ali baš nikada, ne računajte da se starije dijete može samo brinuti za mlađeg brata ili sestru. Sigurnost djeteta vaša je dužnost, nikako drugog djeteta. Nadzirite svoju djecu, čak i ako znaju plivati;
• plivajte u blizini spasilaca te poštujte upute i znakove spasilaca;
• dogodi li se nevolja, ostanite smireni, plutajte na leđima i mašite jednom rukom za pomoć;
• ako u vodi uočite nekog u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć te pozovite nadležne službe na broj 192 ili 112.

Uz pridržavanje ovih savjeta, nadamo se da će  godišnji odmor i osvježenje uz vodene tokove svima  biti ugodniji.

Pisane vijesti