Stupanje na snagu odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Slika topvijesti/2017/studeni/ZKP.jpg

Uspostavljanje optimalne ravnoteže između zaštite prava osumnjičenika i širine ovlasti koje ima policija kao otkrivačko tijelo je trajna odrednica Zakona o kaznenom postupku

Foto: MUP RH

Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku stupaju na snagu u petak, 1. prosinca 2017. godine, a danas 28. studenog su ih predstavili ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša i načelnik Uprave kriminalističke policije Ante Gudelj na konferenciji za medije održanoj u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Zakon o izmjenama o dopunama Zakona o kaznenom postupku donijet je i stupio na snagu 27. srpnja 2017. godine s implementiranim Direktivama Europskog parlamenta i Europskog vijeća. Izmjene i dopune koje stupaju na snagu 1. prosinca u najvećoj se mjeri odnose na ulogu policije u prethodnom postupku.

„Uspostavljanje optimalne ravnoteže između zaštite prava osumnjičenika i širine ovlasti koje ima policija kao otkrivačko tijelo je trajna odrednica Zakona o kaznenom postupku“ naglasio je ministar Božinović te rekao kako promjene koje sada stupaju na snagu uvelike utječu na način postupanja policije, a time u konačnici na rezultate cijelog Ministarstva unutarnjih poslova.

Izmjenama ovog zakona proširena su postupanja policije, osobito u području uspostave minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela , pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima.

Odredbe novog ZKP-a uvažavaju važnost policije u prethodnom postupku. „Policija će dobiti jednu dokaznu snagu“ pojasnio je načelnik Uprave kriminalističke policije Ante Gudelj: „Sam alat kojeg zakonodavac daje, daje za pravo policiji da u procesnom smislu ojača svoju poziciju i ulogu u prethodnom postupku“.  Naime, ispitivanje osumnjičenika uvodi se kao obvezni institut u nacionalno zakonodavstvo i kao autonomna ovlast policije te se može s koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

Razliku dosadašnjeg ispitivanja okrivljenika koje je policija obavljala po nalogu državnog odvjetnika u odnosu na nove odredbe o ispitivanju osumnjičenika  pojasnio je zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša. Ovdje je potrebno napomenuti kako je pojačana zaštita osumnjičenika prema kojima se provode pojedine policijske radnje, a radi sprječavanja samooptuživanja. Također se pojačava zaštita žrtava tijekom postupka, na što je policija posebno osjetljiva od početka postupanja.

Dodatne novosti koje su uvedene ovim zakonom i koje ima malo koja europska država jesu i audio-video snimanje ispitivanja osumnjičenika ili posljedica za prikupljene dokaze u slučaju propusta. Time je hrvatska  policija dio europskih trendova te ujedno postavlja nove standarde vezane uz pravno uređenje i etičnost postupanja.

Do stupanja na snagu ovih izmjena, službe ministarstva i policije poduzele su sve potrebne mjere za sustavnu pripremu provedbe novih odredbi. Na vrijeme su pokrenuti svi procesi nabave te su osigurani svi potrebni preduvjeti i tehnička sredstva tj. kompleti za audio i video snimanje. „Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom opremom, ona će biti promptno isporučena“ poručio je ministar Božinović.

Unijete odredbe  pružaju znatno veću zaštitu prava od one minimalne kakvu traže mjerodavne Direktive Europskog parlamenta i Europskog vijeća. „Time želimo potvrditi da je policija kao tijelo vlasti orijentirana na suradnju s građanima i pokazuje inicijativu u zaštiti njihovih prava“ rekao je ministar Božinović.



Pisane vijesti