Akcija Koridor usmjerena je protiv krijumčara, a komunikacija putem kriptirane aplikacije u krugu ovlaštenih osoba nije sporna

Slika /2023/4/GP.jpg

Ovakva komunikacija nikako ne znači da je postupanje policijskih službenika na bilo koji način inkriminirajuće ili nezakonito, a sva postupanja policijskih službenika su službeno evidentirana

FOTO: MUP

U interesu javnosti, objavljujemo cjeloviti odgovor na medijski upit koji je Ministarstvu unutarnjih poslova uputio „konzorcij reporterki i reportera Lighthouse Reportsa, Der Spiegela, Nove TV, tjednika Novosti, portala Telegram i ORF-a“

Odgovoreno je kako slijedi:

Poštovani,

nastavno na Vaš upit te informaciju kako posjedujete 65 screenshotova (dakle snimki zaslona) navodne komunikacije policijskih službenika u WhatsApp grupi pod nazivom "OA Koridor II – ZAPAD", dakle, ne posjedujete stvarne poruke, u ovom se odgovoru nećemo osvrtati na pojedinačne poruke koje ste dostavili budući da na temelju dostavljenog ne možemo potvrditi njihovu autentičnost.
 
Naime, kao što vam je vjerojatno poznato, a trebalo bi biti poznato i vašim anonimnim vještacima i stručnjacima koje ste konzultirali, na Internetu postoje servisi koji stvaraju poruke po uzoru na aplikaciju za razmjenu poruka WhatsApp.
 
Kao i u prethodnom Vašem slučaju, kada ste s Lighthouse Reports javno objavili parcijalne i montirane snimke policijskog postupanja na graničnoj crti i, nažalost, nikad nam niste dragovoljno ustupili cjelovite „sirove“ snimke radi detaljne analize i forenzike zbog obostrane koristi, i u ovom bi slučaju bilo korisno da nam dostavite sve informacije, a na temelju kojih bismo mogli donijeti bilo kakve zaključke.
 
Nadalje, budući da u svom upitu navodite imena i prezimena policijskih službenika ovog Ministarstva te miješate njihove tadašnje i/ ili sadašnje funkcije, a vjerojatno s namjerom da s imenima javno raspolažete, smatrajući da su javne osobe jer su policijski službenici, skrećemo pažnju kako policijski službenici u obavljanju policijskih poslova nedvojbeno uživaju zaštitu osobnih podataka temeljem Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (EU 2016/679). Sukladno navedenoj Uredbi, za obradu osobnih podataka, za javno iznošenje ili obradu osobnih podataka mora postojati pravni interes i zakonita svrha. Zakonita obrada osobnih podataka postoji ako je ispitanik, u ovom slučaju policijski službenik ili službenica, dao privolu za obradu i to za točno određenu svrhu.
Slijedom navedenog, iznošenje osobnih podataka policijskog službenika koji obavlja policijske poslove, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha.
 
Međutim, nevezano uz navedeno, a budući da je iz postavljenih pitanja razvidno kako niste upoznati ovlastima policije temeljem zakonskih propisa, metodikom i taktikom rada koja joj je na raspolaganju u obavljanju policijskih poslova, dostavljamo Vam čitav niz objašnjenja:
 
O operativnoj akciji Koridor
 
  • Mjere i radnje, koje hrvatska policija provodi u suzbijanju prekograničnog kriminaliteta i kriminaliteta povezanog s krijumčarenjem ljudi, nisu tajna niti za javnost, a niti za medijske kuće. I Vaša medijska kuća NOVA TV radila je reportažu u studenom 2019. godine upravo s policijskim službenicima koji su provodili Operativnu akciju Koridor (nadalje OA Koridor), a tijekom snimanja reportaže Vaš novinar je svjedočio uhićenju trojice krijumčara ljudi. Prilog je objavljen i dostupan na poveznici https://dnevnik.hr/amp/vijesti/hrvatska/ekipa-dnevnika-nove-tv-u-akciji-s-policajcima-nevjerojatni-prizori-skrivanja-migranata-u-prtljaznicima-automobila-i-podvozjima-kamiona---582082.html
  • Hrvatska policija, kao i sve druge policije, provodi različite operativne akcije, a jedna od njih 50-ak koje se trenutno provode na teritoriju RH jest i OA Koridor. Radi se o dugogodišnjoj akciji koju provode mobilni operativni timovi sastavljeni od policijskih službenika iz različitih rodova policije na području cijele Republike Hrvatske. Smatramo važnim naglasiti kako aktivnosti koje se poduzimaju u sklopu OA Koridor nisu usmjerene “prema migrantima”, već su te konkretne aktivnosti usmjerene prema počiniteljima kaznenih djela u kojima su migranti žrtve. Ovo navodimo imajući na umu da prema podacima EUROPOL-a 90 posto migranata, prilikom dolaska na željenu destinaciju, koriste krijumčare bilo za dio puta ili tijekom cijelog puta, stoga je važno pratiti tokove krijumčara, a s ciljem zaštite žrtava. Ovdje posebno imamo na umu ranjive skupine – žene i djecu te djecu bez pratnje.
  • O rezultatima aktivnosti ostvarenim kroz OA Koridor, hrvatska policija svakodnevno izvješćuje javnost, partnerske policije te druge agencije za provedbu zakona. Radi Vas i javnosti obavještavamo kako je hrvatska policija od zatvaranja tzv. Balkanske rute uhitila i kazneno procesuirala gotovo 5000 krijumčara ljudima, odnosno evidentirala je više od 4800 kaznenih djela počinjenih na štetu migranata, dakle, osoba koje se iz različitih razloga nezakonito kreću duž migrantske rute preko Hrvatske.
  • Tijekom 2019. godine, koja se spominje u medijskim navodima, policijski su službenici uhitili 983 krijumčara ljudima i prijavili 946 kaznenih djela na štetu migranata. Dakle, migrantska populacija nije fokus djelovanja u smislu suzbijanja kriminaliteta, iako policijski službenici u postupanju prema njima primjenjuju zakonom propisane ovlasti pa tako i one ovlasti koje se odnose na pregled osoba iz sigurnosnih razloga, odnosno radi otkrivanja predmeta prekršaja ili kaznenog djela ili zbog skrivanja dokumenta o identitetu, skrivanja hladnog oružja ili drugih predmeta pogodnih za nanošenje ozljeda. U tom smislu policijski službenici ovlašteni su zatražiti od osoba da, radi provedbe pregleda, skinu obuću.
 
O korištenju aplikacija za razmjenu poruka
 
  • Važeće sigurnosno operativne procedure za korisnike IS MUP-a ne zabranjuju korištenje aplikacija za razmjenu poruka tipa WhatsApp na mobilnim uređajima, a iste procedure propisuju mogućnost korištenja privatnih mobilnih uređaja od strane policijskih službenika u službene svrhe te dijeljenje audio/video i ostalih materijala putem mobilnih uređaja, posebice sadržaja koji nisu označeni stupnjem tajnosti, a što je ovdje slučaj. Naime, prikazi ekrana koje navodite nisu označeni stupnjem tajnosti, a mogli ste ih vidjeti i prilikom snimanja reportaža od strane medijskih kuća.
  • Navedene grupe mogu se osnivati ad hoc kao pomoćno sredstvo komunikacije u okolnostima slabije pokrivenosti drugim signalima za službenu komunikaciju (npr. TETRA sustavima, telefonima, mobilnim telefonima, službenom e-poštom i sl.) ili/i na neprohodnim i nepristupačnim terenima, a sve s ciljem brže reakcije po dobivenoj informaciji, brže razmjene informacija i ispunjenja primarnog cilja akcije, a to je hvatanje počinitelja krijumčarenja ili spašavanje života migranata.
  • U slučaju takve komunikacije putem aplikacije, u zatvorenoj grupi unutar koje se nalaze policijski službenici koji su ovlašteni pristupiti i koristiti takve podatke, ne može se govoriti o „odavanju službenih podataka“ budući da uvid u te podatke nije omogućen nijednoj neovlaštenoj osobi i odvijaju se putem kriptirane komunikacije.
  • Dakle, činjenica da su se neke informacije razmjenjivale putem kriptirane aplikacije nikako ne znači da je postupanje policijskih službenika na bilo koji način inkriminirajuće ili nezakonito. Naime, navedena razmjena ne predstavlja službenu evidenciju, već sva postupanja policijskih službenika moraju biti službeno evidentirana i unijeta u potrebne očevidnike/evidencije. Činjenica da je to tako potvrđuju ranije prikazani rezultati provedenih kriminalističkih istraživanja jer temeljem prijave policije daljnje postupanje preuzimaju nadležna državna odvjetništva u smislu kaznenog progona počinitelja, a koji su cilj ovih aktivnosti.
  • Sva policijska postupanja evidentiraju se u evidencije/očevidnike kao što je Dnevnik događaja, Upisnik kriminalističkih istraživanja, Evidencija počinitelja kaznenih djela i slične evidencije koje policija vodi o svom radu.
  • Prema saznanjima kojima raspolažemo, tadašnje WhatsApp grupe su ugašene prije više od tri godine te više ne postoje, dok događaji koji navodite datiraju otprilike prije 4 godine.
  • Budući da ad hoc osnivanje zatvorenih WhatsApp grupa unutar kruga policijskih službenika koji su ovlašteni prikupljati i koristiti određene podatke nije zabranjeno niti inkriminirajuće ovdje se nećemo upuštati u daljnje komentiranje ovakve vrste komunikacije niti imamo saznanja postoji li u ovom trenutku koja ad hoc osnovana grupa među 25 tisuća zaposlenika ovog Ministarstva (sigurni smo da ju i vi u redakciji imate!).
  • Svako postupanje policije prema osobi evidentirano je u policijskim evidencijama, neovisno radi li se o krijumčarima, migrantima ili bilo kojoj drugoj osobi. Ponavljamo da tijelo progona kao što je državno odvjetništvo ili nadležni sudovi ne bi mogli postupati poslije policije da nema službene evidencije o tom postupanju, odnosno o tom događaju.
    • U Ministarstvu unutarnjih poslova ne postoje “neslužbene” evidencije krijumčara i žrtava kaznenih djela već se vodi službena evidencija, a ona za 2022. godinu glasi 50 624 slučajeva nezakonitih prelazaka državne granice (+190,9 % više nego 2021. kada smo ih evidentirali 17 404), 914 kaznenih djela krijumčarenja ljudi i 774 prijavljena i procesuirana počinitelja tih kaznenih djela.
  • WhatsApp grupa nije ni službena evidencija postupanja policije niti neslužbena evidencija „nezakonitih“ postupanja, nego samo sredstvo komunikacije, a preko grupe, složit ćete se, teško je moguće pobrojati više od 50 tisuća postupanja.
 
O TETRA sustavu
 
  • Tetra sustav je službeni, no ne i jedini način službene komunikacije i putem njega se postupanja dojavljuju u Operativno-komunikacijski centar policije te evidentiraju u službenim policijskim evidencijama. Sustav služi isključivo za govornu komunikaciju i za određivanje lokacije svake policijske ophodnje, međutim, ne može razmjenjivati multimedijski sadržaj, a što u konkretnim situacijama može biti od iznimne važnosti pa stoga, u smislu operativnosti, ne čudi, odnosno čini se i svrsishodnim koristiti i druga pomoćna sredstva koja omogućava tehnologija, a nisu zabranjena za korištenje.
  • Eventualno korištenje WhatsApp grupe u kontekstu postupanja prema migrantima nikako se ne može okarakterizirati kao prekršaj ili kazneno djelo, već bi smisao korištenja grupe, u slučaju nemogućnosti korištenja raspoloživih službenih kanala bio u realnom vremenu postići što je moguće bržu reakciju na svaki događaj, bio on presijecanje krijumčarskog lanca ili spašavanje života, a čemu ste također mogli svjedočiti u mnogim situacijama tijekom 2019. godine, ali i svih ovih godina od zatvaranja tzv. Balkanske rute 2016. godine.
 
Uporaba termina „odvraćanje“
 
  • Pretpostavljamo da termin „odvraćanja“ primarno vežete uz članak 13. Zakonika o schengenskim granicama gdje je propisano da se zaštita državne granice provodi na način koji sprječava i odvraća osobe od izbjegavanja kontrola na graničnim prijelazima, odnosno u cilju sprječavanja osoba koje pokušavaju nezakonito prijeći vanjsku granicu izvan mjesta i vremena određenog za prelazak vanjske granice. 
  • Međutim, uporaba termina “odvraćanje” u kontekstu policijske terminologije je pitanje izričaja i nije isključivo jednoznačno. Naime, pod pojmom odvraćanje može se podvesti svako policijsko postupanje, bilo gdje na području Republike Hrvatske i u slučajevima kada policija odvraća osobe od počinjenja prekršaja, odvraća od činjenja kaznenog djela ili slično te nije nužno povezano samo s postupanjem na graničnoj crti. To je uobičajeni izričaj u međusobnoj komunikaciji policijskih službenika. 
  • Hrvatska policija prema osobama zatečenim u Republici Hrvatskoj postupa sukladno zakonom propisanim procedurama koje smo već više puta komunicirali prema javnosti i medijima.
  • Naime, postupanje policije prema državljanima trećih zemalja koji nezakonito borave, propisano je Zakonom o strancima koji je u potpunosti usklađen s Direktivom o povratku (Direktiva 2008/115/EZ). Nadalje, ako se radi o osobi koja je maloljetna, primjenjuje se Protokol o postupanju prema djeci odvojenoj od roditelja, koji je donijela Vlada RH.
 
Sva postupanja policije se evidentiraju
 
  • Ovo Ministarstvo raspolaže podacima o svim migrantima prema kojima je hrvatska policija postupala te Vas pozivamo da nam dostavite njihove podatke koji će se moći provjeriti sukladno pravilima o postupanju s takvim podacima. Što se tiče navodnog državljanina Pakistana koji se navodno prepoznao na fotografiji, molimo da nam se dostave njegovi osobni podaci kako ih je izjavio hrvatskoj policiji, kako bismo ga mogli pronaći u našim evidencijama. Poznato je da migranti daju policiji o sebi više različitih identiteta, što potvrđuju podaci o otiscima prstiju koji se uzimaju iz EURODAC baze gdje se za jednu osobu pronađe i po pet, odnosno šest, različitih identiteta.
 
Izjave anonimnih policijskih službenika
 
  • Budući da i u ovom slučaju raspolažete s izjavama i komentarima anonimnih policijskih službenika, podsjećamo na slučaj anonimne prijave navodnog policijskog službenika PU zagrebačke koja je svojevremeno upućena Pučkoj pravobraniteljici, kada je provjerom utvrđeno da navodni policijski službenik uopće ne poznaje način postupanja PU zagrebačke, što je bilo vidljivo iz detalja anonimne prijave.  
  • Sudjelovanje policijskih službenika ili rukovoditelja bilo kojeg ranga u WhatsApp grupi nikako se ne može povezati sa „sustavnim organiziranim protjerivanjima“, a raniji izolirani slučaj postupanja policijskih službenika kojeg navodite u upitu je istražen od strane državnog odvjetništva i Nezavisnog mehanizma nadzora i javno je objavljen. Utvrđeno je da je doista bilo nepravilnosti u postupanju pojedinih policijskih službenika, zbog čega su im izrečene disciplinske sankcije. Međutim, utvrđeno je da se ne radi o sustavnom ponašanju u vezi postupanja prema migrantima na vanjskoj granici, odnosno o tzv. pushbacku, već o izoliranom slučaju postupanja policijskih službenika koji su počinili određene nepravilnosti. Ravnateljstvo policije kontinuirano je i prije tog slučaja izdalo više uputa o poštivanju ljudskih prava prilikom postupanja policije prema migrantima, a u vezi navedenog događaja zatražili smo i izvorne snimke događaja kako bismo mogli potvrditi autentičnost, međutim, iste nikad nismo dobili.
 
Dijeljenja informacija o osobama koje se kreću u blizini granične crte – novinari i svi drugi
 
  • Policijski službenici na svakodnevnoj razini razmjenjuju i dijele informacije o osobama, vozilima i tehničkim sredstvima za koja imaju saznanja da će se kretati na području graničnih prijelaza i/ili duž cijele državne granice. Naime, kretanja osoba aktiviraju sustave nadzora državne granice poput radara i termovizijskih kamera. Također napominjemo da je, sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima, snimanje na graničnim prijelazima zabranjeno, odnosno novinarske ekipe dužne su o takvoj namjeri obavijestiti policiju, odnosno zatražiti dozvolu. Stoga obavijest o mogućoj prisutnosti novinarske ekipe, ukoliko je ona autentična, ne predstavlja odstupanje od uobičajene prakse razmjene informacija i to samo zbog znanja, već i radi poduzimanja mjera i radnji zbog sigurnosti navedenih osoba, posebice imajući u vidu aktivnosti krijumčara koji su nerijetko vidljivo ili prikriveno naoružani hladnim oružjem na navedenom području.
 
Slučaj vojnikinje nije usporediv
 
  • Slučajevi nisu usporedivi. Vojnikinja je omogućila uvid u snimku neovlaštenoj osobi. Naime, i prema Vašim navodima sva komunikacija unutar kriptirane aplikacije odvijala se između policijskih službenika koji su ovlašteni pristupiti i koristiti podatke, slijedom čega se ne radi o odavanju službenih podataka neovlaštenim osobama niti su njihovi osobni podaci javno objavljeni.
 
Statistički podaci koje iznosite nisu točni
 
  • Vašu tezu da se kroz navedenu WhatsApp grupu vodi neka vrsta evidencije postupanja policijskih službenika pobijaju i pogrešne brojke odnosno statistika koju iznosite.
  • Naime, u sedam mjeseci (kolovoz 2019. - veljača 2020.) na koje se referirate, Ministarstvo unutarnjih poslova je u svojim zbirkama podataka evidentiralo ukupno 12 989 postupanja prema osobama koje su nezakonito ušle u Republiku Hrvatsku, od čega 7259 postupanja u zoni koja pokriva područje Vašeg interesa, a ne 1300 koje Vi navodite.
  • Što se tiče državljana Pakistana, oni su tijekom 2019. bili najzastupljeniji, a 2020. godine drugi po brojnosti u zastupljenosti vezano uz zatjecanja pri nezakonitom ulasku u Republiku Hrvatsku, dok je u samo tih sedam mjeseci evidentiran nezakonit ulazak ukupno 2615 državljana Pakistana, odnosno na području Vašeg interesa evidentirali smo 2054 postupanja.


Priopćenja