- Objavljeno: 21.02.2019.
Budva: Svjetska konferencija žena u sigurnosti
Ovo je prva svjetska konferencija koja se održava na temu većeg uključivanja žena u sustav sigurnosti te njihove veće zastupljenosti na rukovodećim mjestima
Foto: MUP RHSvjetska konferencija žena u sustavu sigurnosti, u organizaciji Međunarodne policijske organizacije IPA Crne Gore, Sindikata Uprave policije Crne Gore i Udruženja policajki Crne Gore, održava se od 19. do 22. veljače u crnogorskoj Budvi.
Ovo je prva svjetska konferencija koja se održava na temu većeg uključivanja žena u sustav sigurnosti te njihove veće zastupljenosti na mjestima donošenja odluka, dakle na rukovodećim mjestima.
Na konferenciju se odazvalo 18 zemalja iz cijelog svijeta, a koje su kroz svoja izlaganja iznijeli stanje o zastupljenosti žena u njihovim organizacijama, ali i iznijeli praktične primjere kojima potiču promjene.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske na konferenciji su predstavljale Adrijana Bago, načelnica Ureda glavnog ravnatelja policije te Marina Mandić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Kabineta ministra.
Na početku konferencije sudionicima su se obratili Veselin Veljović, direktor Uprave policije Crne Gore, Nada Drobnjak, predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Dragan Pejanović, državni sekretar MUP-a, Boban Šaranović, direktor JU Viša stručna škola „Policijska akademija“, Clare Hutchinson, specijalna predstavnica Generalnog sekretara NATO-a za žene, mir i sigurnost, Maryse Daviet, šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori, Nj.E. Judy Rising Rainke, Veleposlanica SAD-a u Crnoj Gori, Paulo Costa, šef Programa policije u Ženevskom centru za demokratsku kontrolu oružanih snaga, Rasa Ostrauskaite, Koordinatorica aktivnosti za rješavanje transnacionalnih prijetnji u OSCE-u u Beču, Ricardo Valadas, predsjednik Saveza europskih policijskih sindikata – CESP.
U izlaganju stanja u Ministarstvu unutarnjih poslova RH Marina Mandić se osvrnula na davnu 1970. godinu i prve žene zaposlene u hrvatskoj policiji. Bile su to Mersija Grujić i Nada Iveković. Žene u to vrijeme nisu imale priliku upisati redovnu srednju policijsku školu jer su primali samo muškarce. Prijem u policiju za žene moguć je bio samo kroz pohađanje temeljnog policijskog tečaja ili kroz postignuto visokoškolsko obrazovanje.
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske dolazi do izjednačavanja prava žena i muškaraca te žene stječu jednake uvjete i mogućnosti za prijem u policiju kao i muškarci, čime dolazi do povećavanja udjela žena u hrvatskoj policiji na svim razinama. Zastupljenost žena u Ministarstvu unutarnjih poslova kontinuirano raste te možemo pratiti zastupljenost od 13 posto 2009. godine, više od 16 posto 2011. godine, da bi konačno 2015. godine zastupljenost žena prešla 17 posto.
Godina 2018. završila je sa zastupljenošću od 18,02 posto žena policijskih službenica, od čega ih je 10,54 posto na rukovodećim pozicijama. Za naglasiti je da 44 posto žena iz Ministarstva ima višu ili visoku naobrazbu. Uzevši u obzir činjenicu da su među ovogodišnjim novim polaznicima Policijske akademije žene zastupljene sa 30 posto, za pretpostaviti je daljnji porast zastupljenosti žena u policiji.
Zakonom o ravnopravnosti spolova iz 2008. godine, u Ministarstvu unutarnjih poslova RH imenovana je prva koordinatorica za ravnopravnost spolova i formirana je Radna skupina za poboljšanje statusa žena u policiji čijim aktivnostima se postiže sustavna senzibilizacija muškaraca i žena u ravnopravnom obavljanju poslova na području sigurnosti.
Glavna intencija operativnog plana usmjerena je na povećanje broja žena u sigurnosnom sektoru, a posebice na rukovodnim radnim mjestima, osiguranje jednakih uvjeta i mogućnosti napredovanja u službi, pravnu zaštitu te uklanjanje svih rodnih stereotipa i predrasuda koje se odnose na ženski spol.
Posebno je važna sustavna senzibilizacija kako muškaraca, tako i žena o rodnoj jednakosti i osviještenosti da žene mogu, znaju i hoće ravnopravno obavljati poslove u sigurnosnom sektoru jednako kao i njihove muške kolege.
S ovim ciljevima u skladu s planom krenulo se i s konkretnim aktivnostima, odnosno alatima koji omogućavaju ostvarenje ciljeva.
Ovom prilikom Marina Mandić osvrnula se na nekoliko praktičnih primjena izmjena podzakonskih akata kao što je izmjena Uredbe o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuću i napredovanju kroz policijska zvanja. Navedeni propis se mijenja u dijelu u kojem se policijskom službeniku za promicanje u više zvanje ne računa godina u kojoj nije obavljao poslove svog radnog mjesta dulje od 6 mjeseci zbog trudnoće i/ili rodiljnog dopusta.
Spomenut je i pozitivan primjer kada su i otac i majka policijski službenici i rade u različitim smjenama ili turnusima. Slijedom preporuke Radne skupine u Ministarstvu unutarnjih poslova donesena je odluka da se rad supružnika koji rade u smjenama ili turnusima organizira na način da se barem jednom od njih omogući rad u redovnom radnom vremenu, a kako bi se osigurala adekvatna skrb o djeci i obitelji.
Na kraju obraćanja sudionicima, predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova RH Marina Mandić naglasila je da će Ministarstvo i nadalje sustavno provoditi planove za uključivanje sve većeg broja žena, dok se kao moto konferencije nametnula izjava: „It’s not about counting women; it’s about women who count!“