- Objavljeno: 20.11.2018.
Javna tribina - „Sigurnost djece je na prvom mjestu“
Međunarodni dan prava djece, Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece obilježen je danas u Informativnom centru za prevenciju
Foto: PU zagrebačkaU organizaciji Ravnateljstva policije i Policijske uprave zagrebačke te u suradnji s partnerima prigodnim programom obilježen je Međunarodni dan prava djece, Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece. U okviru navedenog programa održana je i javna tribina pod nazivom Sigurnost djece je na prvom mjestu , na kojoj su sudjelovali Gordana Filipović – savjetnica Pravobraniteljice za djecu, Tatjana Katkić Stanić, načelnica Sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za socijalnu skrb Ministarstva za demografiju, obitelj i mlade, Sonja Vrandečić, predsjednica Odjela za mladež Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije te prof. Domagoj Štimac, dr.med.spec.psihijatar, specijalist dječje i adolescentne psihijatrije, Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba.
Pokazatelji o stanju i kretanju kriminaliteta među djecom, te ujedno i na štetu djece i obitelji u Hrvatskoj
Temeljem statističkih pokazatelja, u usporedbi kaznenih djela na štetu djece i obitelji kroz isto razdoblje prošle i ove godine, bilježimo za ovu godinu porast od 1 %. U posljednjih pet godina, kontinuirano bilježimo porast broja prijavljenih kaznenih djela na štetu djece i obitelji. U tom smislu, 2017. godine u odnosu na 2013. godinu bilježi se porast od 35% prijavljenih kaznenih djela na štetu djece i obitelji.
Svjesni smo da je navedeni porast broja kaznenih djela dijelom posljedica izmjene kaznenog zakona kao i restriktivnije kaznene politike, u smislu procesiranja određenih kažnjivih ponašanja kroz kazneni, a ne prekršajni postupak. Ono na što smo posebno ponosni, a što je također jedan od uzroka porasta broja prijavljenih kaznenih djela na štetu djece i mladih, je postignuto kroz provedbu preventivnih aktivnosti i projekata. Upravo preventivnim radom policije postiže se senzibilizacija šire javnosti na problematiku nasilja, što je posljedično dovelo do češće reakcije građana, prijavljivanja nasilja, prelaska iz pasivnog promatrača u aktivnog borca protiv nasilja. Kada pogledamo područje vršnjačkog nasilja, moramo konstatirati da u odnosu 2016. godine i 2017. godine bilježimo porast kaznenih djela vršnjačkog nasilja. Kada gledamo kaznena djela vršnjačkog nasilja s obzirom na dob djece najveći porast bilježimo za počinitelje starosti od 18-21 godine ( 11%) , a najmanji porast za počinitelje starosti od 14 do 18 godina (6 %). Broj navedenih kaznenih djela, na godišnjoj razini, pretočeno u brojke, kreće se oko 100, dok su u prvih 9 mjeseci ove godine zabilježena 53 takva kaznena djela.
Obzirom na ponovno uvođenje u Kazneni zakon kaznenog djela nasilje u obitelji – čl.179 A (Zakonom o izmjenama i dopunama KZ-a koji je na snazi od 30.5.2015.) koje obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju, možemo reći kako kazneno djelo nasilja u obitelji iz godine u godinu bilježi kontinuirano povećanje što povezujemo i s intencijom policije da se nasilništvo u obiteljskim zajednicama primarno procesuira kroz kaznena djela kao teže kažnjive radnje, a ne kroz prekršajne postupke.
Tijekom 2015. godine evidentirali smo 145 kaznenih djela nasilja u obitelji, 2016. godine 330, a 2017. godine 552 takva kaznena djela. U prvih 9 mjeseci ove godine, evidentirano je 497 kaznenih djela nasilja u obitelji.
Mehanizmi zaštite koje provodi policija
Sustavno, s nacionalne razine, ali i na lokalnoj razini, u skladu s potrebama određene društvene zajednice provode se brojni preventivni projekti na inicijativu policije i uz podršku brojnih partnera. Svi ti preventivni projekti, poput Zajedno više možemo, Živim život bez nasilja, Imam izbor, Zajedno protiv govora mržnje, za cilj imaju promicanje kulture tolerancije, dijaloga, nenasilja i nediskriminacije, što u konačnici pridonosi nenasilnom rješavanju problema među mladima i prevencije onih oblika kriminaliteta kojeg motiviraju društveno neprihvatljiva ponašanja među mladima.
Provedbom niza konkretnih preventivnih aktivnosti usmjerenih na sprječavanje svih oblika nasilja, a u isto vrijeme i edukacija o vrstama nasilja doprinosi se tome da mladi znaju prepoznati nasilje, da su motivirani i senzibilizirani na prijavljivanje, da su osnaženi u smislu odabira pozitivnih društvenih vrijednosti i ponašanja kao i da su osnaženi u povjerenju prema sustavu i policiji.