- Objavljeno: 20.11.2018.
Javna tribina – "Stradavanja u prometu – uzroci i posljedice"
U organizaciji Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova i PU zagrebačke, Fakulteta prometnih znanosti te Tehničkog muzeja Grada Zagreba danas je u Tehničkom Muzeju obilježen Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća
Foto: PU zagrebačkaOdržana je tribina za znanstvenike i stručnjake koji se bave problematikom sigurnosti prometa te je predstavljen i novi preventivni spot Ravnateljstva policije pod nazivom „CESTE MOGU IMATI TUŽNU PRIČU“, kao i šok spotovi policija drugih zemalja koje imaju za cilj građane pozvati na oprez u prometu, odnosno smanjiti broj smrtno stradalih u prometu.
Na stručnoj tribini sudjelovali su dr. sc. Rajko Horvat iz Zavoda za cestovni promet Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mario Ćosić iz Zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, mr.sc. Miron Huljak policijski službenik Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, dr.sc. Sinan Alispahić iz HAK - Hrvatski autoklub i Mihael Hribar, predstavnik Udruge stradalih u prometnim nesrećama – BONUS. Rasprava se vodila oko glavnih pitanja - što učiniti da bi bilo manje stradavanja u prometu? Koje alate koristiti? Koji je pristup najučinkovitiji?
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se svake treće nedjelje u mjesecu studenom. Ovogodišnjim sloganom „Ceste imaju priču“ (engl. Roads have stories) nastoji se podići kvaliteta i sigurnost cestovne mreže za sve sudionike u prometu diljem svijeta te svijest o važnosti ulaganja u cestovnu infrastrukturu radi postizanja ciljeva Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Skupština je na svojoj 64. sjednici usvojila rezoluciju kojom je proglašeno Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa za razdoblje 2011. – 2020. Krajnji je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za pedeset posto.
Prometne nesreće u svijetu
Svake godine u svijetu više od 1,25 milijuna ljudi umire zbog prometnih nesreća, a između 20 i 50 milijuna ih bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Od ukupnog broja umrlih, 48 % je u dobi između 15 i 44 godine. Gotovo polovica umrlih pripada osjetljivoj skupini sudionika u prometu, a to su motociklisti, pješaci i biciklisti. Najviše, oko 90 % smrtnih slučajeva u svijetu, javlja se u zemljama s niskim ili srednjim prihodima, iako se u tim zemljama nalazi 54 % ukupnog broja vozila. Ozljede zadobivene u prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti među osobama između 15 i 29 godina života. Ako se ne postignu zadani ciljevi, procjenjuje se da će do 2030. prometne nesreće postati sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu (trenutačno se nalaze na 8. mjestu, odmah iza šećerne bolesti).
Prometne nesreće u Hrvatskoj
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u 2017. je zabilježeno ukupno 34.368 prometnih nesreća, od čega je u njih 307 zabilježen smrtni ishod sudionika. Ukupno je umrla 331 osoba, od kojih je 81 % muškog spola, a 13 djece do 17 godina starosti. U 2017. je u prometnim nesrećama ozlijeđeno 14.608 osoba. Većina prometnih nesreća, 95,1 %, dogodila se zbog pogreške vozača. U posljednjih deset godina je u Hrvatskoj u 31,8 % nesreća došlo do stradavanja osoba, bilo da su poginule ili ozlijeđene.
Zaštitite sebe i druge u prometu
Veliki se broj prometnih nesreća i ozljeda može spriječiti. Sudionici u prometu trebaju se pridržavati svih pravila sigurnosnog ponašanja u prometu kako bi se izbjegli neželjeni događaji. Od velike je važnosti primjena sigurnosnog pojasa, zaštitne kacige, pridržavanje propisane brzine, izbjegavanje konzumacije alkohola i droga te izbjegavanje korištenja mobilnih uređaja prilikom vožnje. Djeca se u osobnim vozilima trebaju prevoziti u za to predviđenim auto sjedalicama i biti pravilno vezana.
Neprimjerena brzina jedan je od čestih uzroka prometnih nesreća. Povećanje brzine izravno je povezano s povećanjem vjerojatnosti nesreće i porastom težine ozljeda: rizik umiranja odraslog pješaka je manji od 20 % ako ga udari automobil koji se kreće brzinom od 50 km/h, a 60 % ako se automobil kreće brzinom od 80 km/h.
Uporaba sigurnosnog pojasa smanjuje rizik od smrti kod putnika na prednjim sjedalima za 40 do 50 %, a kod putnika na stražnjim sjedalima za 25 do 75 %. Korištenje ispravne zaštitne kacige može smanjiti rizik od smrti za 40 % te za više od 70 % smanjuje rizik od teških ozljeda. Među poginulima u prometnim nesrećama u Hrvatskoj prošle godine 35 % nije koristilo sigurnosni pojas, a 16 % poginulih vozača i putnika motocikala i mopeda nije koristilo zaštitnu kacigu.
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća se obilježava da se prisjetimo svih poginulih i ozlijeđenih, njihovih obitelji i prijatelja te svih uključenih u pružanje pomoći stradalima. Prometne su nesreće neočekivani trenuci u kojima često stradaju mlade osobe, stoga je razina stresa i ožalošćenosti veća, jer smrtni ishod nastupa iznenada.
Veliki se broj nesreća može i treba prevenirati. Obilježavanjem ovoga dana želi se potaknuti cjelokupno društvo na odgovornije ponašanje u prometu i poštivanje i razvoj prometne kulture te ulaganje u prometnu infrastrukturu i dobru legislativu kako bi se smanjio broj stradalih.
U Hrvatskoj se od 1994. godine provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a u tijeku je provedba programa za razdoblje od 2011. do 2020. Osnovni je cilj programa smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama za 50 % do 2020. godine.
Na stručnoj tribini sudjelovali su dr. sc. Rajko Horvat iz Zavoda za cestovni promet Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mario Ćosić iz Zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, mr.sc. Miron Huljak policijski službenik Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, dr.sc. Sinan Alispahić iz HAK - Hrvatski autoklub i Mihael Hribar, predstavnik Udruge stradalih u prometnim nesrećama – BONUS. Rasprava se vodila oko glavnih pitanja - što učiniti da bi bilo manje stradavanja u prometu? Koje alate koristiti? Koji je pristup najučinkovitiji?
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se svake treće nedjelje u mjesecu studenom. Ovogodišnjim sloganom „Ceste imaju priču“ (engl. Roads have stories) nastoji se podići kvaliteta i sigurnost cestovne mreže za sve sudionike u prometu diljem svijeta te svijest o važnosti ulaganja u cestovnu infrastrukturu radi postizanja ciljeva Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Skupština je na svojoj 64. sjednici usvojila rezoluciju kojom je proglašeno Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa za razdoblje 2011. – 2020. Krajnji je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za pedeset posto.
Prometne nesreće u svijetu
Svake godine u svijetu više od 1,25 milijuna ljudi umire zbog prometnih nesreća, a između 20 i 50 milijuna ih bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Od ukupnog broja umrlih, 48 % je u dobi između 15 i 44 godine. Gotovo polovica umrlih pripada osjetljivoj skupini sudionika u prometu, a to su motociklisti, pješaci i biciklisti. Najviše, oko 90 % smrtnih slučajeva u svijetu, javlja se u zemljama s niskim ili srednjim prihodima, iako se u tim zemljama nalazi 54 % ukupnog broja vozila. Ozljede zadobivene u prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti među osobama između 15 i 29 godina života. Ako se ne postignu zadani ciljevi, procjenjuje se da će do 2030. prometne nesreće postati sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu (trenutačno se nalaze na 8. mjestu, odmah iza šećerne bolesti).
Prometne nesreće u Hrvatskoj
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u 2017. je zabilježeno ukupno 34.368 prometnih nesreća, od čega je u njih 307 zabilježen smrtni ishod sudionika. Ukupno je umrla 331 osoba, od kojih je 81 % muškog spola, a 13 djece do 17 godina starosti. U 2017. je u prometnim nesrećama ozlijeđeno 14.608 osoba. Većina prometnih nesreća, 95,1 %, dogodila se zbog pogreške vozača. U posljednjih deset godina je u Hrvatskoj u 31,8 % nesreća došlo do stradavanja osoba, bilo da su poginule ili ozlijeđene.
Zaštitite sebe i druge u prometu
Veliki se broj prometnih nesreća i ozljeda može spriječiti. Sudionici u prometu trebaju se pridržavati svih pravila sigurnosnog ponašanja u prometu kako bi se izbjegli neželjeni događaji. Od velike je važnosti primjena sigurnosnog pojasa, zaštitne kacige, pridržavanje propisane brzine, izbjegavanje konzumacije alkohola i droga te izbjegavanje korištenja mobilnih uređaja prilikom vožnje. Djeca se u osobnim vozilima trebaju prevoziti u za to predviđenim auto sjedalicama i biti pravilno vezana.
Neprimjerena brzina jedan je od čestih uzroka prometnih nesreća. Povećanje brzine izravno je povezano s povećanjem vjerojatnosti nesreće i porastom težine ozljeda: rizik umiranja odraslog pješaka je manji od 20 % ako ga udari automobil koji se kreće brzinom od 50 km/h, a 60 % ako se automobil kreće brzinom od 80 km/h.
Uporaba sigurnosnog pojasa smanjuje rizik od smrti kod putnika na prednjim sjedalima za 40 do 50 %, a kod putnika na stražnjim sjedalima za 25 do 75 %. Korištenje ispravne zaštitne kacige može smanjiti rizik od smrti za 40 % te za više od 70 % smanjuje rizik od teških ozljeda. Među poginulima u prometnim nesrećama u Hrvatskoj prošle godine 35 % nije koristilo sigurnosni pojas, a 16 % poginulih vozača i putnika motocikala i mopeda nije koristilo zaštitnu kacigu.
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća se obilježava da se prisjetimo svih poginulih i ozlijeđenih, njihovih obitelji i prijatelja te svih uključenih u pružanje pomoći stradalima. Prometne su nesreće neočekivani trenuci u kojima često stradaju mlade osobe, stoga je razina stresa i ožalošćenosti veća, jer smrtni ishod nastupa iznenada.
Veliki se broj nesreća može i treba prevenirati. Obilježavanjem ovoga dana želi se potaknuti cjelokupno društvo na odgovornije ponašanje u prometu i poštivanje i razvoj prometne kulture te ulaganje u prometnu infrastrukturu i dobru legislativu kako bi se smanjio broj stradalih.
U Hrvatskoj se od 1994. godine provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a u tijeku je provedba programa za razdoblje od 2011. do 2020. Osnovni je cilj programa smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama za 50 % do 2020. godine.