Ministar Orepić na sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova

Foto: The European Union

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je danas, 10. ožujka sudjelovao u Bruxellesu na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (Justice and home affairs - JHA). Ministri za unutarnje poslove su raspravljali o trenutačnom stanju u pogledu migracija te razmatrali moguće buduće mjere.

Ministar Vlaho Orepić je izjavio kako je usuglašen jedinstven stav o postupanju po schengenskom kodu.

- Zaključili smo da Grčkoj treba žurno pomoći kako humanitarno tako i funkcionalno. Posebno se naglasio značaj makedonsko-grčke granice kao 'vrata Europe' dok se situacija ne smiri – rekao je i objasnio kako je važno da na našim granicama postupamo sukladno dogovoru iako nismo obveznici schengenskog koda. Naglasio je nedostatak alata kao što su schengenski i vizni informacijski sustavi, kao i potrebu za 100-postotnom kontrolom hot-spotova u Grčkoj.

Na pitanje novinara podiže li Hrvatska spremnost na Prevlaci u slučaju da migrantski val krene tim smjerom, ministar Orepić je odgovorio:

- Mi smo u redovitom režimu rada, ali smo spremni i na izvanredne okolnosti. Imamo prostora i potencijala za podizanje spremnosti na granici što znači veći angažman policijskih snaga u kontroli granica.  

Na Vijeću se govorilo o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Ona bi se sastojala od Europske agencije za granice (umjesto Frontexa) i nacionalnih tijela zaduženih za upravljanje granicama. Cilj joj je osigurati i provoditi europsko integrirano upravljanje vanjskim granicama.

Ministar Vlaho Orepić je iznio hrvatsko stajalište.

- Podržavamo tu inicijativu i naša domovima ima puno za reći u tom području. Imamo velika iskustva i možemo značajno doprinijeti – rekao je ministar i dodao kako će Hrvatska u tom angažmanu sudjelovati sa 65 osoba od ukupno 1500 predviđenih na razini cijele Unije.

Također, ministri su raspravljali i o borbi protiv terorizma. Ministri unutarnjih poslova razmotrili su provedbu zaključaka Vijeća od 20. studenoga 2015. godine. Razgovarali su i o Prijedlogu direktive o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. Tom direktivom revidira se i dopunjuje postojeće zakonodavstvo uzimajući u obzir nedavne terorističke napade.

Što se tiče posjedovanja vatrenog oružja, Republika Hrvatska ima najstrožu regulativu.

- Smatram da je to dobro polazište i da europske zemlje trebaju slijediti naš primjer. Zalažemo se za trajnu evidenciju naoružanja te da ga maloljetnici ne mogu posjedovati – zaključio je ministar Orepić i naglasio važnost kontrole zdravstvenog stanja osoba koje u vlasništvu imaju vatreno oružje.  

Pisane vijesti