Nasilje u obitelji i nasilje nad ženama

„16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ naziv je međunarodne kampanje, koja se svake godine održava od 25. studenog do 10. prosinca, a okruglim stolom „Nasilje u obitelji i nasilje nad ženama“ pridružilo joj se danas i Ravnateljstvo policije, odnosno MUP RH. Manifestaciju dugu sat vremena organizirao je Nacionalni tim za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, osnovan temeljem Sporazuma kojeg su ministri unutarnjih poslova, pravosuđa, socijalne politike, zdravstva, obrazovanja i uprave potpisali na današnji datum prije dvije godine s ciljem unapređenja suradnje u suzbijanju i prevenciji nasilja u obitelji i nad ženama.

Koja je uloga Nacionalnog tima, kakve rezultate postižu i s kakvim se problemima susreću u rješavanje nasilja uključene institucije, je li osnivanje Nacionalnog tima uistinu pomoglo njihovu umreženju, a time i bržoj, kvalitetnijoj pomoći i zaštiti žrtava nasilja, bile su glavne teme okruglog stola, na kojem je zaključeno kako se bez suradnje nadležnih, uključenih stručnih tijela neće puno postići. O tim su temama, pred brojnim okupljenim auditorijem, govorile predsjednica Nacionalnog tima i sutkinja Visokog prekršajnog suda RH Branka Žigante Živković, članice tima - predavačica na Visokoj policijskoj školi Renata Odeljan i viša stručna savjetnica u Ministarstvu zdravlja Ivanka Taskov, u ime organizacija civilnog društva odvjetnica i savjetnica iz udruge B.a.B.e. Ines Bojić i, kao gošća, sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Marina Parač Garma, dok je sam događaj otvorio zamjenik glavnog ravnatelja policije Zvonimir Vnučec.  

Pravna podloga za rješavanje ove problematike sasvim je zadovoljavajuća, ali pitanje je kako je provodimo, rekla je Branka Žigante Živković, svrstavši potrebu kvalitetnog i konstruktivnog umreženja svih relevantnih institucija na listu razloga osnivanja Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Nacionalni tim je nazvala kapom timova, onim koji daje smjernice aktivnim timovima na terenu i održava edukacije za stručnjake iz institucija, čime su promijenjene određene stvari i dan svojevrsni doprinos razbijanju još uvijek prisutnih stereotipa po ovom pitanju.

Kao jedan od problema uočenih u posljednje vrijeme Ines Bojić navela je ne činjenje suptilnih razlikovanja tko je primarni nasilnik, a tko žrtva nasilja (koja uostalom ima i pravo na tzv. nužnu obranu), što često nažalost završava prekršajnim prijavljivanjem oba partnera. Ukratko je predstavila i ulogu organizacija civilnog društva te potrebu žrtava nasilja za njima. Još uvijek vlada neznanje i neprepoznavanje, no pomalo i institucije ukazuju žrtvama na nas, rekla je zaključivši kako ima pomaka, ali još uvijek i problema.

Prvi koraci kojima sektor zdravstva želi pridonijeti smanjenju nasilja u obitelji je implementacija edukacija o nasilju u obitelji i nad ženama u tzv. patronažne programe, tako da patronažne sestre znaju prepoznati potencijalno rizične obitelji što se tiče razvoja nasilja i djecu, žrtve obiteljskog nasilja, istaknula je u svom izlaganju Ivanka Taskov. Spomenula je i kako su prigovori da zdravstveni djelatnici najmanje prijavljuju obiteljsko nasilje jenjali nakon što je 2010. godine u obrazac prijave uvedena i rubrika da li je počinitelj član obitelji, nakon čega se broj prijava udvostručio.

Dobra je praksa da osobe koje pokreću postupak u prvom aktu navedu da je riječ o obiteljskom nasilju i to potkrijepe relevantnom dokumentacijom, što je sucu dovoljan znak da slučaj razmatra iz te perspektive, a čime se izbjegne i žrtvin osjećaj da je ponovno na početku priče, rekla je Marina Parač Garma. Statističkih podataka na sudovima nema, ali sasvim je sigurno, mišljenja je, da je nasilje u porastu, a pogotovo psihičko poprima neke nove oblike i prijeti nam na način da ima manje vidljive, ali dugoročnije i razornije posljedice. Podsjetila je prisutne i da su djeca često usputne žrtve u brakorazvodnim parnicama pa da treba voditi računa o zaštiti djece u medijima, a spomenula je i novu vrstu obiteljskog nasilja koje se u spisima pojavljuje – nasilje djece nad roditeljima – fizičko, psihičko i financijsko.

Posljednje izlaganje održala je Renata Odeljan, uvodno istaknuvši kako je u 2011. godini zabilježeno najmanje ubojstava u obitelji i ubijenih žena u posljednjih 10 godina, ali da će se rezultati aktivnosti vidjeti tek za 5 do 10 godina. Nabrojala je zatim dokumente koji čine tzv. paket mjera za unapređenje sustava policije u području zaštite od nasilja u obitelji, a kojeg je 2010. godine izradilo Ministarstvo unutarnjih poslova. Praćenjem problematike nasilja u obitelji prepoznata je i potreba provođenja znanstvenog istraživanja u cilju definiranja rizičnih čimbenika teških oblika nasilja u obitelji, rekla je i pojasnila da se istraživanje provodi na uzorku od 250 ubojstava i pokušaja ubojstava počinjenih u razdoblju 2006.-2010. godine te da je trenutno u fazi obrade podataka. Zaključno je još navela planove budućih postupanja, među kojima je na prvom mjestu jačanje kapaciteta u domeni kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika, i kapaciteta u prevenciji i suzbijanju obiteljskog nasilja i maloljetničke delinkvencije.