Održan sastanak Radne grupe Budimpeštanskog procesa za nezakonite migracije

Slika topvijesti/studeni/3_budim_28.jpg

U organizaciji MUP-a RH i ICMPD-a održan sastanak Radne grupe Budimpeštanskog procesa za nezakonite migracije kroz jugoistočnu Europu

Radna grupa članica Budimpeštanskog procesa za nezakonite migracije kroz jugoistočnu Europu održala je 27. i 28. studenoga u Zagrebu dvodnevni radni sastanak koji je okupilo sudionike iz dvadesetak zemalja Europe, od Estonije i Litve na sjeveru do Moldavije i Albanije na jugu kontinenta, ali i Velike Britanije, Njemačke, Nizozemske te predstavnike međunarodnih organizacija za migracije IOM-a, MARRI-a , ICMPD-a, UNHCR-a. Uspješnu organizaciju ovoga međunarodnoga sastanka kojemu je bila glavna tema nezakonite maloljetničke migracije zajednički potpisuju Ministarstvo unutarnjih poslova RH i ICMPD.

U kongresnoj dvorani hotela Panorama svim nazočnima, gostima i uzvanicima predstavnicima međunarodnih organizacija UNHCR-a, MARRI-a, ICMPD-a kao domaćin pozdravnim riječima dobrodošlice u ime MUP-a RH obratio se Stipica Kuna, pomoćnik načelnika Uprave za granicu, te u ime suorganizatora glavni ravnatelj ICMPD-a Gottfried Zürcher.

Voditelj programa i sastanka Kuna je u svom prigodom uvodnom izlaganju nazočne upoznao s bitnim odrednicama migracija kroz RH, kazavši  kako je zbog svoga zemljopisnog položaja, povijesnih naslijeđa, turističke orijentacije i općenito globalnih trendova Republika Hrvatska izravno i neizravno uključena u suvremene europske migracijske tijekove, tako da broj migranata u našoj zemlji raste, a česti su migracijski tijekovi preko Hrvatske što za krajnji cilj imaju odredišta u zapadnoeuropskim zemljama, dodao je Kuna i nastavio: -Republika Hrvatska teži vođenju aktivne migracijske politike utemeljene na načelima slobode kretanja, solidarnosti i humanosti, vodeći računa o nacionalnom, gospodarskom, društvenom i kulturnom razvitku. U srpnju je Hrvatski sabor izglasovao dva ključna Zakona onaj o azilu i strancima. RH je na putu euroatlanskih integracija, stvara sve pretpostavke za usvajanje europskih standarda na svim područjima , a u ožujku 2007. Vlada RH usvojila je Schengenski akcijski plan koji uz već usvojene Strategije integriranog upravljanja granicom i razvoja granične policije čini temeljni dokument koji će postaviti jasne zadaće i rokove za implementaciju schengenskih standarda na hrvatskim granicama.-, stoga, zaključio je, u interesu daljnjeg jačanja naše zajedničke sigurnosti, stabilnosti i gospodarskoga napretka, RH se zalaže i za što aktivniju regionalnu suradnju u spriječavanju nezakonitih migracija i suzbijanju prekograničnoga kriminaliteta.

Ravnatelj Zücher zahvalio je Hrvatskoj na organizaciji skupa, pohvalio djelatnike MUP-a RH za temeljitu pripremu programa te kazao kako je potrebito razviti što učinkovitiju politiku kojom će se smanjiti nezakonite migracije u Europi. Važno je učinkovito upravljanje migracijama i suradnja u tom području između europskih zemalja, kazao je. Na ovakvim sastancima možemo odrediti kako ćemo djelovati kroz razne unutarnje i vanjske elemente, pojačati sigurnost u razmjeni roba i usluga, te istaknuo kako je ova regija jugoistočne Europe od četrdesetih godina prošloga stoljeća do danas dio iz kojega dolazi velik broj migranata, nastavio je Zürcher i dodao, da je sada na ovom području niz novih granica koje su izazov za kontrolu roba i ljudi. Hrvatska je slijedeća zemlja članica EU koja će provoditi Schengenski granični režim te će to promijeniti situaciju u regiji, a maloljetnici u svemu tome kao nezakoniti migranti su poseban problem. Stoga su glavna pitanja kakvi su sadašnji tijekovi nelegalne malodobničke migracije, kakva su zapažanja u zemljama regije, što je u pozadini, kakve su posljedice, iskustva u međudržavnoj suradnji, je li moguće pronaći rješenja, to su pitanja na koja želimo odgovoriti na ovom skupu, istaknuo je Zürcher.



Glavna tema svih rasprava dvodnevnoga zasjedanja okupljenih stručnjaka za migracije bili su maloljetnici kao nezakoniti migranti te praktični i pravni aspekti maloljetnika kao nezakonitih migranata u pojedinim zemljama. Okupljeni su također iskoristili prigodu za razmjenu informacija, iskustava kao i najboljih praksi u državama članicama Budimpeštanskoga procesa u vezi s rasvjetljavanjem uzroka i posljedica, analizama maloljetničke nezakonite migracije. Zaključci sa sastanka upućuju na regionalnu suradnju nadležnih institucija pojedinih zemalja Budimpeštanskoga procesa u suzbijanju maloljetničke nelegalne migracije uz administrativnu i pravnu potporu graničnih službi, policije, socijalnih ustanova. Izjasnili su se i za uspješniju regionalnu incijativu kroz RCC, MARRI, SECI, a da će se u suzbijanju i kontroliranju migracija primjenjivati svi mogući visoki zakonodavni i pravni standardi Europske unije vezani uz ljudska prava i migracije te će se poduzeti sve mjere za sprječavanje trgovine djecom, njihova zloporaba u seksualne i druge kriminalne svrhe. Predstavnik ureda UNHCR-a u RH Wilfried Buchhorn ukazao je sudionicima na poštivanje međunarodnih pravnih okvira, navlastito konvencije za zaštitu prava djece kada su u pitanju nezakonite migracije djece.

Jadranka Vitas iz Odjela za ilegalne migracije MUP-a RH izložila je ustroj, zakonodavstvo, stanje nezakonitih migracija, odredbe u postupanju s maloljetnicima, migracije, socijalnu skrb i druge institucije nadležne za migracije u RH. Naglasila je kako od 2003. u RH bilježimo blagi porast nezakonitih migracija te da državljani zemalja jugoistočne Europe čine preko devedeset posto svih nezakonitih migranata u RH. Najbrojniji su, navela je, državljani BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Turske i Moldavije, a od izvaneuropskih zemalja tijekom 2006. najviše ih je bilo iz Palestine i NR Kine. Nezakoniti maloljetni migranti u RH dolaze pretežno u većim grupama, kao krijumčarene osobe, a značajan dio nema nikakvu ispravu o identitetu, prema državljanksoj strukturi, iznijela je Vitas te rekla da su najbrojniji nezakoniti migraniti oni iz Albanije, Srbije, Crne Gore, BiH, Makedonije i Turske.


Govoreći o prihvatnim centrima spomenula je i kako pored postojećeg prihvatnog centra u Ježevu,
MUP RH planira do 2009. izgraditi dva nova tranzitna prihvatna centra u Tovarniku i Trilju kroz postojeće projekte PHARE 2005 i one ostale buduće projekte EU namijenjene Hrvatskoj pri pristupu EU.

Da je sastanak radne grupe Budimpeštanskog procesa bio izvrsna prigoda za razmjenu iskustava i znanja na područjima nelegalne malodobničke migracije, mjesto za ocjenu postignutog i dogovor o daljnjim koracima potvrdila su izlaganja svih sudionika kao i zaključci na kraju zagrebačkoga skupa Budimpeštanske grupe uz naglašene Zürcherove pohvale MUP-u RH na uspješnosti upriličenja skupa te nezaboravnoj njihovoj hrvatskoj susretljivosti i gostoprimstvu.



Stranica