Okrugli stol o Nacrtu Zakona o privatnoj zaštiti

U sklopu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, u Ministarstvu unutarnjih poslova, održan je u srijedu, 26. studenog , okrugli stol o prijedlogu Nacrta Zakona o privatnoj zaštiti.

Foto: MUP

U sklopu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, u Ministarstvu unutarnjih poslova, održan je u srijedu,  26. studenog, okrugli stol o prijedlogu Nacrta Zakona o privatnoj zaštiti. Treći je to u nizu sastanaka koje je na tu temu organiziralo Ministarstvo s ciljem izrade što bolje zakonske regulative iz područja privatne zaštite u Hrvatskoj. Okrugli stol otvorio je Avgustin Pavičić, načelnik Sektora za inspekcijske poslove, pozdravivši sve prisutne. Sastanku su u ime MUP-a prisustvovali Miljenko Budimir, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove, Sandro Šegedin, inspektor Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove te predstavnici Udruge Hrvatski ceh zaštitara, Udruge ujedinjeni hrvatski zaštitari, LAS – a  d.o.o., ADC-a Alarmni centar,  Sigurnosti d.o.o. Labin, Zaštite-Zagreb d.o.o., INA-e Grupe, magazina A&S Adria, Novog lista, časopisa Zaštita te djelatnici zaštitarskih tvrtki.

Naime, sukladno članku 17. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN 66/12), Ministarstvo unutarnjih poslova provodi postupak procjene učinaka propisa za Zakon o privatnoj zaštiti te sukladno tomu, od 3. studenog do 3. prosinca provodi javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o privatnoj zaštiti i Prijedlogu Iskaza o procjeni učinka Zakona o privatnoj zaštiti.

Razlozi donošenja novog zakona

Istaknuto je da su razlozi donošenja novog zakona podizanje razine kvalitete obavljanja zaštitarskih poslova, konkretiziranje  odredbe, a razrada detalja pravilnicima, usklađenje  uvjeta poslovanja za pravne i fizičke osobe izvan Republike Hrvatske te uvođenje nove kategorije osoba kojima se podiže razina kvalitete.Također, želi se učvrstiti stajalište o zaštitarskoj djelatnosti kao sigurnosnoj djelatnosti, uspostaviti veću razinu nadzora nad osobama i djelatnostima u mjerodavnosti Ministarstva unutarnjih poslova, skratiti vrijeme ishođenja odobrenja i dopuštenja te uvesti mogućnost osnivanja zaštitarske komore.

Novine u zakonu

Najznačajnije novine u odnosu na postojeći zakon odnose se na konkretno propisane uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe i obrtnici koji dolaze iz države članice Europske unije kao što su izdano odobrenje u matičnoj državi, a da bi u RH obavljali posao privatne zaštite moraju imati dopusnicu koju izdaje MUP te se propisuje izdavanje dopusnice fizičkim osobama koje imaju izdano dopuštenje u matičnoj državi članici EU. Nadalje, uvode se:

• obveza poslovanja isključivo na temelju valjane pravne osnove, čime se izbjegava ulaženje zaštitara u posjed koji je opterećen sporovima
• mogućnost da obrtnici obavljaju poslove tjelesne zaštite
• mogućnost ukidanja odobrenja u slučaju da pravna osoba ili obrtnik više ne žele obavljati djelatnost privatne zaštite
• uvjeti i načini obavljanja povremenih i privremenih poslova privatne zaštite u RH.

Predlaže se da osnovna škola umjesto dosadašnje niže stručne spreme bude dovoljan stupanj obrazovanja za obavljanje čuvarskih poslova koji su po svojoj prirodi najjednostavniji poslovi unutar djelatnosti privatne zaštite. Propisuje se da se svi poslovi privatne zaštite obavljaju temeljem ugovora o radu, sukladno posebnim propisima koji reguliraju radne odnose, sa svrhom da se spriječi fiktivno sklapanje ugovora. Uvodi se obveza reagiranja osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite ukoliko na i sa svog radnog mjesta uoče protupravne radnje koje ugrožavaju tjelesnu nepovredivost i narušavaju dostojanstvo osobe te ugrožavaju ili umanjuju vrijednost imovine koja je predmetom zaštite. Ovlasti osoba koje obavljaju poslove tehničke zaštite vežu se uz kategoriju objekata i prostora. Ustanovljava se postupak intervencije s 2 zaštitara – specijalista, što se veže uz minimalno propisano vrijeme dolaska na intervenciju od 15 minuta, odnosno temeljem ugovora s korisnikom intervencije te uvođenje mobilnih ophodnji i izmještenih točki dežurstva. Propisuje se da o svim žalbama na prvostupanjska rješenja policijskih uprava odlučuje Povjerenstvo za žalbe koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, što je uskladba s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Detaljno se razrađuje postupak upućivanja na izvanredni zdravstveni pregled te tko snosi troškove za obavljanje navedenog. Daje se mogućnost osnivanja Hrvatske zaštitarske komore posebnim propisom, a nadzor provodi MUP. Daju se šire ovlasti inspekciji za nadzor.

Poziv za uključenje u raspravu

Načelnik Sektora za inspekcijske poslove Augustin Pavičić pozvao je sve zainteresirane da svojim prijedlozima u potpisanom obrascu do 3. prosinca pošalju na adresu MUP – a, a njihove primjedbe i prijedlozi će se razmotriti i donijeti zaključci koji će biti objavljeni na web stranicama www.mup.hr.

Pisane vijesti