Potpredsjednik Vlade Božinović na Međunarodnoj konferenciji o digitalnoj forenzici i digitalnim dokazima DataFokus 2024

Hrvatska se svojim stručnim i znanstvenim doprinosima i znanjima u području digitalne forenzike sve više pozicionira na svjetskoj karti, rekao je Božinović

FOTO: MUP

Danas, 9. travnja 2024. u Zagrebu, potpredsjednik Vlade RH i ministar Božinović prisustvovao je svečanom otvorenju Međunarodne konferencije o digitalnoj forenzici i digitalnim dokazima DataFokus 2024 gdje otvarajući konferenciju naveo kako je konferencija izvrsna prilika za konstruktivnu razmjenu mišljenja predstavnika akademske, gospodarske, vojne i sigurnosne zajednice.

Digitalna forenzika i digitalni dokazi zauzimaju važnu ulogu u strategijama nacionalne sigurnosti gotovo svih država, posebno u današnje doba tehnološkog razvoja, ali i zloporabe te iste tehnologije. Jedan od najvažnijih ciljeva jest uspostaviti mjere kojima je moguće identificirati i prevenirati ovakve prijetnje, ali istodobno pružiti brz odgovor i oporavak u slučaju da se one i dogode“, istaknuo je ministar Božinović.

Konvencija o kibernetičkom kriminalu, koju je donijelo Vijeće Europe, predstavlja najopsežniji europski dokument koji se odnosi na sva kaznena djela povezana s kibernetičkim kriminalom.  Hrvatska je kao članica Vijeća Europe Konvenciju potpisala 2001. godine, 2004. godine je stupila na snagu, a Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske koja je stupila na snagu 2017. godine razvijen je plan sigurnosne politike i sposobnosti djelovanja državnih tijela i građana.

Policija je jedan od neizostavnih dionika u sveukupnim naporima na sprječavanju ovih prijetnji u kibernetičkom prostoru. Konkretnije, istraživanjem kaznenih djela bavi se Služba kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije, a vještačenja iz ove domene kaznenih djela obavljaju se u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ koji je samostalna ustrojstvena jedinica MUP RH.

Razvojem tehnologije usporedno raste i razina sofisticiranih enkripcijskih sustava zaštite podataka, što otežava pristupanje podacima relevantnima za uspješno provođenje digitalne forenzike u svim područjima. „Stoga Ministarstvo unutarnjih poslova ulaganjem u najsuvremenije forenzične alate, kontinuiranu edukaciju djelatnika te međusobnu resornu i stručnu suradnju nastoji biti u korak s najsuvremenijim izazovima digitalne forenzike“, naglasio je ministar.

S obzirom na multidimenzionalnost kibernetičkih prijetnji, nužna je suradnja između država, kao i suradnja između tijela zaduženih za prevenciju i rješavanje kibernetičkih sigurnosnih incidenata na nacionalnoj razini. U tu svrhu je na nacionalnoj razini uspostavljen kontakt između Ministarstva unutarnjih poslova, Zavoda za sigurnost informatičkih sustava, Nacionalnog CERT-a, Sigurnosno obavještajne agencije i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Koordinacija i suradnja između ovih tijela kaznenog progona ključna je radi postizanja učinkovitog kaznenog progona počinitelja kaznenih djela iz domene kibernetičkog kriminaliteta, kazao je ministar Božinović.

U kontekstu svih tehnoloških izazova, ministar je posebno istaknuo i ogromne dosege umjetne inteligencije, od benefita pa do zlouporaba. Podsjetio je da su europske institucije u prosincu prošle godine postigle privremeni politički dogovor o prvom sveobuhvatnom zakonu o umjetnoj inteligenciji na svijetu: Aktu o umjetnoj inteligenciji što je dobar temelj i okvir za izradu zakona svake države članice.

 „Uz brojna područja u kojima trebamo još raditi, Hrvatska se nesumnjivo razvija u jednu otvorenu i prosperitetnu zemlju, čemu svoj aktivan doprinos dajete i vi, na čemu vam još jednom zahvaljujem, uz želju da i ovu konferenciju iskoristite u konstruktivnoj razmjeni znanja koja ćete ubuduće primjenjivati u vašem korisnom radu“, zaključno je poručio potpredsjednik Vlade RH i ministar Božinović.

Pisane vijesti | Znanost i inovacije