PREDSTAVLJEN PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Uvođenje privremenih vozačkih dozvola za mlade vozače, promjene u načinu osposobljavanju kandidata, znatno povećanje novčanih kazni za prekršitelje, samo su neke od novina koje se predlažu u prijedlogu novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić s suradnicima predstavio na konferenciji za novinare. Zakon nije koncipiran za kažnjavanje sudionika u prometu već je, napravljen u cilju njihove zaštite, kazao je ministar Mlinarić, te dodao da je problem postojećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama u njegovoj neusklađenosti s Zakonom o prekršajima što dovodi do situacije da usprkos povećanog broja prijava protiv prekršitelja za 20-30%, stalno raste i broj prometnih nesreća. Posebna pozornost ovim zakonom je dana najugroženijim skupinama u prometu pri čemu su posebno istaknuti mladi vozači, motociklisti, biciklisti i pješaci. Novost je u tome da će se mladima nakon položenog ispita za određenu kategoriju izdavati privremene vozačke dozvole u trajanju od 2 godine, nakon čega će pohađati školu sigurne vožnje i tek nakon toga biti će u mogućnosti da dobiju stalnu vozačku dozvolu. S obzirom da mladi vozači najčešće stradavaju u vrijeme noćnog izlaska ( od 23 do 5 sati ), novim Zakonom se predlaže da upravo u tom razdoblju mladi vozači ne bi mogli sami upravljati vozilom već isključivo u pratnji roditelja, staratelja ili druge osobe koja ima najmanje 5 godina vozačkog ispita. Alkohol, pa i u najmanjim količinama, mladima s probnim vozačkim dozvolama je strogo zabranjen. Također, brzina vožnje se ograničava u prosjeku 10 km/h do gornje dopuštene granice. Ivan Stanko, nositelj radne skupine koja je i izradila ovaj zakon, istaknuo je da prijedlog novog zakona osim zaštitne funkcije, posebno strogo sankcionira one koji svjesno krše prometne propise. Način osposobljavanja vozača bi trebao također doživjeti određene promjene. Program prema kojem se obavljalo osposobljavanje do sada je bio u nadležnosti ministarstva nadležnog za prosvjetu. Novim zakonom se predlaže da to prijeđe u nadležnosti policije. Također, predlaže se mogućnost osposobljavanja tri mjeseca prije navršenih 17 godina. Zakonom se predlaže da Ministarstvo unutarnjih poslova više ne izdaje vozačke dozvole i ne obavlja registraciju vozila. Ministarstvo bi samo vodilo centralnu evidenciju tih podataka i obavljalo inspekcijski nadzor. Što se tiče kaznene politike, postoje tri kategorije kažnjavanja. U prvu spadaju prekršaji jako velikih brzina ( to su brzine duplo veće od dopuštene, a veće od 100 km/h ). Najmanja kazna za ovakav prekršaj bi bila 3000 kuna, 5 kaznenih bodova i mjera zabrane upravljanja vozilom od najmanje tri mjeseca. U ovu kategoriju prekršaja spadaju i vožnja pod utjecajem droga, bježanje s mjesta teške nesreće i vožnja pod utjecajem alkohola većim od 1,5 g/kg alkohola u krvi. Prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, nedopušteno pretjecanje i prekršaji u odnosu na pješake spadaju u drugu kategoriju kažnjavanja a predviđene kazne se kreću od 1000 do 2000 kuna. Važno mjesto u Zakonu pripada i prekršajima protiv tzv. pasivne sigurnosti. Nenošenje zaštitne kacige motocikliste će stajati 700 kuna a bicikliste 300 kuna. Korištenje mobitela u vožnji i nekorištenje sigurnosnog pojasa kažnjavati će se s 500 kuna. Treća kategorija sankcioniranja prekršaja odnosi se na prekršaje počinjene pod utjecajem alkohola. Mladima, odnosno, novim vozačima i profesionalnim vozačima vožnja pod utjecajem alkohola je u potpunosti zabranjena. Za one kojima se utvrdi koncentracija alkohola u krvi od 0,5 do 1,5 g/kg kazniti će se s 1000 kuna, 3 negativna boda i biti će im izrečena mjera zabrane upravljanja u trajanju od tri mjeseca, a preko 1,5 g/kg s 3000 kuna, 6 mjeseci mjera zabrane upravljanja vozilom i 5 negativnih bodova. Uvodi se i mjera prestanka važenja vozačke dozvole. Naime, ukoliko vozač u razdoblju od 36 mjeseci sakupi 9 negativnih bodova rješenjem se odlučuje o prestanku važenja vozačke dozvole. Tek nakon 12 mjeseci od prestanka važenja može ponovno pristupiti polaganju ispita ali po posebnom programu. Ovaj Zakon je u potpunosti usklađen s europskim standardima i predstavlja dobar temelj većoj sigurnosti u prometu. Zakon će vjerojatno biti donesen po hitnoj saborskoj proceduri još u ljetnom zasjedanju.

Uvođenje privremenih vozačkih dozvola za mlade vozače, promjene u načinu osposobljavanju kandidata, znatno povećanje novčanih kazni za prekršitelje, samo su neke od novina koje se predlažu u prijedlogu novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić s suradnicima predstavio na konferenciji za novinare.

Zakon nije koncipiran za kažnjavanje sudionika u prometu već je, napravljen u cilju njihove zaštite, kazao je ministar Mlinarić, te dodao da je problem postojećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama u njegovoj neusklađenosti s Zakonom o prekršajima što dovodi do situacije da usprkos povećanog broja prijava protiv prekršitelja za 20-30%, stalno raste i broj prometnih nesreća.

Posebna pozornost ovim zakonom je dana najugroženijim skupinama u prometu pri čemu su posebno istaknuti mladi vozači, motociklisti, biciklisti i pješaci. Novost je u tome da će se mladima nakon položenog ispita za određenu kategoriju izdavati privremene vozačke dozvole u trajanju od 2 godine, nakon čega će pohađati školu sigurne vožnje i tek nakon toga biti će u mogućnosti da dobiju stalnu vozačku dozvolu.

S obzirom da mladi vozači najčešće stradavaju u vrijeme noćnog izlaska ( od 23 do 5 sati ), novim Zakonom se predlaže da upravo u tom razdoblju mladi vozači ne bi mogli sami upravljati vozilom već isključivo u pratnji roditelja, staratelja ili druge osobe koja ima najmanje 5 godina vozačkog ispita. Alkohol, pa i u najmanjim količinama, mladima s probnim vozačkim dozvolama je strogo zabranjen. Također, brzina vožnje se ograničava u prosjeku 10 km/h do gornje dopuštene granice.

Ivan Stanko, nositelj radne skupine koja je i izradila ovaj zakon, istaknuo je da prijedlog novog zakona osim zaštitne funkcije, posebno strogo sankcionira one koji svjesno krše prometne propise.

Način osposobljavanja vozača bi trebao također doživjeti određene promjene. Program prema kojem se obavljalo osposobljavanje do sada je bio u nadležnosti ministarstva nadležnog za prosvjetu. Novim zakonom se predlaže da to prijeđe u nadležnosti policije.

Također, predlaže se mogućnost osposobljavanja tri mjeseca prije navršenih 17 godina.

Zakonom se predlaže da Ministarstvo unutarnjih poslova više ne izdaje vozačke dozvole i ne obavlja registraciju vozila. Ministarstvo bi samo vodilo centralnu evidenciju tih podataka i obavljalo inspekcijski nadzor.

Što se tiče kaznene politike, postoje tri kategorije kažnjavanja. U prvu spadaju prekršaji jako velikih brzina ( to su brzine duplo veće od dopuštene, a veće od 100 km/h ). Najmanja kazna za ovakav prekršaj bi bila 3000 kuna, 5 kaznenih bodova i mjera zabrane upravljanja vozilom od najmanje tri mjeseca. U ovu kategoriju prekršaja spadaju i vožnja pod utjecajem droga, bježanje s mjesta teške nesreće i vožnja pod utjecajem alkohola većim od 1,5 g/kg alkohola u krvi. Prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, nedopušteno pretjecanje i prekršaji u odnosu na pješake spadaju u drugu kategoriju kažnjavanja a predviđene kazne se kreću od 1000 do 2000 kuna.

Važno mjesto u Zakonu pripada i prekršajima protiv tzv. pasivne sigurnosti. Nenošenje zaštitne kacige motocikliste će stajati 700 kuna a bicikliste 300 kuna. Korištenje mobitela u vožnji i nekorištenje sigurnosnog pojasa kažnjavati će se s 500 kuna.

Treća kategorija sankcioniranja prekršaja odnosi se na prekršaje počinjene pod utjecajem alkohola. Mladima, odnosno, novim vozačima i profesionalnim vozačima vožnja pod utjecajem alkohola je u potpunosti zabranjena. Za one kojima se utvrdi koncentracija alkohola u krvi od 0,5 do 1,5 g/kg kazniti će se s 1000 kuna, 3 negativna boda i biti će im izrečena mjera zabrane upravljanja u trajanju od tri mjeseca, a preko 1,5 g/kg s 3000 kuna, 6 mjeseci mjera zabrane upravljanja vozilom i 5 negativnih bodova.

Uvodi se i mjera prestanka važenja vozačke dozvole. Naime, ukoliko vozač u razdoblju od 36 mjeseci sakupi 9 negativnih bodova rješenjem se odlučuje o prestanku važenja vozačke dozvole. Tek nakon 12 mjeseci od prestanka važenja može ponovno pristupiti polaganju ispita ali po posebnom programu.

Ovaj Zakon je u potpunosti usklađen s europskim standardima i predstavlja dobar temelj većoj sigurnosti u prometu.

Zakon će vjerojatno biti donesen po hitnoj saborskoj proceduri još u ljetnom zasjedanju.

Stranica