- Objavljeno: 06.12.2018.
Priznanje Hrvatskoj zbog efikasne zaštite granica
Ministar Davor Božinović sudjelovao je na sastanku Vijeća EU za unutarnje poslove na kojem je Hrvatskoj odano javno i jasno priznanje za sve što čini u zaštiti vanjskih granica Europske unije
Foto: MUP
Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Davor Božinović sudjelovao je na sastanku Vijeća EU za unutarnje poslove (JHA-HOME) u Bruxellesu. Ministri su na sastanku Vijeća raspravljali o Uredbi o Europskoj graničnoj i obalnoj straži, o reformi zajedničkog europskog sustava azila te sveobuhvatnom pristupu migracijama. Hrvatskoj je odano javno i jasno priznanje za sve što čini u zaštiti vanjskih granica Europske unije, a što već daje vidljive rezultate u manjem broju prelazaka ilegalnih migranata. Europska komisija je inicijalnim prijedlogom Uredbe o Europskoj graničnoj i obalnoj straži predvidjela povećanje osoblja na 10.000 pripadnika do 2020. godine Danas je prihvaćen prijedlog stupnjevite izgradnje tih snaga, tako da se 5000 pripadnika osigura do 2020. godine, a preostalih 5000 do kraja sljedećeg Višegodišnjeg financijskog razdoblja 2027. godine. To državama članicama omogućuje obuku službenika i vrijeme da osiguraju svoj doprinos, a da to ne bude preveliko opterećenje za njihove nacionalne kapacitete. Hrvatska bi do 2027. godine morala EGOS-u staviti na raspolaganje ukupno 303 policijskih službenika i to 173 kratkoročno sekundiranih i 130 dugoročno sekundiranih. Za financiranje EGOS-a do 2020. godine predviđeno je 1,3 milijarde EUR-a, dok je u sljedećem VFO-u predviđeno 11,3 milijarde EUR-a, iz čega bi se financiralo kratkoročno sekundirane pripadnike EGOS-a.
Dugoročno sekundirani policijski službenici će se financirati iz Fonda za unutarnju sigurnost. Za te namjene kao i za provedbu relevantnih europskih politika, državama članicama trebalo bi biti na raspolaganju 9,1 milijardi EUR-a. Republika Hrvatska podržava jačanje europskih snaga smatrajući da će to pridonijeti učinkovitijoj zaštiti vanjskih granica i boljem upravljanju migracijama. Smatra kako je potrebno jasno utvrditi profile službenika EGOS-a kao i pravedni ključ za njihovu raspodjelu te osigurati odgovarajući način financiranja i jačanja nacionalnih kapaciteta. Kada je u pitanju angažiranje EGOS-a na području EU, ne smije se dovoditi u pitanje nacionalni suverenitet država članica.
Jačanje Europske granične i obalne straže te učinkovitija provedba postupaka povrata, odnosno repatrijacije migranata koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu postaje sve važnije pitanje. Šaljemo jasnu poruku da Europska unija odlučnije želi stati na kraj nezakonitim migracijama i sekundarnim kretanjima unutar Unije , što je jedan od glavnih razloga za kontrole koje su pojedine države uvele na unutarnjim granicama Schengena. Komisija u najnovijem izvješću o provedbi Europskog migracijskog programa naglašava upravo učinkovitiju provedbu postupaka povrata migranata. U ovoj godini bilo je ukupno 11.000 realiziranih povrataka, čime je prosjek povrata pao ispod 40%. U izvješću Komisije, temeljnom pretpostavkom za povratak normalnom funkcioniranju Schengena smatra se jačanje nadzora vanjske granice i učinkovitija provedba postupaka povrata, što podrazumijeva zaključivanje dodatnih sporazuma o readmisiji i dosljedniju provedbu postojećih sporazuma, ali i provedbu svih ostalih sastavnica sveobuhvatnog europskog pristupa migracijama. Komisija smatra kako je došlo vrijeme za ukidanje kontrola na unutarnjim granicama Schengena. To je ohrabrujuća poruka i za Hrvatsku.
Na Vijeću je austrijsko predsjedništvo izvijestilo o napretku u pregovorima o dva dokumenta iz paketa reforme Zajedničkog europskog sustava azila, Dublinskoj uredbi i Uredbi o postupcima azila.
Ključno je da ishod rasprava u konačnici bude Dublinska uredba odnosno Zajednički europski sustav azila koji će se učinkovito primjenjivati u svim članicama, biti otporniji na krize i koji neće preopteretiti države članice na vanjskoj granici. To se odnosi i na razmatranje zahtjeva za azil. Istodobno, njime se definira na koji će se način pokazati solidarnost prema najizloženijim državama članicama, onima koje su prve na nekoj od tri aktualne migracijske rute.
Kada je riječ o sveobuhvatnom pristupu migracijama, Hrvatska je fokusirana na zaštitu granice, daljnje jačanje granične policije i tehničko opremanje granice s BiH i Crnom Gorom. Naš doprinos je značajan i kada je riječ o sprječavanju nezakonitih migracija, suzbijanju krijumčarskih mreža i sekundarnih kretanja unutar EU-a te jačanju suradnje s državama Jugoistočne Europe.
Hrvatska smatra da migracije moramo bolje regulirati i usmjeriti ih u zakonom propisane okvire. Moramo jačati suradnju s državama podrijetla i raditi na smanjivanju poticaja za migracije, odnosno ulagati u gospodarski razvoj i bolje životne prilike u afričkim ali i azijskim državama iz kojih trenutno dolazi najveći broj migranata. Migracije su izazov koji ima globalnu dimenziju, s kojim se nijedna država ne može učinkovito suočiti sama i za takav izazov je, prema našem viđenju, jedini pravi odgovor onaj na međunarodnoj razini.
Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Davor Božinović sudjelovao je na sastanku Vijeća EU za unutarnje poslove (JHA-HOME) u Bruxellesu. Ministri su na sastanku Vijeća raspravljali o Uredbi o Europskoj graničnoj i obalnoj straži, o reformi zajedničkog europskog sustava azila te sveobuhvatnom pristupu migracijama. Hrvatskoj je odano javno i jasno priznanje za sve što čini u zaštiti vanjskih granica Europske unije, a što već daje vidljive rezultate u manjem broju prelazaka ilegalnih migranata. Europska komisija je inicijalnim prijedlogom Uredbe o Europskoj graničnoj i obalnoj straži predvidjela povećanje osoblja na 10.000 pripadnika do 2020. godine Danas je prihvaćen prijedlog stupnjevite izgradnje tih snaga, tako da se 5000 pripadnika osigura do 2020. godine, a preostalih 5000 do kraja sljedećeg Višegodišnjeg financijskog razdoblja 2027. godine. To državama članicama omogućuje obuku službenika i vrijeme da osiguraju svoj doprinos, a da to ne bude preveliko opterećenje za njihove nacionalne kapacitete. Hrvatska bi do 2027. godine morala EGOS-u staviti na raspolaganje ukupno 303 policijskih službenika i to 173 kratkoročno sekundiranih i 130 dugoročno sekundiranih. Za financiranje EGOS-a do 2020. godine predviđeno je 1,3 milijarde EUR-a, dok je u sljedećem VFO-u predviđeno 11,3 milijarde EUR-a, iz čega bi se financiralo kratkoročno sekundirane pripadnike EGOS-a.
Dugoročno sekundirani policijski službenici će se financirati iz Fonda za unutarnju sigurnost. Za te namjene kao i za provedbu relevantnih europskih politika, državama članicama trebalo bi biti na raspolaganju 9,1 milijardi EUR-a. Republika Hrvatska podržava jačanje europskih snaga smatrajući da će to pridonijeti učinkovitijoj zaštiti vanjskih granica i boljem upravljanju migracijama. Smatra kako je potrebno jasno utvrditi profile službenika EGOS-a kao i pravedni ključ za njihovu raspodjelu te osigurati odgovarajući način financiranja i jačanja nacionalnih kapaciteta. Kada je u pitanju angažiranje EGOS-a na području EU, ne smije se dovoditi u pitanje nacionalni suverenitet država članica.
Jačanje Europske granične i obalne straže te učinkovitija provedba postupaka povrata, odnosno repatrijacije migranata koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu postaje sve važnije pitanje. Šaljemo jasnu poruku da Europska unija odlučnije želi stati na kraj nezakonitim migracijama i sekundarnim kretanjima unutar Unije , što je jedan od glavnih razloga za kontrole koje su pojedine države uvele na unutarnjim granicama Schengena. Komisija u najnovijem izvješću o provedbi Europskog migracijskog programa naglašava upravo učinkovitiju provedbu postupaka povrata migranata. U ovoj godini bilo je ukupno 11.000 realiziranih povrataka, čime je prosjek povrata pao ispod 40%. U izvješću Komisije, temeljnom pretpostavkom za povratak normalnom funkcioniranju Schengena smatra se jačanje nadzora vanjske granice i učinkovitija provedba postupaka povrata, što podrazumijeva zaključivanje dodatnih sporazuma o readmisiji i dosljedniju provedbu postojećih sporazuma, ali i provedbu svih ostalih sastavnica sveobuhvatnog europskog pristupa migracijama. Komisija smatra kako je došlo vrijeme za ukidanje kontrola na unutarnjim granicama Schengena. To je ohrabrujuća poruka i za Hrvatsku.
Na Vijeću je austrijsko predsjedništvo izvijestilo o napretku u pregovorima o dva dokumenta iz paketa reforme Zajedničkog europskog sustava azila, Dublinskoj uredbi i Uredbi o postupcima azila.
Ključno je da ishod rasprava u konačnici bude Dublinska uredba odnosno Zajednički europski sustav azila koji će se učinkovito primjenjivati u svim članicama, biti otporniji na krize i koji neće preopteretiti države članice na vanjskoj granici. To se odnosi i na razmatranje zahtjeva za azil. Istodobno, njime se definira na koji će se način pokazati solidarnost prema najizloženijim državama članicama, onima koje su prve na nekoj od tri aktualne migracijske rute.
Kada je riječ o sveobuhvatnom pristupu migracijama, Hrvatska je fokusirana na zaštitu granice, daljnje jačanje granične policije i tehničko opremanje granice s BiH i Crnom Gorom. Naš doprinos je značajan i kada je riječ o sprječavanju nezakonitih migracija, suzbijanju krijumčarskih mreža i sekundarnih kretanja unutar EU-a te jačanju suradnje s državama Jugoistočne Europe.
Hrvatska smatra da migracije moramo bolje regulirati i usmjeriti ih u zakonom propisane okvire. Moramo jačati suradnju s državama podrijetla i raditi na smanjivanju poticaja za migracije, odnosno ulagati u gospodarski razvoj i bolje životne prilike u afričkim ali i azijskim državama iz kojih trenutno dolazi najveći broj migranata. Migracije su izazov koji ima globalnu dimenziju, s kojim se nijedna država ne može učinkovito suočiti sama i za takav izazov je, prema našem viđenju, jedini pravi odgovor onaj na međunarodnoj razini.