​Regionalni forum o kibernetičkoj sigurnosti u zapadnom Balkanu

  • Slika /topvijesti/2019/SVIBANJ/KIBERNETIKA/Q_MUP1441.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Riječ je o prvom regionalnom forumu na temu kibernetike iz ugla djelovanja policijskih i pravosudnih službi. Njegovo organiziranje u Hrvatskoj potvrđuje da je i Hrvatska prepoznata kao zemlja koja ima alate, znanje, vještine i stručnjake.

FOTO: MUP

U organizaciji francuskog Veleposlanstva u Republici Hrvatskoj od 13. do 15. svibnja, u hotelu Dubrovnik u Zagrebu održava se prvi regionalni forum o kibernetičkoj sigurnosti u zapadnom Balkanu, koji je okupio 50-ak stručnjaka iz 14 zemalja Europe, članica i ne članica Europske unije, a kojemu su danas, 14. svibnja uvodno prisustvovali i veleposlanik Francuske Republike u RH, Nj.E. Meunier i ministar unutarnjih poslova Božinović.

Riječ je o prvom regionalnom forumu na temu kibernetike iz ugla djelovanja policijskih i pravosudnih službi, a njegovo organiziranje u Hrvatskoj, i to uoči našeg predsjedanja Vijećem Europske unije, dodatno potvrđuje da je i Hrvatska prepoznata kao zemlja koja ima alate, znanje, vještine i stručnjake sposobne nositi se s ovom vrstom suvremenog sigurnosnog izazova, kojemu je potrebno posvetiti ozbiljniju i zajedničku pažnju.   

Prije početka radnog, stručnog dijela programa, veleposlanik i ministar okupljenima su se kratko obratili.

Veleposlanik Meunier pobrojao je primjere opasnosti višestrukog naličja kibernetičkog kriminaliteta, od paraliziranja državne mreže slanjem e-pošte, preko lišavanja grada ili bolnice njegove električne mreže putem hakiranja servera za distribuciju, pa sve do objavljivanja povjerljivih informacija o nekoj državi, firmi ili osobi, a sve u cilju nanošenja štete, te istaknuo kako to posljedično obvezuje sve naše države da reagiraju. - Radilo se o kibernetičkom kriminalitetu ili zaštiti infrastruktura, riječ je o velikom izazovu za naša društva. Duga je lista infrastruktura koje su se pokazale kritičnima ili čak vitalnima za naše svakodnevno funkcioniranje, a koje je potrebno zaštititi – rekao je veleposlanik, nadodavši kako se kibernetički kriminal razvija i prilagođava tehnološkom napretku, koristi sve slabosti sistema ili opreme te pogađa sve zemlje svijeta, što znači da niti jedna država, organizacija ili građanin nisu sigurni od kibernetičkog napada ili kampanje dezinformacije.

- Cilj je pojačati zakonodavstvo u materiji kibernetičkog kriminaliteta, donositi restriktivne mjere koje omogućuju da se napadači obeshrabre, napadi odvrate i da se na njih odgovori – dodatno je kazao veleposlanik, zaključivši kako trebamo poboljšati naše dobre prakse, pojačati međudržavnu i europsku suradnju, te razvijati dijalog između javnog i privatnog sektora.

- Previranja u kibernetičkom prostoru u obliku sve složenijih prijetnji i napada predstavljaju veliku opasnost sigurnosti, stabilnosti i gospodarskom blagostanju Europske unije, njenih država članica, privatnom sektoru, cjelokupnoj, široj zajednici i, što je najvažnije, građanima – nadovezao se i ministar Božinović, naglasivši kako kibernetika predstavlja ulog u našu sigurnu budućnost jer se upravo sigurnost na Internetu premetnula u najvažniji faktor za europske građane, europsko tržište i europske institucije.

- Nitko više nije izoliran kao meta, već mnogi incidenti i ugroze mrežnih i informacijskih sustava nadilaze nacionalne granice i imaju negativni potencijal dovesti u pitanje opstojnost našeg zajedničkog projekta i naših zajedničkih vrijednosti – napomenuo je ministar Božinović zašto infrastruktura treba biti otporna.

Početna uloga u jačanju i izgradnji adekvatnog odgovora pripada državnim institucijama, te je neophodna reforma kibernetičke sigurnosti i jačanje kibernetičke otpornosti u Europi, nadogradnja zakonodavnog okvira Unije i država članica u tom području, kao i usklađeno međunarodno djelovanje, pobrojao je bitno ministar i definirao glavne obaveze: - Naše su glavne obaveze jačanje kibernetičke otpornosti, smanjenje stope kibernetičkog kriminala i uspostavljanje usklađene europske politike u polju sigurnosti u digitalnom prostoru.  No, s obzirom na ubrzanu digitalnu transformaciju svih društvenih segmenata, nastavio je, možda presudan značaj u cijeloj priči ima državno-privatno partnerstvo, jedan multidisciplinaran pristup problematici, koji će se bazirati na udruživanju stručnih IT znanja oba sektora i u fokus stavljati isključivo ekspertize, i zaključio da je ključno da naša stručna znanja međusobno dijelimo, a zbog transnacionalnog karaktera kibernetičkih ugroza s jedne, te čvrstog očuvanja unikatnosti europskog projekta s druge strane, kao obavezu svih država članica izdvojio je prenošenje stečenih i primijenjenih znanja i na treće zemlje, posebice one iz neposrednog okruženja.

Pisane vijesti | Suradnja | Kibernetička sigurnost