Strukovna udruga kriminalista održala Okrugli stol na temu “Kazneno-pravna zaštita policijskih službenika“

  • Slika /topvijesti/2019/SVIBANJ/Okrugli%20stol%20Kazneno%20pravna%20za%C5%A1tita%20policijskih%20slu%C5%BEbenika/SLIKA-1.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Strukovna udruga kriminalista uz potporu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske održala je 3. svibnja u Valbandonu okrugli stol na temu „Kaznenopravna zaštita policijskih službenika“

Foto: Strukovna udruga kriminalista

Strukovna udruga kriminalista uz potporu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske održala je 3. svibnja u Valbandonu okrugli stol na temu „Kaznenopravna zaštita policijskih službenika“ i to kroz dva panela; u odnosu na institut „Supsidijarni tužitelj u kaznenom postupku„ i u odnosu na „Primjenu instituta krajnje nužde u prekršajnom postupku“.

Sudionici okruglog stola bili su prof. dr. sc. Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zorka Fumić, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, sudac Tomislav Tomašić, zamjenik predsjednice Visokog prekršajnog suda, Veljko Miljević, odvjetnik, prof. dr. sc. Renato Matić, sociolog te dr. sc. Hrvoje Filipović, ujedno i predstavnik Ravnateljstva policije.

Na okruglom stolu međunarodnog karaktera također su sudjelovali prof. dr. Mile Matijević, predsjednik upravnog odbora Internacionalnog centra za kriminalističko-forenzička i kriminološka vještačenja i istraživanja u Banja Luci, tajnik Aleksandar Glavinović, direktor Visoke škole Centra za posebne studije Mirzo Selimić, iz Visoke škole „CEPS“ – Centra za poslovne studije, pomoćnik direktora kriminalističke policije Republike Slovenije i predstavnik Društva kriminalista Slovenije Slavko Koroš.

Na početku održavanja okruglog stola zamjenik predsjednika Strukovne udruge kriminalista Darko Majstorović je u ime Strukovne udruge kriminalista pozdravio sve sudionike okruglog stola te predstavio temu kaznenopravne zaštite policijskih službenika u odnosu na slučajeve kada je protiv policijskog  službenika građanin kao supsidijarni tužitelj pokrenuo postupak nakon što je državno odvjetništvo odustalo od kaznenog progona kao i slučajeve kada se, u odnosu na počinjeni prekršaj i nastalu štetu, ne razmatra da li je nastala šteta razmjerna opasnosti koja je prijetila.  

Prof. dr.sc. Davor Derenčinović naveo je da se radi o temi koja zahtijeva ozbiljnu studiju jer zadire u pitanje odnosa policije prema građanima, u preventivnu i represivnu uloge policije u društvu ali i pitanja građanina oštećenika kao tužitelja i njihovog sudjelovanja u kaznenom postupku. Postavlja se pitanje na koji način osigurati da građani koji su oštećeni kaznenim djelom i koji su žrtve imaju zaštitu u kaznenom postupku a da se istodobno te mogućnosti ne zlorabe na štetu policijskih službenika koji moraju biti u službi tih istih građana.  Zakonodavac je predvidio situacije u kojima postoji uvjerenje o krivnji okrivljenika ali istodobno smatra da nije oportuno, odnosno da ne odgovara probicima kaznenog postupka, nastaviti taj postupak. Stoga se postavlja pitanje da li u ovim situacijama kada državni odvjetnik smatra da nema osnova sumnje postoji pravna osnova i pravo oštećenika nastaviti takav postupak? Mišljenje je prof. dr. sc. Derenčinovića da oštećenik nema pravo.

Derenčinović pojašnjava kako zakonita uporaba sredstava prisile predstavlja razlog isključenja protupravnosti koji je jedan od elemenata kaznenog djela u formalnom smislu. Kada nema protupravnosti nema potrebe niti dalje utvrđivati da li su ostvareni neki drugi elementi. Također je naglasio da oštećenik kada preuzme progon i postavlja sucu istrage prijedlog za ispitivanje okrivljenika, da bi sudac istrage već na toj razini, ili eventualno izvanraspravno vijeće, trebali reagirati ako zaista nema osnova za daljnje vođenje postupka.

Zorka Fumić, zamjenica glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, je temu okruglog stola opisala vrlo zanimljivom ne samo u Hrvatskoj nego u svim sustavima u kojima se pojavljuje žrtva i potencijalni okrivljenik i to posebice s aspekta osnaživanja položaja žrtve u kaznenom postupku. Država mora osigurati preispitivanje državno-odvjetničke odluke; jedna mogućnost bila bi uloga suda a druga mogućnost je instancijsko preispitivanje unutar samog državnog odvjetništva. Odbačajima kaznenih prijava se poklanja visoka pažnja i postavlja se pitanje da li će u kazneno pravnoj praksi i teoriji biti dovoljan način zaštite prava okrivljenika.

Profesor Renato Matić govorio je o istraživanju iskustava policijskih službenika u smislu normativne zaštite i motivacije za rad. U razdoblju od tri godine anketirano je dvije tisuće policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova. Iz rezultata anketa vidljivo je da visoki postotak ispitanika, njih oko 70%, izražava mišljenje da postojeći pravni propisi ne pružaju zaštitu policijskom službeniku u obavljanju poslova, a visoki postotak neslaganja se u ispitivanju javlja i kod drugih sličnih pitanja u anketi. Postavlja se pitanje kako policijski službenici u djeliću sekunde i često u životnoj opasnosti  moraju donijeti odluku koja je jednako vrijedna i imaju jednaku pravnu težinu koju bi nakon dugog usuglašavanja i rasprave donijeli državni odvjetnici i suci. 

Veljko Miljević, odvjetnik, je u smislu reguliranja instituta kazneno pravne zaštite policijskih službenika, istakao nužnost reguliranja odredaba Zakona o policiji u odnosu na Zakon o obveznim odnosima jer te odredbe govore o odgovornosti za štetu počinjenu u obavljanju policijske službe i odgovornosti poslodavca.  Smatra da bi rješenje problema bio nekadašnji članak 32. bivšeg Kaznenog zakona koji je propisivao da u slučaju nedostatka protupravnosti nema kaznenog djela i u tim slučajevima oštećenik nema pravo preuzeti kazneni progon dok bi tužitelj u parnici putem regresa mogao utuživati onoga koga smatra odgovornim. 

Hrvoje Filipović, predstavnik Ravnateljstva policije, složio se da bi primjena načela zakonite uporabe sredstava prisile otklonilo sve probleme jer ako nedostaje jedan od elemenata kaznenog djela, u ovom slučaju treći element protupravnost, nema kaznenog djela.  Međutim, trebalo bi uzeti u obzir i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava jer se radi o složenoj i važnoj temi.

Sudac Tomislav Tomašić, Visoki prekršajni sud, dotakao se odgovornosti policijskih službenika za štetu nastalu prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti, te istakao da policijski službenik mora znati da će, kada zakonito primjenjuje svoje policijske ovlasti, biti izuzet od kaznenog, prekršajnog i disciplinskog progona. Temeljem načela jedinstvenog pravnog poretka, ponašanje koje je dopušteno po jednom zakonu, ne može biti zabranjeno po drugom.

Davor Derenčinović je dodao da se u institutu krajnje nužde kaznu rijetko primjenjuje a u prekršaju još rjeđe te se postavlja pitanje da li je teret dokaza na okrivljeniku ili na ovlaštenom tužitelju. Okrivljenici su u vrlo teškoj poziciji zbog čega se rijetko pozivaju na ovaj institut i to posebno u prekršaju.      

Zaključke okruglog stola proizašlih iz izlaganja sudionika okruglog stola iznio je izvršni predsjednik Strukovne udruge kriminalista Davor Posilović navodeći da konvencijsko pravo i postojeće odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske ne zahtijevaju propisivanje i uvođenje zakonske obveze režima supsidijarnog tužitelja što je ujedno i primjer iz niza europskih država. Također, nužan je zahvat u Kazneni zakon vraćanjem odredbe da nema kaznenog djela kada službena osoba na temelju zakonske ovlasti primjeni sredstva prisile u skladu sa zakonom.  

Pisane vijesti | Istraživanja i analize