"Tri godine poslije - Schengen kao sljedeći izazov?"

Foto: MUP

Europska komisija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo unutarnjih poslova danas su na konferenciji u zagrebačkom hotelu Westin "Tri godine poslije - Schengen kao sljedeći izazov?" razmatrali postignuti napredak i daljnje korake za uspostavljanje ulaska Hrvatske u schengensko područje. 

U svrhu priprema te dostizanja schengenskih standarda u upravljanju granicom, Europska unija je Republici Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura iz Privremenog schengenskog instrumenta, namijenjenog za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević je izjavio: "Granice danas postoje samo na zemljovidima. Europljani svake godine ostvaruju preko milijardu putovanja unutar schengenskog prostora. Za ostvarenje tog prava, bile su potrebne godine i godine rada i njegova je vrijednost neprocjenjiva. Za Hrvatsku, to predstavlja veliki potencijal. I Hrvatska je na putu ostvarenja tog cilja, a da bi se priključila prostoru slobodnog kretanja, to uključuje i potrebu ispunjavanja kriterija kojima ćemo doprinijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja''.

Pripreme za punu primjenu schengenske pravne stečevine

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić naglasio je kako su procesi povezivanja ljudi, nacija i država nezaustavljivi:

"Po svojoj kulturološkoj i političkoj pripadnosti i svjetonazoru, Republika Hrvatska pripada jedinstvenom europskom prostoru. Baš zato je i njen strateški cilj nakon pristupanja Europskoj uniji upravo pristupanje schengenskom prostoru. U tu je svrhu, u okviru schengenskog instrumenta, u cilju primjene schengenske pravne stečevine i kontrole novih vanjskih granica, Republici Hrvatskoj dodijeljeno 120 milijuna eura. Do 17. lipnja ove godine, potpisani su ugovori u iznosu od 743.780.500,84 kuna ili 97.445.358,09 eura, tj. 81 posto od alokacije. Sve ovo govori da se Republika Hrvatska kreće dobro utabanim putem, težeći boljem standardu građana. U tom smislu, schengen predstavlja dodatni korak i dodatnu vrijednost u procesu sazrijevanja Hrvatske u ostvarivanju svog cilja. U prilog tome govori i činjenica da je tijekom najveće migrantske krize, Hrvatsku tijekom 2015. godine posjetilo više od 14 milijuna gostiju koji su je prepoznali kao sigurnu i prijateljsku zemlju".

Schengenski prostor – Europa bez granica

Pet država članica Europske unije, 1985. odlučile su ukinuti unutarnje granične kontrole – tako je rođen schengenski prostor. Europljani svake godine ostvaruju 1,25 milijardi putovanja u schengenskom prostoru. Europa bez unutarnjih granica donosi velike koristi gospodarstvu u cjelini, što upućuje na to koliko je schengensko postignuće opipljivo, popularno i uspješno te koliko je važno za naše svakodnevne živote i za naša društva.

Stvaranje schengenskog prostora jedno je od najvećih postignuća EU koji uključuje uklanjanje granica, osiguravanje sigurnosti i izgradnju povjerenja. 

Što Schengen donosi Hrvatskoj? Dinamika, prilike i izazovi

Pristupanje schengenskom području strateški je cilj Republike Hrvatske i u skladu s tim Hrvatska provodi potrebne aktivnosti za ispunjavanje propisanih uvjeta.

Danom pristupanja EU Hrvatska je prihvatila cjelokupnu schengensku pravnu stečevinu, a kako bi u potpunosti primjenjivala sve sastavnice schengenskog acquisa mora proći tzv. schengensku evaluaciju u područjima kao što su upravljanje vanjskim granicama, povrat i ponovni prihvat, schengenski informacijski sustav II, zajednička vizna politika. Za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine mora biti donijeta jednoglasna (politička) odluka na razini Vijeća EU i to nakon pozitivne schengenske evaluacije o spremnosti RH za ulazak u schengensko područje. U pripreme za pristupanje schengenskom području uključeno je više nadležnih tijela, ali ključno je Ministarstvo unutarnjih poslova, koje će obavljati najveći dio zadaća u provedbi schengenske pravne stečevine. 

Kronologija i korisne informacije

Godine 1985. u Schengenu, malom selu u Luksemburgu, potpisan je Sporazum o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između pojedinih vlada, nakon čega je uslijedilo potpisivanje konvencije o provedbi tog sporazuma, 1990. godine.

Provedba schengenskog sporazuma započela je 1995. godine između sedam država članica Europske unije. Od međuvladine inicijative schengen je postao sporazum ugrađen u zakonodavni okvir Europske unije. Danas, schengenski prostor obuhvaća veći dio EU, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske, Rumunjske i Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, Bugarska i Rumunjska su trenutno u procesu pridruživanja schengenskoj zoni. Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, nisu članice EU, ali su se pridružile schengenskom prostoru.

Sloboda i sigurnost putnika

U skladu s jedinstvenim skupom pravila schengenske odredbe ukidaju se kontrole na unutarnjim granicama Unije dok jačaju kontrolu na vanjskim granicama. Ova pravila pokrivaju nekoliko područja:

• zajednički skup pravila koja se primjenjuje na osobe koje prelaze vanjske granice EU-a, uključujući i potrebne vrste viza i način provjere na vanjskim granicama
• usklađivanje uvjeta za ulazak i pravila o vizama za kraći boravak (do tri mjeseca)
• pojačana policijska suradnja (uključujući prava prekograničnog nadzora i progona)
• jača pravosudna suradnja kroz brži sustav izručenja i transfera izvršenja kaznenih presuda
• uspostava i razvoj schengenskog informacijskog sustava (SIS)
• dokumenti potrebni za putovanje u Europi.

Uvjeti za pridruživanje schengenskom prostoru

Ulazak u schengenski prostor nije samo politička odluka. Zemlje moraju ispuniti popis preduvjeta, kao što su priprema i sposobnost:

• preuzimanja odgovornosti za kontrolu vanjskih granica u ime druge schengenske države i za izdavanje jedinstvene schengenske vize
• učinkovita suradnja ​​s agencijama za provedbu zakona u drugoj schengenskoj državi, kako bi se održala visoka razina sigurnosti nakon što su granične kontrole između zemalja Schengena ukinute
• primjena ​​zajedničkog sustava schengenskih pravila (tzv "Schengen acquis"), kao što su kontrola kopnene, morske i zračne granice (zračne luke), izdavanje viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka
• povezivanje i korištenje SIS (schengenski informacijski sustav).

Države kandidatkinje podvrgnute su "schengenskoj procjeni" prije ulaska u schengenski prostor, a nakon toga povremeno kako bi se osigurala pravilna primjena propisa.

Pisane vijesti