U Osijeku održan okrugli stol „Unaprjeđivanje obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavno poticanje sjećanja na Holokaust“ te izložba pod nazivom „Sjećanja“

Ovaj program održao se kao popratni događaj/aktivnost u okviru hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust-IHRA

FOTO: MUP
 
Dana 23. ožujka 2023. na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u zajedničkoj organizaciji Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova i Policijske uprave osječko-baranjske te Pravnog fakulteta u Osijeku i Židovske općine iz Osijeka, održan je okrugli stol pod nazivom „Unaprjeđivanje obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavno poticanje sjećanja na Holokaust“ u sklopu projekta „Zajedno protiv govora mržnje“.
 
Na ovom događanju sudjelovali su sveučilišna i akademska zajednica, predstavnici nadležnih državnih tijela, posebice predstavnici sustava socijalne skrbi, pravosudnog sustava te policijski službenici, kao i predstavnici lokalne i područne samouprave, članovi Židovske općine u Osijeku, predstavnici područnog ureda Pučke pravobraniteljice u Osijeku te Pravobraniteljice za djecu, studenti Pravnog i Filozofskog fakulteta, predstavnici medija te predstavnici organizacija civilnog društva.
 
Okrugli stol, kao i izložba, organiziran je u cilju edukacije, senzibilizacije i osvještavanja javnosti o stradavanjima tijekom Holokausta, ali ujedno i s ciljem borbe protiv svih oblika suvremenog antisemitizma, kao i važnosti sustavnog promicanja kulture nenasilja i tolerancije u svakodnevnom životu.
 
Na okruglom stolu navedena je činjenica kako je tijekom Holokausta stradalo 6 milijuna Židova, a među njima 1,5 milijuna djece. Naglašeno je kako je upravo iz perspektive sjećanja na žrtve potrebno sustavno ulaganje u prevenciju svih oblika antisemitizma, ekstremizma, radikalizma kao i svih drugih oblika neprihvatljivog ponašanja, počevši od govora mržnje.
 
Budući da se ovaj program održao kao popratni događaj, odnosno aktivnost u okviru hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust, sudionici skupa upoznati su kako je Republika Hrvatska s 1. ožujkom ove godine preuzela jednogodišnje predsjedanje Savezom, odnosno IHRA-om.
 
U svom pozdravnom obraćanju dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Tunjica Petrašević, naglasio je da je suzbijanje antisemitizma odgovornost svakog pojedinca, ali i odgovornost svake odgojno-obrazovne institucije te da je izrazito važno njegovati kulturu dijaloga u cilju očuvanja sjećanja na Holokaust kao učenje lekcija za budućnost, kako bi spriječili genocid i masovne zločine u suvremeno doba.
 
U svom izlaganju pod nazivom „Negiranje Holokausta: oblik govora mržnje i kaznenopravni standardi“, izv. prof.dr.sc. Barbara Herceg Pakšić s Pravnog fakulteta u Osijeku, istaknula je kako u Republici Hrvatskoj u Kaznenom zakonu postoji zasebno kazneno djelo pod nazivom „Javno poticanje na nasilje i mržnju“. Citirala je odredbe članka 325. Kaznenog zakona: „Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine“, te je naglasila važnost stavka 4. istog članka u kojem postoji inkriminacija vezana uz negiranje Holokausta.
 
Također je istaknula kako govor mržnje nije ograničen samo na riječi, iako one jesu najčešći oblik, bilo da su pisane ili izrečene; može se raditi o simbolima, gestama, slikama i glazbi koje su usmjerene na izražavanje predrasudnog i nasilnogpoticajnog mišljenja, a to uključuje i negiranje, opravdavanje te trivijaliziranje genocida, uključujući Holokausta.
 
Zaključila je da je poricanje Holokausta diskurs i propaganda koja negira povijesnu stvarnost te je kao takav u potpunoj suprotnosti svim vrijednostima Europske Unije.
 
U svom izlaganju pod nazivom „Holokaust u Osijeku“, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Volner sa Filozofskogfakulteta u Osijeku istaknuo je: „Na osječkom području je 1931. godine židovska populacija činila 6% stanovništva odnosno oko 2500 osoba. Holokaust je na istom području preživjelo 455 osoba, čime je uništeno 87% židovskog naroda na tom području.“
 
Naglasio je kako je važno suočavati se sa povijesnom istinom kako se tragedije ne bi ponovile te pritom u kontekstu II. svjetskog rata, parafrazirao Hegela: „Ako je narod sazrio i postao povijestan, onda je odgovoran i za postupke svojih vladara koji vladaju u njegovo ime“.
 
Na temu „Značaja i rada općine Židova u lokalnoj zajednici“ predsjednik Židovske općine u Osijeku, gospodin Damir Lajoš osvrnuo se na doprinos zajednice kako u prošlosti, tako i danas, te važnosti provedbe raznih manifestacija, izložbi, tematskih predstava i događaja koje Židovska općina u Osijeku redovito organizira u cilju promicanja kulture tolerancije, dijaloga i međusobnog uvažavanja te ukazivanja na stradavanja tijekom Holokausta, baš kako bi svi zajedno prepoznali i spriječili buduće progone i stradavanja.
 
Također je naglasio važnost zajedničke suradnje sa svim dionicima društva, kao i važnost sudjelovanja u kulturnim javnim i drugim manifestacijama, istaknuvši kako na taj način sprječavamo progone i sve negativne događaje prema bilo kome.
Drago Kohn, svjedok odrastanja u Osijeku za vrijeme Holokausta kao dijete židovske obitelji u osobnom svjedočanstvu na emotivan način je govorio o stradavanju svoje obitelji tijekom II. svjetskog rata, gdje je kao dijete židovske obitelji zbog nesagledive tragedije izgubio godine djetinjstva kao i godine zdravog i sretnog odrastanja.
Gospodin Kohn naglasio je i da mu je žao zbog činjenice da su osobe koje su preživjele logore do kraja svojih života premalo svjedočili o teškim i mučnim iskustvima pa je tako i premalo trajno zabilježenih osobnih svjedočanstava.

Nakon održanog okruglog stola upriličena je izložba pod nazivom „Sjećanja“, a koju možete pogledati i na videu u nastavku.

 

Pisane vijesti