U Trstu održan sastanak ministara unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije

Naša suradnja nema alternativu - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović

Izvor: MUP RH/HINA
Foto: MUP RH

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović danas se u Trstu sastao sa slovenskim i talijanskim kolegama, Boštjanom Poklukarom i Matteom Piantedosijem. Trilateralni sastanak ministara održan je na temu migracija.
  
Ministar Božinović istaknuo je da je pitanje sigurnosti ono što najviše zanima građane triju država, stoga je suradnja Italije, Slovenije i Hrvatske obaveza: „Ovo je jedan specifičan format - format država koje su višestruko povezane, format zajedničkih vrijednosti koje diktiraju zajedničke interese kada je u pitanju sigurnost naših građana. Naši građani itekako komuniciraju, putuju na dnevnoj bazi i iz Italije u Hrvatsku i Sloveniju i obrnuto, dakle - naša suradnja nema alternativu.“
 
Talijanski ministar istaknuo je tri zaključka sastanka. Prvi je uspostava stalne strukture za ustroj mješovitih policijskih ophodnji. Druga mjera je uspostava zajedničkih točaka ili centara za razmjenu informacija. Policijski čelnici dogovorit će operativne detalje obiju mjera. Treći zaključak je da će format tripartitnih ministarskih sastanaka postati trajan. Policijski čelnici trebali bi češće razgovarati putem videokonferencija i razmjenjivati sigurnosne informacije.
 
Ministar Božinović dotaknuo se i mješovitih ophodnji te pojasnio kako bi se one provodile u okviru kompenzacijskih mjera koje imaju sve tri države.
 
Naglasio je kako odgovor na sve sigurnosne izazove s kojima se naše države suočavaju, može biti samo naša prekogranična suradnja: „Niti jedna država se ne može s bilo kojim od ovih pitanja koja se tiču sigurnosti nositi sama“. Istaknuo je važnost podrške Europske unije, ali i činjenicu da svaka strategija, kao i ova hrvatsko-talijansko-slovenska, može dati svoj doprinos i možda postati model za ostale regije unutar Europske unije - kako kvalitetnom operativnom suradnjom ostvariti zajedničke interese.
 
„Želimo stvoriti okolnosti u kojima ćemo svi biti u situaciji slati poruke sigurnosti, stabilnosti našim građanima, građanima naše tri države, kao i šire od toga“, naglasio je ministar te pojasnio da navedeno podrazumijeva sveobuhvatnu suradnju - policijsku, ali i suradnju obavještajnih agencija.
 
"Hrvatska je država koja ima vanjsku granicu Europske Unije, koja ima jednu od najaktivnijih graničnih policija u Europi - možda i najveću, koja praktički niti u jednom trenutku od one najveće migrantske krize 2015. i 2016. godine nije iskusila prazan hod. Dakle, mi smo cijelo to razdoblje ne samo aktivni, već cijelo to vrijeme podižemo kapacitete, opremljenost naše policije i želimo da sve ono što su naša iskustva podijelimo prije svega s našim susjedima na zapadno-balkanskoj ruti kako bi svi skupa bili u poziciji da našim građanima, što je prije moguće, budemo u mogućnosti slati pozitivne poruke. Ovo danas je definitivno jedan od takvih primjera, zahvaljujem i Matteu i Boštjanu na vrlo otvorenom razgovoru kojeg smo imali i koji će sigurno u kontinuitetu davati sve opipljivije rezultate za sigurnost naše tri države i svih naših građana i svih naših gostiju", zaključio je ministar Božinović.
 
Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar je istaknuo da hrvatska policija radi ono što rijetko koja policija u Europi radi, a to je da je aktivna 24/7 na zaštiti granice Europske unije, da je aktivna u zaprječavanju ulaska ilegalnih migranata na teritorij Hrvatske i Europske unije i da provodi schengenski acquis.
 
Istaknuo je da je Hrvatska kao članica Schengena danas suočena s povećanim brojem namjera za podnošenjem azila, međutim, u navedenom se i dalje radi o zlouporabi sustava azila na razini Europske unije. Pojasnio je da migranti vrlo vješto koriste rupe u europskom zakonodavstvu i čim uđu na teritorij Europske unije iskazuju namjeru da podnesu zahtjev za međunarodnom zaštitom.
 
„U tom trenutku oni moraju biti registrirani i - ono što je bitno sa sigurnosnog aspekta - svi oni koji prolaze kroz te postupke u Republici Hrvatskoj su registrirani, dakle, oni koji dolaze kasnije koristeći, odnosno zlorabeći pravo na slobodu kretanja, dolaze i do Italije, prije toga do Slovenije, su registrirani. Dakle, tu se ne radi  o osobama koje nisu prošle kroz provjeru europskih baza i baza FBI-a. Svi koji kasnije dođu na teritorij ili Slovenije ili Italije su višestruko provjereni, to nije ova situacija koja je nekad bila u prošlosti, da se ne zna tko su te osobe i u tom smislu sam, mislim, vrlo jasno objasnio mojim kolegama danas, što je sve Hrvatska uspostavila kao proces verifikacije i provjere svih onih koji tuda prolaze“, istaknuo je ministar Božinović.
 
Kazao je kako treba inzistirati da zemlje koje se nalaze na ruti od Male Azije do Hrvatske budu aktivnije, jer je činjenica da praktički svi koji dođu do Hrvatske, a nisu registrirani, su prošli barem jednu državu članicu EU prije nego što su došli na područje Zapadnog Balkana i na granice Hrvatske. Zaključio je da Hrvatska vjerojatno ima jednu od najuigranijih i možda i najvećih graničnih policija -  sve skupa s dodatnim snagama koje su angažirane zbog kompleksnog i nepristupačnog terena, 6700 policajaca, a taj broj ide i do 8700 policajaca.
 
Slovenski ministar Poklukar je istaknuo da će biti potrebno riješiti problem vizne politike na razini Europske unije te da sva tri ministra rade na tome da stranci više ne ulaze u zemlje zapadnog Balkana kao turisti, a potom odlaze na zapad.

Na pitanje novinara je li u cijeloj priči zapadnobalkanske migrantske rute problem u Hrvatskoj, ministri su odgovorili negativno. "Problem je u ruti, ne Hrvatskoj", zaključio je talijanski ministar Piantedosi.
 
Trilateralna suradnja odvijat će se permanentno te su tako predviđeni sastanci šefova policija Italije, Slovenije i Hrvatske, kao i sljedeći sastanak na ministarskoj razini u najskorije vrijeme.
 

Pisane vijesti | Međunarodna suradnja