STANJE SIGURNOSTI NA PODRUČJU PU ZAGREBAČKE U 2014. GODINI

Foto: Ilustracija 

Policijska uprava zagrebačka je jedina policijska uprava I. kategorije u Republici Hrvatskoj između 20 policijskih uprava koliko je ustrojeno na razini Ministarstva unutarnjih polova.

Unatoč svojoj veličini po površini i broju stanovnika, PU zagrebačka čini manje od trećine kriminaliteta RH, a prema stopi kriminaliteta (broj kaznenih djela na 100.000 stanovnika) je na sedmom mjestu po ugroženosti u RH u odnosu na ostale PU.

Ovo je bitna činjenica koju valja istaknuti i koja možda i nije očekivana jer je ipak riječ o najvećoj policijskoj upravi odnosno o najvećem makroregionalnom centru tj. glavnom gradu Republike Hrvatske.

S druge strane sve što se događa u gradu Zagrebu reflektira se kako statistički na kretanje sigurnosnih pokazatelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske tako i na subjektivan osjećaj sigurnosti svih građana Hrvatske.

Statistički pokazatelji, brojke i slično ponekad odstupaju od subjektivnog osjećaja sigurnosti, ali su upravo statistički pokazatelji oni prema kojima se služba usmjerava i procjenjuje trend kretanja sigurnosnih pokazatelja.

U protekloj 2014. godini na području Policijske uprave zagrebačke zabilježeno je 16.165 kaznenih djela. Bitno je za napomenuti da je kriminalitet u padu za 2.380 kaznenih djela odnosno za 12,8 posto, a da je razriješenost kaznenih djela u porastu za 0,6 posto kao i  naknadna otkrivenost kaznenih djela za 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Među kaznenim djelima, važno je istaknuti da građani percipiraju sigurnost kao osjećaj osobne ugroze kroz nasilna djela (ubojstva, silovanja i slično), kao i mogućnost da bude provaljeno u dom, ukraden auto, opljačkana novčarska institucija u kvartu i slično.

Zato treba istaknuti kako su upravo najteža kaznena djela i to dijela protiv života i tijela također u padu za 92 djela odnosno za 17,9 posto, a stopa razriješenosti je na visokoj razini - 86,8 posto.

Među najtežim kaznenim djelima je 6 ubojstava (jedno manje nego prošle godine) i sva su razriješena. Od 44 pokušaja ubojstva (jedno manje nego u prošloj godini) 88,6 posto ih je razriješeno.

Glede kaznenih djela protiv imovine, upravo su ta djela najbrojnija i čine oko 70 posto ukupnog kriminaliteta.

Njih je bilo 11.269 ali 14,5 postomanje nego prošle godine. Razriješenost kod ove vrste kaznenih djela je standardna, riješi se oko jedne četvrtine ili prošle godine 25,7 posto.

Najviše kaznih djelaimovinskog kriminaliteta čine teške krađe kojih je manje 15,6 posto  i same krađe kojih je manje za 12,8 posto.

Glede imovinskog kriminaliteta, građani percipiraju najviše provale u domove, dakle objekte gdje provode svoj život, intimu i toplinu obiteljskog doma. Takvih provala bilo je 1.797 ali opet, riječ je 12,8 posto manje provala.

U padu su i kaznena djela razbojništva njih je zabilježeno 706, ali opet 17,7 posto manje. Tu su i krađe motornih vozila kojih je 20,1 posto manje, i tzv. džepne krađe kojih je  32,5 posto manje, itd.

U nastavku donosimo opširnije statističke pokazatelje, a kako bi nastavili trend opadanja sigurnosnih pokazatelja, moramo doprinijeti svi, i mi kao policija i građani kroz samozaštitno ponašanje, jer sigurnost je zajednička obveza svih nas. 

 

 

UPOZORENJA ZA GRAĐANE:

Bez obzira na pad broja svih vrsta kaznenih djela i dalje postoji realna opasnost za građane pa dajemo slijedeće upute za samozaštitno ponašanje:

• razbojništva: osiguravati prostore svim vrstama tehničke zaštite, ne pružati otpor počiniteljima prilikom počinjenja razbojništava
• provale u domove: ugrađivati tehničku zaštitu (protuprovalna vrata, alarme i sl.), na držati u domovima velike dragocjenosti (nakit, gotov novac i sl.), prilikom putovanja zamoliti povjerljive osobe da obilaze dom i sl.
• provale u aute: ne ostavljati vrjednije predmete u automobilima na vidljivom mjestu, posebice na parkiralištima velikih trgovačkih centara.
• prijevare, drske krađe i krađe: ne puštati u stan nepoznate osobe bez prethodne provjere o kome se radi (obično se radi o osobama koje prodaju razne predmete, osobama koje se predstavljaju kao djelatnici HEP-a, plinare i sl. a to koriste kao izliku da uđu u stan nakon čega zapričavaju oštećene i vrše krađe), ne nasjedati na telefonske pozive NN osoba koje se predstavljaju kao razni inspektori, djelatnici banaka i sl. te od oštećenih traže da im predaju svoje kartice bankovnih računa zajedno sa PIN-ovima, da im predaju novac pod izlikom da provjere da li je isti krivotvoren i sl., za vrijeme vožnje u sredstvima javnog prijevoza i kupovine u trgovinama torbice i novčanike držati pod nadzorom. 

 

GRAĐANI ZOVITE NA 192

Kao javni servis građanima policija im stoji na raspolaganju 24 sata dnevno, a velik nam se dio građana obraća i telefonom, kako tražeći određene informacije tako i dojavljujući o kaznenim djelima, prekršajima, opasnostima i drugim događanjima za koje građani smatraju da je za njihovo rješavanje nadležna policija. Povjerenje u policiju potvrđuje više od 130.000 poziva putem telefona 192  koji  zahtijevaju službena postupanja iz nadležnosti policije. Pozdravljamo svaki poziv i kontakt građana s policijom i apeliramo na naše građane da upravo pozive upućuju na broj 192, a ne direktno na policijsku postaju, kako bi se prikupilo što više podataka na jednom mjestu i iskoordinirale aktivnosti više službi na rješavanju određenog problema koji muči građana u tom trenutku. Kontakti između policije i građana predstavljaju izraz nastojanja da se problem riješi prije nego što preraste u incident, a upravo gore navedeni broj poziva je znak povjerenja u policiju i težnja ka rješavanju problema bilo koje vrste.

 

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA

Tijekom 2014. godine obavljen je očevid 8.559 nesreća, što je 1.142 očevida ili 11,8 posto manje. Ukupno su ozlijeđene 3.402 osobe, odnosno 175 osoba ili 4,9 posto manje. Teško su ozlijeđene 552, a lakše 2.850 osoba. Poginulo je 47 osoba, odnosno 16 osoba ili 25,4 posto manje.

U Gradu Zagrebu poginulo je 18 osoba (27 u 2013.) i to 8 vozača (jedan vozač motocikla, 4 osobnog automobila i tri bicikla), niti jedan putnik i 10 pješaka.

Na području Zagrebačke županije poginulo je 29 osoba (36 u 2013.) i to 17 vozača (četiri vozača motocikala, tri bicikla, jedan traktora i 9 vozača osobnog automobila), 5 putnika (tri iz osobnog automobila i dva iz priklj. vozila traktora) i 7 pješaka.

  

Broj poginulih na 100.000 stanovnika – „P” od 1996. do 2014. za RH i PU zagrebačku u odnosu na cilj po Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa do 2020.

 

Za 2014. „P” je najmanji u PU Zagrebačkoj – 4,2 (PU OB – 4,3), a najveći u PU ličko senjskoj – 15,7 (PU šibensko kninska – 15,5).

 

BRZINA

Brzina je uzrok skoro svake pete prometne nesreće, odnosno u 1.596 nesreća ili 18,7 posto od ukupnog broja nesreća (2013. u 1.931 nesreći ili u 19,9 posto).

Zbog brzine je poginula 21 osoba, odnosno 44,7 posto od ukupnog broja poginulih (2013. je poginula također 21 osoba ili 33,3 posto od ukupnog broja poginulih 2013).

Utvrdili smo 62.5647 prekršaja prekoračenja dopuštene brzine kretanja vozila, što je za 24,7 posto više u odnosu na 2013. Skoro svaki treći od ukupno utvrđenih 206.208 prometnih prekršaja bio je prekršaj prekoračenja brzine.

 

ALKOHOL

Vozači s nedopuštenom koncentracijom alkohola sudjelovali su u 1.068 nesreća, odnosno prosječno u svakoj osmoj.

U 17 od ukupno 44 nesreća s poginulim osobama ili 38,6 posto(2013. god. u 15 od 55 ili 27,3%), osoba koja je izazvala nesreću imala je nedopuštenu koncentracije alkoholai to:

U nesrećama u kojima je krivac bio pod utjecajem alkohola(17 nesreća) poginulo je 18 osoba ili 38,3 posto od ukupno 47 poginulih (2013. god. 16 od ukupno 63 poginule osobe ili  25,4 %).     

Utvrdili smo 9.773 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola ili odbijanja provjere na alkohol (za 7,2 posto više u odnosu na 2013.), koje su u većini prekršaja počinile mlade osobe(dvije trećine), odnosno osobe u dobi do 30 godina.

Od ukupnog broja osoba s nedopuštenom koncentracijom alkohola u krvi:

• preko 1,5 g/kg alkohola u krvi utvrđeno je kod 16,9 posto ili kod svake šeste osobe s nedopuštenom koncentracijom alkohola,
• od 1 do 1,5 g/kg kod 28,7 posto,
• od 0,5 do 1 g/kg kod 45,4 posto te
• do 0,5 g/kg kod 9 posto osoba.

 

PJEŠACI

 

• sudjelovali su u ukupno 593 ili u 6,9% od ukupnog broja nesreća,
• ukupno u nesrećama pješaka bilježimo sudjelovanje 623 pješaka,
• povećanje nesreća s ozlijeđenim pješacima za 6,5 %,
• povećanje broj nesreća s poginulim pješacima za 21,4 %,
• povećanje broj poginulih pješaka za 13,3 %,
• smanjenje teško ozlijeđenih pješaka za 4,4%,
• povećanje ukupnog broja ozlijeđenih pješaka za 6,3%.

 

MOTOCIKLI I MOPEDI

 

OPASNA MJESTA, najveće posljedice

• smanjenje ukupnog broja nesreća u kojima su sudjelovali „motoristi“ za 7,8 %,
•  smanjenje broja nesreća s ozlijeđenima za 9,6 % te materijalnom štetom za 3,5 %,
•  smanjen broj poginulih osoba u nesrećama „motorista“ za 1 osobu ili 14,3%,
•  smanjenje ukupnog broja ozlijeđenih za 7,1 %,
•  smanjen broj teško ozlijeđenih za 11,1 %,
•  kacigu u 2014. nije koristilo 9,2 % vozača i putnika koji su na mopedu ili motociklu  sudjelovali u nesreći (2013. 14 posto).

 

BICIKLISTI

 

• smanjenje nesreća biciklista za 6,4%,
• smanjenje nesreća s ozlijeđenima za 5,4%,
• povećanje broja teško ozlijeđenih za 14,6%,
• smanjenje broja lako ozlijeđenih za 13,5%,
• povećanje broja poginulih za  4 osobe ili 200%,
• petak (75) i srijeda (69) su dani kada se dogodilo najviše nesreća biciklista.

 

NAJUGROŽENIJE PROMETNICE I RASKRIŽJA

 

STRATEŠKE ODREDNICE 2015.

• nadzor prometa usmjeren na najugroženije prometnice i raskrižja posebno na području Županije zagrebačke
• naglasak na prekršajima nepropisne brzine, vožnja pod utjecajem alkohola i drugim prekršajima bitnim za sigurnost cestovnog prometa
• ranjive kategorije sudionika u prometu (djeca, pješaci-starije životne dobi, biciklisti, motociklisti i mopedisti)
   

JAVNI RED I MIR I OPĆA SIGURNOST

 

STRATEŠKE ODREDNICE 2015.

• vidljiva prisutnost policije na mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi (otvorene i zatvorene javne površine, mjesta javnih okupljanja)-opća prevencija, suzbijanje nereda i nasilja na i u svezi sa sportskim natjecanjima
• naglasak na prekršajima uživanja alkohola i droga na javnom mjestu, davanja alkohola maloljetnim i pijanim osobama, skitanja i prosjačenje-posebno slučajevi na nametljiv i drzak način, prekršaji iz oblasti prebivališta i boravišta građana

 

NADZOR DRŽAVNE GRANICE
Promet putnika prijevoznih sredstava po graničnim prijelazima tijekom 2014. godine

 

Do značajnijeg porasta prometa putnika i zrakoplova u PAP Pleso došlo je zbog uvođenja  novih zrakoplovnih linija Zagreb-Varšava, Zagreb-Beograd i Zagreb-Dubai.

Kao što je poznato od 01. travnja 2014 godine u Zračnoj luci Zagreb poslove zaštitnog pregleda putnika i prtljage obavlja zaštitarska firma „Securitas d.o.o. Hrvatska“        

Obzirom na postupanje policije na graničnim prijelazima, otkrivene su 53 krivotvorene putne isprave dok je u 15 slučajeva zabilježeno korištenje tuđim putnim ispravama. U većini slučajeva radi se o strancima koji dolaze sa ratom zahvaćenih područja kao što su Sirija, Afganistan i sjeverni dio Afrike.

Ujedno je otkriveno 35 osoba za kojima je bila raspisana međunarodna tjeralica i 351 osoba za kojima je bila raspisana nacionalna tjeralica.

 Što se tiče droge, ukupna zapljena iznosila je:

• 6300 grama heroina
• 150 grama kokaina
• 21,4 grama hašiša
• 42,3 grama marihuane.

Tijekom proteklih godina bilježi se pad nezakonitih prelazaka državne granice tako da je u 2014. godine zatečeno 274 stranaca u nezakonitom prelasku državne granice. Razlog tomu je promjena rute krijumčarenja osoba , tj. najveći broj nezakonitih emigranata granicu pokušava prijeći iz Republike Srbije i Republike Mađarske. Najčešće se radi o državljanima Albanije, Afganistana, Sirije, Srbije, Kosova i Turske.

U 2014. godini na području PU Zagrebačke ukupno je zatečeno 877 stranaca u nezakonitom boravku dok je u 2013 godini zatečen 1041 stranac. Također je evidentirano 674 stranaca koji su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za azil (2013 g. – 648 stranaca).  

Najviše poduzetih mjera odnosi se na državljane Bosne i Hercegovine, Srbije, Sirije, Kosova, Albanije, Alžira, Afganistana, Eritreje i Turske.       

Ukupno je doneseno 305 Rješenja o protjerivanju stranca, 22 zaštitne mjere protjerivanja stranca iz RH, 177 rješenja o povratku, te je 144 stranaca prisilno udaljeno, a 59  readmisijski vraćeno iz RH.

 

 UPRAVNI I INSPEKCIJSKI POSLOVI

Osim poslova policije, PUZ, primjenjujući zakone iz oblasti unutarnjih poslova rješava pitanja tzv. osobnih stanja građana Grada Zagreba i Zagrebačke Županije.

To su poslovi prebivališta/boravišta, izdavanja osobnih iskaznica, putovnica, prometnih isprava (registracije vozila i vozačkih dozvola), držanje i nošenje oružja, statusna pitanja stranaca, državljanstvo, te poslovi Inspektorata unutarnjih poslova. Pod ingerencijom PU zagrebačke su i 9 policijskih postaja s ustrojenim upravnim referadama:Sesvete, Velika Gorica, Zaprešić, Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor,  Sv. Ivan Zelina, VrboveciIvanić Grad.

Prosječno se dnevno obradi preko 3.000 različitih zahtjeva fizičkih i pravnih osoba, odnosno na godišnjoj razini bilježimo preko milijun upravnih predmeta.

Tako je primjerice u 2014. godini:

•  izdano 172.085 osobnih iskaznica, od čega je 37.908 zahtjeva za izdavanje prve osobne iskaznice, što je povećanje od 23%. Jedan od razloga je svakako izmijenjena zakonska regulativa - Zakon o osobnoj iskaznici, kojime je ukinuta dobna granica za izdavanje osobne iskaznice, te je proširen broj zemalja u koje se može putovati s osobnom iskaznicom.
• Međutim, to se odrazilo i na broj zahtjeva za izdavanje putovnica – izdano je 46.938 putovnica, što je za 44% manje u odnosu na 2013. g. (razlog: razlika u cijeni O.I. i P.I.)
• 57.888 građana je prijavilo prebivalište u Zagrebu, a odjavljeno je 61.788 prebivališta. Iseljenje u inozemstvo prijavilo je 6.060 građana, što je porast od 34% u odnosu na prethodnu godinu. 12.049 građana je prijavilo tzv. privremeni odlazak iz RH-porast od 86% (ovaj institut određen je Zakonom o prebivalištu koji je stupio na snagu 29.12.2012. godine, a koji obvezuje građane koji odlaze u inozemstvo na rad, studij i dr. da svoj odlazak prijave nadležnoj PU/PP).

S danom 29.12.2014. godine istekao je rok do kada su određene kategorije građana bile dužne ponovno prijaviti prebivalište (građani koji su na dan 29.12.2012. imali O.I. kojoj je istekao rok važenja više od 15 dana, građani koji su do stupanja na snagu Zakona o prebivalištu navršili 16 godina života, a nikada nisu ishodili osobnu iskaznicu, građani koji su imali prijavljeno prebivalište na adresama koje nisu evidentirane u registru prostornih jedinica – nepostojeće adrese, npr. bb, 0 i sl.). Navedene kategorije građana koji nisu postupili po ovoj zakonskoj obvezi, odn. nisu ponovno prijavili svoje prebivalište i nakon toga nisu podnijeli zahtjev za osobnu iskaznicu, odjavljeni su s danom 30.12.2014. godine iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu građana (takvih je na području PUZ-e 35.233). Ukoliko se ove osobe trajno nastane na području RH, mogu naravno ponovno podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta.

Sve navedeno, odnosno odjave prebivališta građana, privremeni odlazak i zakonske obveze po Zakonu o prebivalištu,  odrazilo se i na broj prijavljenih građana na području PU zagrebačke, tako je na dan 31.12.2014. g. na području Grada Zagreba bilo prijavljeno 788.063 građana (odnosno 1.214,870 građana na području nadležnosti PU zagrebačke zbirno s pripadajućim policijskim postajama), a 31.12.2013. g. - 822.272 na području Grada Zagreba, odnosno 1.258,187 građana na području nadležnosti PU zagrebačke zbirno s pripadajućim policijskim postajama).

Kod primjene Zakona o prebivalištu valja podsjetiti građane da su prilikom iseljenja ili privremenog odlaska u inozemstvo (na razdoblje dulje od godinu dana), dužni odjaviti prebivalište ako iseljavaju, odnosno prijaviti privremeni odlazak ako odlaze izvan RH u svrhu obrazovanja, rada, liječenja i dr. razloga. Privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske može se prijaviti na razdoblje najduže od 5 godina.Ako građani  o svom privremenom odlasku propuste obavijestiti policijsku upravu ili postaju prije odlaska u inozemstvo, obavijest mogu dostaviti i putem nadležne diplomatske misije–konzularnog ureda Republike Hrvatske na čijem području borave u inozemstvu.

Vezano za poslove prometnih isprava - na dan 31.12.2014. g. na području PUZ-e registrirano je 479.996 vozila na motorni pogon, te 592.391 vozač s važećom HR vozačkom dozvolom.

Trend pada broja registriranih vozila koji je bio iskazan nekoliko prethodnih godina zaredom nije nastavljen, već se bilježi blagi rast, a najveći je porast broja vozila koja su prvi puta registrirana (oko 25.000), što je porast od 35% u odnosu na 2013. godinu. U 2014. godini izdano je 49.853 vozačke dozvole, što je porast od oko 25% u odnosu na 2013. g.

 70.000 i 50.000 kuna nagrade za informacije o ubojstvima na Žutom bregu i Ulici Drage Gervaisa  

Na kraju podsjećamo na raspisanu novčanu nagradu od 50.000 kuna i objavljeni fotorobot nepoznatog počinitelja osumnjičenog za dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva koji su počinjeni 6. prosinca 2013. u Dubravi na Žutom bregu te na raspisanu novčanu  nagradu od 70.000 kuna radi prikupljanja obavijesti o počinitelju kaznenog djela teškog ubojstva u Ulici Drage Gervaisa 7. srpnja 2012.

Uz zajamčenu diskreciju, pozivamo sve koji imaju korisne obavijesti o ovim kaznenim djelima da se jave na broj telefona 192, e-mailom na adresu zagrebacka@policija.hr , osobno u  najbližu policijsku postaju ili izravno Sektoru kriminalističke policije u Zagrebu, Heinzelova 98.

- fotorobot nepoznatog počinitelja osumnjičenog za dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva na Žutom bregu