20 godina Ottawske konvencije: RH vrlo uspješna u njezinu provođenju

U zagrebačkom Hotelu Dubrovnik danas, 17. listopada, svečano je otvorena međunarodna konferencija povodom 20. godišnjice Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju, u široj javnosti poznatija kao Ottawska konvencija. 

U zagrebačkom Hotelu Dubrovnik danas, 17. listopada, svečano je otvorena međunarodna konferencija povodom 20. godišnjice Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju, u široj javnosti poznatija kao Ottawska konvencija.

Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Terezija Gras posebno se osvrnula na predanost Hrvatske humanitarnim odredbama Ottawske konvencije, što je za našu zemlju posebno važno jer smo i sami iskusili svu pogubnost i nehumanost korištenja mina tijekom obrambenoga Domovinskog rata.

Iako je više od 420 četvornih kilometara hrvatskog teritorija još uvijek minski sumnjivo, cijeli hrvatski sustav protuminskog djelovanja usmjeren je jednom cilju - brizi o sigurnosti hrvatskih građana i pirotehničara te stvaranju svih uvjeta za siguran i miran život u svakom dijelu našu domovine, poručila je državna tajnica Gras.

Također je naglasila činjenicu da je Hrvatska sukladno odredbama Konvencije uništila sve zalihe protupješačkih mina znatno prije zadanog roka te je izuzetno aktivna u njenoj implementaciji od samih početaka što ju u međunarodnim okvirima pozicionira kao iznimno uspješnu i proaktivnu u svim važnim aspektima Konvencije.  

Dosad su u Hrvatskoj od mina očišćena 562 četvorna kilometra, za što je od 1998. godine utrošeno više od pet milijardi kuna. Do 2015. glavni izvor financiranja razminiranja bio je državni proračun, nakon čega je trend preokrenut tako što u prosjeku oko 60 posto sredstava dolazi iz fondova Europske unije. Od 1998. godine u Hrvatskoj je od mina stradalo 595 osoba, od čega 203 osobe smrtno.

Među govornicima bili su direktor RACVIAC-Središta za sigurnosnu suradnju, veleposlanik Haydar Berk, veleposlanici SR Njemačke Thomas E. Schultze i Kanade Daniel Maksymiuk te kao posebni gost, bivši ministar vanjskih poslova Kanade Lloyd Axworthy, koji je imao i uvodni govor u panelu posvećenom povijesti nastanka Ottawske konvencije. Za svoj doprinos nastanku ovoga važnog instrumenta međunarodnog prava, Lloyd Axworthy bio je 1997. nominiran za Nobelovu nagradu za mir. Pozdravni govor održao je i pomoćnik ministrice vanjskih poslova zadužen za globalna i multilateralne pitanja Amir Muharemi.

Konferenciju organizira Ured za razminiranje Vlade RH, RACVIAC - Središte za sigurnosnu suradnju i Veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj, a drugog dana konferencije sudionici će obići radilište razminiranja u okolici Sunje.

O Konvenciji o zabrani protupješačkih mina

Ottawska konvencija, koja ima za cilj do 2025. godine svijet očistiti od mina, do danas su ratificirale 162 države.

Konvencija, koja je za potpis otvorena u Ottawi, 2. prosinca 1997., a Republika Hrvatska ju je, među prvima, ratificirala 20. svibnja 1998. godine, stvara snažan multilateralni okvir za zabranu korištenja protupješačkih mina zbog njihovoga neprihvatljivog djelovanja na ljude. Isto tako Konvencija obvezuje države potpisnice na razminiranje minskih sumnjivih površina pod njihovom kontrolom, uništenje svih zaliha protupješačkih mina, kontinuiranu edukaciju i informiranje stanovništva o minskoj opasnosti te sustavnu i adekvatnu pomoć osobama stradalima od mina.

Republika Hrvatska je sukladno odredbama Konvencije uništila sve zalihe protupješačkih mina prije isteka roka propisanog Konvencijom te je izuzetno aktivna u njenoj implementaciji od samih početaka što ju u međunarodnim okvirima pozicionira kao iznimno uspješnu i proaktivnu u svim važnim aspektima Konvencije.  

Pisane vijesti