Izmjenama zakona do bržeg spajanja djeteta bez pratnje s obitelji

Izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (EU) pripisuje se, u dijelu koji se odnosi na tražitelje međunarodne zaštite odnosno one koji su još u postupku, da je poseban skrbnik dužan što prije moguće poduzeti sve radnje za spajanje djeteta bez pratnje s obitelji.

Izvor: Hina

Vlada je izmjene, kojima se postojeći zakon usklađuje s direktivama EU, sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je da je dosadašnja praksa ukazala na nužnost prilagodbe zakonskog okvira.

Preciznije se tako definira i opseg poslova policijskih službenika i službenika Službe za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite prilikom izražavanja namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Uvodi se i dodatna mogućnost podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u pisanom obliku za tražitelje s određenim zdravstvenim poteškoćama, a sve obavijesti koje tražitelji primaju moraju biti u pisanom obliku.

"Odredbe o ograničenju slobode kretanja dodatno se usklađuju u pogledu podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu tijekom postupka prisilnog udaljenja, kao i preciznije definiranje razloga za ograničenje kretanja koji se odnose na zaštitu nacionalne sigurnosti i javnog poretka", naveo je Božinović.

Skraćuje se rok za stjecanje prava na rad tražitelja s devet na šest mjeseci, a propisuje se i  mogućnost medicinskog vještačenja radi utvrđivanja izloženosti proganjanju ili riziku od trpljenja ozbiljne nepravde.

Omogućava se i korištenje novih metoda radi utvrđivanja identiteta osoba te pretraga računala i drugih elektroničkih i mobilnih uređaja, a propisuje se i mogućnost korištenja audiovizualnih uređaja u provedbi saslušanja tražitelja međunarodne zaštite, kao i mogućnost snimanja saslušanja.

U dijelu koji se odnosi na azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom, odnosno one koji su već dobili status u Hrvatskoj, ukida se odredba o prestanku prava na boravak u Hrvatskoj ako se azilant iseli iz Hrvatske ili neprekidno boravi u inozemstvu duže od šest mjeseci, naveo je Božinović.

Uređuje se i trajanje privremenog smještaja u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite te se, iznimno, propisuje mogućnost privremenog korištenja stambene jedinice u državnom vlasništvu i nakon proteka dvogodišnjeg prava na smještaj uz definiranje sudjelovanja u plaćanju troškova.

Propisuje se i da ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom može stambene jedinice u vlasništvu države ustupiti jedinicama lokalne i područne samouprave radi smještaja azilanata.

 

Stranica | Međunarodna zaštita