Objavljeno: 19.06.2008.

Okrugli stol: Azil u Hrvatskoj

Okrugli stol na temu azila u Hrvatskoj održan je danas, 19. lipnja u Hrvatskom novinarskom domu, u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Republici Hrvatskoj, a povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica. Okupio je sudionike iz Ministarstva unutarnjih poslova, UNHCR-a, Centra za ljudska prava, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog pravnog centra i drugih nevladinih udruga.

„Razvoj sustava azila predstavlja moralnu obvezu svakog društva da se pomogne osobama koje su proganjane u zemljama porijekla i traže zaštitu. To je ujedno i obveza propisana Ustavom Republike Hrvatske te međunarodnim konvencijama, a to je i obveza koja proizlazi iz našeg nastojanja za približavanjem Europskoj Uniji i njezinim standardima. Nadam se da ćemo danas poslati snažnu poruku i senzibilizirati javnost na probleme s kojima se susreću izbjeglice i tražitelji azila svugdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj“, istaknuo je na uvodnom dijelu rasprave Azil u Hrvatskoj: što smo postigli i koji su sljedeći koraci državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Ivica Buconjić.

Okrugli stol na temu azila u Hrvatskoj održan je danas, 19. lipnja, u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Republici Hrvatskoj, a povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica. Okupio je sudionike iz Ministarstva unutarnjih poslova, UNHCR-a, Centra za ljudska prava, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog pravnog centra i drugih nevladinih udruga.

U uvodnom dijelu o problemima izbjeglica u svijetu govorio je stalni predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Wilfried Buchorn. On je istaknuo kako je upravo Dan izbjeglica prilika „da se prisjetimo teške sudbine preko 40 milijuna ljudi diljem svijeta koji su u 2007. bili u bijegu pred progonima, ratom i povredom ljudskih prava te da pozovemo javnost na toleranciju i suosjećanje prema ljudima u nevolji“. Svjetski dan izbjeglica je također prigoda kako bismo se prisjetili 133 000 izbjeglica s prostora bivše Jugoslavije od kojih je 80.000 osoba iz Republike Hrvatske, a koji prebivaju u susjednim državama i za koje još nisu pronađena trajna rješenja ni nakon 15-godišnje raseljenosti. Također, 1 600 izbjeglica (iz BiH-a i Kosova) i 2 800 interno raseljenih ljudi trenutno se nalazi u Hrvatskoj. „Puno je toga učinjeno da se pitanje izbjeglica riješi, ali potrebno je učiniti još onaj završni napor. Pri tome posebno ističem novi Zakon o azilu koji predstavlja važan korak u rješavanju tih problema. Uvođenje koncepta supsidijarne zaštite i uspostava drugostupanjskog žalbenog tijela - Komisije za azil predstavljaju veliko poboljšanje u sistemu azila, no ostaje još nekoliko problematičnih aspekata Zakona poput isključenja intervjua u tzv. ubrzanoj proceduri, nedostatak besplatne pravne pomoći u prvostupanjskoj odluci te činjenica kako klauzule isključenja i prestanka azila ili privremene zaštite nisu još u potpunosti u skladu s Konvencijom o izbjeglicama iz 1951.g. No, usprkos tomu, vjerujem kako je ovaj skup dobra prilika da se proširi razumijevanje i podrška ljudima kojima je potrebna zaštita, pri čemu će UNHCR pomoći hrvatskim vlastima i ostalim relevantnim tijelima na svakom koraku kako bi se dosegao cilj i uspostavio u potpunosti pravedan i efikasan sistem azila u RH“, rekao je stalni predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Buchorn.

Kratki pregled razvoja sustava azila u Republici Hrvatskoj dao je državni tajnik MUP-a Ivica Buconjić, koji se posebno osvrnuo na zakonodavni dio, odnosno na novitete sadržane u novom Zakonu o azilu. Napomenuo je kako su odredbe novog Zakona usklađene sa svim europskim direktivama, a donesen je i novi Zakon o strancima te Migracijska politika Republike Hrvatske za 2007/2008., čime je stvoren temelj za daljnji razvoj sustava azila i migracija u Hrvatskoj. Posebnosti novog Zakona u azilu su uvođenje supsidijarna zaštite za osobe koje ne ispunjavaju uvjete za odobrenje statusa sukladno Konvenciji o statusu izbjeglica, a ne smiju se vratiti u zemlju porijekla zbog prijetnji smrtnom kaznom ili smaknućem, ratnim stanjem ili iz drugih humanitarnih razloga. Također, ubrzan je postupak rješavanja zahtjeva za azil, tražiteljima azila omogućeno je pravo na rad (nakon godine dana od podnošenja zahtjeva za azil ukoliko u tom razdoblju postupak azila nije okončan), prošireno je pravo školovanja na srednjoškolsko obrazovanje, proširena je definicija članova obitelji te pravo na spajanje obitelji azilanata i stranca pod privremenom zaštitom. Pravo na boravak, smještaj, rad (za koji nije potrebna radna dozvola), zdravstvenu zaštitu, školovanje (osnovno, srednje i visoko), besplatnu pravna pomoć, socijalnu skrb, spajanje obitelji te pomoć pri uključivanju u društveni život su prava koja se priznaju azilantima u Republici Hrvatskoj. Od stupanja na snagu Zakona o azilu u 2004. godini, u Republici Hrvatskoj utočište su zatražile 582 osobe. Tijekom prošle godine u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini boravilo je 197 osoba iz 27 država. Svima su osigurani odgovarajući uvjeti smještaja te zdravstvena i socijalna skrb, kako bi dostojanstveno i sigurno prošli proceduru odlučivanja o njihovom zahtjevu. Dosad su odobrena dva zahtjeva za azil, jedan tražiteljici azila iz Sudana, drugi tražitelju azila iz Afganistana. Značaju ulogu u razvoju azila ima i projekt Reforma azila II, u kojem su nakon Njemačke i Slovenije twinnig partneri MUP-u u drugoj fazi projekta odabrani Nizozemska i Mađarska, a Europska Komisija ga financira s 1,2 milijuna eura. „Ministarstvo unutarnjih poslova ima izuzetno dobru suradnju tijekom postupka azila a u okviru programa zbrinjavanja i psihosocijalne skrbi s nevladinim organizacijama, UNHCR-om, gradom Kutinom na čijem području se nalazi Prihvatilište za tražitelje azila te u pogledu pružanja besplatne pravne pomoći s Hrvatskim pravnim centrom. Zahvaljujemo svima jer zajedničkom suradnjom i uloženim naporima, kao i dosljednom primjenom zakona i stalnom edukacijom svih koji sudjeluju u postupku azila i integraciji azilanata u Hrvatskoj, dajemo svoj doprinos u ostvarivanju poštivanja ljudskih prava i razvoju učinkovitog sustava azila“, rekao je na kraju svog izlaganja državni tajnik Buconjić.

Potpredsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Šime Lučin istaknuo je kako treba ulagati daljnje napore u razvijanju svijesti građana o problemima s kojima se susreću oni koji nemaju doma ili koji su prisilno protjerani iz svojih domova, pogotovo što je u jednom trenutku bliske prošlosti i Republika Hrvatska bila suočena s traženjem utočišta u drugim zemljama. Također, podsjetio je i na donošenje novog Zakona o pružanju pravne pomoći, koji bi trebao omogućiti bolji položaj tražiteljima azila u smislu bolje pravne zaštite.

U tematskom dijelu koji se odnosio na novi Zakon o azilu, odnosno Azil danas u zakonodavstvu i praksi, pomoćnica načelnika Uprave za upravne i inspekcijske poslove MUP-a Gordana Valenta posebno se osvrnula na tri vida zaštite u novom Zakonu a to su: azil, supsidijarna i privremena zaštita. Govorila je i o osnovnim pravima i garancijama jamčenim u Zakonu te još jednom napomenula kako je novi Zakon u potpunosti usklađen sa svim europskim direktivama. „Zakonom o azilu“, istaknula je Valenta, "jamče se osnovna prava i garancije tražiteljima azila poput pristupa proceduri, nekažnjavanje nezakonitog ulaska ili boravka u RH, zaštita od vraćanja ili protjerivanja, pravo na boravak do donošenja odluke, pravo na prevoditelja, besplatna pravna pomoć, zdravstvena zaštita, mogućnost kontakta s UNHCR-om i nevladinim udrugama itd.“ Posebno je istaknula i drugu obljetnicu rada Prihvatilišta za tražitelje azila te u ukupnoj brojci tražitelja azila izdvojila Srbiju, Pakistan, Tursku, Iran i Makedoniju kao zemlje iz kojih u najvećem broju dolaze tražitelji azila u RH.

Stranica

Prethodna
Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari

Sljedeća
Priopćenje za javnost