- Objavljeno: 19.06.2008.
Okrugli stol: Azil u Hrvatskoj
Okrugli stol na temu azila u Hrvatskoj održan je danas, 19. lipnja u Hrvatskom novinarskom domu, u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Republici Hrvatskoj, a povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica. Okupio je sudionike iz Ministarstva unutarnjih poslova, UNHCR-a, Centra za ljudska prava, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog pravnog centra i drugih nevladinih udruga.
Okrugli stol na temu azila u Hrvatskoj održan je danas, 19. lipnja, u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Republici Hrvatskoj, a povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica. Okupio je sudionike iz Ministarstva unutarnjih poslova, UNHCR-a, Centra za ljudska prava, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog pravnog centra i drugih nevladinih udruga.
U uvodnom dijelu o problemima izbjeglica u svijetu govorio je stalni predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Wilfried Buchorn. On je istaknuo kako je upravo Dan izbjeglica prilika „da se prisjetimo teške sudbine preko 40 milijuna ljudi diljem svijeta koji su u 2007. bili u bijegu pred progonima, ratom i povredom ljudskih prava te da pozovemo javnost na toleranciju i suosjećanje prema ljudima u nevolji“. Svjetski dan izbjeglica je također prigoda kako bismo se prisjetili 133 000 izbjeglica s prostora bivše Jugoslavije od kojih je 80.000 osoba iz Republike Hrvatske, a koji prebivaju u susjednim državama i za koje još nisu pronađena trajna rješenja ni nakon 15-godišnje raseljenosti. Također, 1 600 izbjeglica (iz BiH-a i Kosova) i 2 800 interno raseljenih ljudi trenutno se nalazi u Hrvatskoj. „Puno je toga učinjeno da se pitanje izbjeglica riješi, ali potrebno je učiniti još onaj završni napor. Pri tome posebno ističem novi Zakon o azilu koji predstavlja važan korak u rješavanju tih problema. Uvođenje koncepta supsidijarne zaštite i uspostava drugostupanjskog žalbenog tijela - Komisije za azil predstavljaju veliko poboljšanje u sistemu azila, no ostaje još nekoliko problematičnih aspekata Zakona poput isključenja intervjua u tzv. ubrzanoj proceduri, nedostatak besplatne pravne pomoći u prvostupanjskoj odluci te činjenica kako klauzule isključenja i prestanka azila ili privremene zaštite nisu još u potpunosti u skladu s Konvencijom o izbjeglicama iz 1951.g. No, usprkos tomu, vjerujem kako je ovaj skup dobra prilika da se proširi razumijevanje i podrška ljudima kojima je potrebna zaštita, pri čemu će UNHCR pomoći hrvatskim vlastima i ostalim relevantnim tijelima na svakom koraku kako bi se dosegao cilj i uspostavio u potpunosti pravedan i efikasan sistem azila u RH“, rekao je stalni predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Buchorn.
Potpredsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Šime Lučin istaknuo je kako treba ulagati daljnje napore u razvijanju svijesti građana o problemima s kojima se susreću oni koji nemaju doma ili koji su prisilno protjerani iz svojih domova, pogotovo što je u jednom trenutku bliske prošlosti i Republika Hrvatska bila suočena s traženjem utočišta u drugim zemljama. Također, podsjetio je i na donošenje novog Zakona o pružanju pravne pomoći, koji bi trebao omogućiti bolji položaj tražiteljima azila u smislu bolje pravne zaštite.
U tematskom dijelu koji se odnosio na novi Zakon o azilu, odnosno Azil danas u zakonodavstvu i praksi, pomoćnica načelnika Uprave za upravne i inspekcijske poslove MUP-a Gordana Valenta posebno se osvrnula na tri vida zaštite u novom Zakonu a to su: azil, supsidijarna i privremena zaštita. Govorila je i o osnovnim pravima i garancijama jamčenim u Zakonu te još jednom napomenula kako je novi Zakon u potpunosti usklađen sa svim europskim direktivama. „Zakonom o azilu“, istaknula je Valenta, "jamče se osnovna prava i garancije tražiteljima azila poput pristupa proceduri, nekažnjavanje nezakonitog ulaska ili boravka u RH, zaštita od vraćanja ili protjerivanja, pravo na boravak do donošenja odluke, pravo na prevoditelja, besplatna pravna pomoć, zdravstvena zaštita, mogućnost kontakta s UNHCR-om i nevladinim udrugama itd.“ Posebno je istaknula i drugu obljetnicu rada Prihvatilišta za tražitelje azila te u ukupnoj brojci tražitelja azila izdvojila Srbiju, Pakistan, Tursku, Iran i Makedoniju kao zemlje iz kojih u najvećem broju dolaze tražitelji azila u RH.