- Objavljeno: 23.02.2023.
Potpredsjednik Božinović o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti
Odredbe navedenog Zakona dodatno se usklađuju s odredbama Direktive 2013/33/EU i Direktive 2013/32/EU jer je dosadašnja praksa pokazala da je nužno prilagoditi zakonski okvir
Foto: YouTube Vlada RHNa današnjoj, 196. sjednici, Vlada Republike Hrvatske donijela je zaključak kojim se utvrđuje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i uputila ga Hrvatskom saboru na drugo čitanje.
Naime, odredbe predmetnog Zakona dodatno se usklađuju s odredbama Direktive 2013/33/EU i Direktive 2013/32/EU jer je dosadašnja praksa pokazala da je nužno prilagoditi zakonski okvir.
„Obzirom da su u odnosu na tekst koji je upućen u prvo čitanje razlike uglavnom nomotehničke prirode, dozvolite da podsjetim na najvažnije izmjene i dopune koje se ovim Zakonom propisuju“, uvodne su riječi su potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića koji je u nastavku podsjetio na izmjene i dopune koje se odnose na tražitelje međunarodne zaštite (osobe u postupku), a zatim je spomenuo i nekoliko ključnih izmjena koje se odnose na azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom (osobe koje su dobile status u RH).
Najvažnije izmjene koje se odnose na tražitelje međunarodne zaštite:
- propisati da je poseban skrbnik dužan što je prije moguće poduzeti sve radnje za spajanje djeteta bez pratnje s obitelji,
- uvodi se dodatna mogućnost podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u pisanom obliku za tražitelje s određenim zdravstvenim poteškoćama,
- skraćuje se rok za stjecanje prava na rad tražitelja s 9 na 6 mjeseci i
- propisuje se mogućnost medicinskog vještačenja radi utvrđivanja izloženosti proganjanju ili riziku od trpljenja ozbiljne nepravde.
Najvažnije izmjene koje se odnose na azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom:
- urediti trajanje privremenog smještaja u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite,
- iznimno, propisuje se i mogućnost privremenog korištenja stambene jedinice u državnom vlasništvu i nakon proteka dvogodišnjeg prava na smještaj, uz definiranje sudjelovanja u plaćanju troškova te ,
- Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom može stambene jedinice u vlasništvu Republike Hrvatske ustupiti na upravljanje jedinicama lokalne i područne samouprave radi smještaja azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom.
Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i uputila ga Hrvatskom saboru na drugo čitanje.