- Objavljeno: 22.01.2019.
Sastanak ministara unutarnjih poslova Hrvatske, Albanije i Crne Gore
Danas je na temu migracija i azila u MUP-u održan trilateralni sastanak ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Republike Albanije i Crne Gore.
Kako bi razmijenili informacije o ostvarenom napretku u upravljanju migracijskim kretanjima na istočno-sredozemnom, odnosno zapadnobalkanskom pravcu, razmotrili načine jačanja bilateralne i trilateralne suradnje te definirali modalitete daljnjeg postupanja u odnosu na migracijska kretanja, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Davor Božinović inicirao je sastanak na temu migracija i azila s kolegama, ministrom unutarnjih poslova Republike Albanije Sanderom Lleshajem i ministrom unutarnjih poslova Crne Gore Mevludinom Nuhodžićem, koji je održan danas, 22. siječnja, u Ministarstvu unutarnjih poslova.Tijekom razgovora, glavni naglasak stavljen je na dva elementa - bolji nadzor granica zbog učinkovitijeg sprječavanja nezakonitih prelazaka, i na intenziviranje suradnje u suzbijanju sve raširenijeg fenomena krijumčarenja migranata. Današnji je sastanak svojevrsni nastavak dijaloga intenziviranih već prošle godine, kada je ministar Božinović aktualnosti po pitanju migracija i azila raspravljao s ministrima zemalja regije – BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Crne Gore. Također, Hrvatska je s Albanijom u prosincu prošle godine potpisala i Memorandum o suradnji graničnih policija, te su smjerovi buduće suradnje, na neki način, određeni, već tada, u 2018. godini.
Trojica ministara složila su se kako je današnji susret rezultirao vrlo sadržajnim razgovorom, te su izrazili zadovoljstvo postignutim i dogovorenim, što će u narednom razdoblju implementirati kroz radne skupine, ne bi li na još višu razinu podigli suradnju, a time i otpornost na izazove s kojima se svi zajedno susrećemo. Ministar Nuhodžić također je zaključio kako su nam sigurnosni izazovi svima zajednički i nedjeljivi te da ih jedino možemo rješavati sinergijski, ako surađujemo operativno i strategijski, dok je ministar Lleshaj izrazio nadu da će sve tri države vrlo skoro, zajedničkim interesima moći braniti svoje granice.
„Mi smo iz svih, hrvatskih i regionalnih interesa inzistirali na tome da države Jugoistočne Europe, a to su i države kandidati za članstvo u Europskoj uniji, nikako ne budu zapostavljene u dijalozima koji se vode na razini EU, zbog toga što je to u zajedničkom interesu, ne samo u interesu zemalja ovog dijela Europe, već Europe kao cjeline“, rekao je po istom pitanju ministar Božinović, naglasivši kako je upravo Hrvatska u posljednjih više od godinu dana intenzivirala dijalog sa europskim institucijama da bi ukazala na važnost Jugoistočne Europe kada su u pitanju migracije i kako bi ojačala europski senzibilitet i prema ovoj, zapadnobalkanskoj ruti, koja je jedina kopnena, što znači da ima potencijal da u nekim okolnostima bude najmasovnija.
„Svi bilježimo porast ilegalnih migranata. U Hrvatskoj je taj broj skoro 70% veći u odnosu na 2017. godinu, kolega Lleshaj je ukazao da je u Albaniji zabilježeno šest puta više ilegalnih migranata nego u 2017. godini, a kolega Nuhodžić je također govorio o određenom povećanju ilegalnih migranata koji pokušavaju preko Crne Gore ići dalje“, prenio je tijekom izjava za medije ministar Božinović informacije razmijenjene na sastanku i nadodao kako su Hrvatskoj Albanija i Crna Gora veoma važne, jer se u konačnici veći dio ilegalnih migranata koji dođu do tih zemalja nađe pred granicama Republike Hrvatske, bilo to na granici sa Srbijom ili, u posljednje vrijeme, češće i masovnije na granici s BiH.
U tom kontekstu ministar Božinović je nadodao: „Ono što nam je također veoma drago je da je u Albaniji i Crnoj Gori pri kraju realizacija implementacije statusnih sporazuma s Europskom obalnom i graničnom stražom, s Frontexom, što će u konačnici omogućiti raspored pripadnika Frontexa i u ovim državama, što je također veoma bitno kako bi se dodatno ojačala i ta međunarodna komponenta, ali i ukupna pomoć ovim državama.“
Uz to, razgovaralo se o promjeni strukture migranata, koji su sada mahom ekonomski, a ne više izbjeglice, o mogućnosti povlačenja sredstava iz pretpristupnih fondova EU koji stoje na raspolaganju Albaniji i Crnoj Gori, kao i o razvoju zajedničkih, s Hrvatskom, prijedloga vezanih uz jačanje njihovih graničnih kapaciteta i granične policije, pa sve do traženja konkretne pomoći, primjerice u izradi i implementaciji schengenskog akcijskog plana za države kandidatkinje.
Što se tiče teme krijumčarenja, kao i jačanja sigurnosti i stabilnosti u ovom dijelu Europe, ne samo kad su u pitanju krijumčarske mreže, već i druge mreže organiziranog kriminala, ministar Božinović istaknuo je da je i to jedno od pitanja koje posebno aktualiziramo u europskim institucijama, dok je prije desetak dana Europska komisija odobrila određeni fond od oko 100 milijuna eura koji se odnosi na operativnu suradnju u borbi protiv krijumčarskih mreža ljudima.
„Potpuno nam je jasno da je svaka migracijska ruta ujedno i ruta pogodna za kriminal, a postoji povezanost između migracijskih tokova i tokova krijumčarenja i kriminala“, rekao je i ministar Lleshaj, pojasnivši kako je njima najbitnija koncentracija na količinu migracija koja se događa u Albaniji, čime žele pomoći smanjiti pritok migranata u Europsku uniju. Vezano za teme sastanka, albanski je ministar istaknuo važnost razmjene informacija i iskustava, što će u budućnosti, kako je rekao, povećati operativnu suradnju triju država, i Frontexa.
Važnost operativne razmjene informacija, kao ključne točke u suzbijanju ilegalnih migracija i drugih oblika kriminala, istaknuo je u svojoj izjavi i crnogorski ministar, a sumirajući točke sastanka oko kojih su se usuglasili nadodao je i sljedeće: „I dalje ćemo jačati kapacitete graničnih policija, modernizirati tehničko opremanje granica, raditi na povećanju prihvatnih kapaciteta, dosljedno provoditi sporazume o readmisiji te usvajati schengenske standarde, kada je u pitanju sigurnost i nadzor granica.“ Ministar Nuhodžić kazao je kako je Hrvatska daleko odmakla na schengenskom putu te da u tome može pružiti pomoć Crnoj Gori, koja je, iako mala zemlja, po pitanju ilegalnih migracija spremna pružiti sve svoje raspoložive resurse u suradnji sa zemljama regije i zemljama Europske unije, te zaključio kako je i suradnja ministarstava unutarnjih poslova i trojice ministara neupitna, a njihovi odnosi iskreni, otvoreni, partnerski, prijateljski i dobrosusjedski, što je također važan uslov za kvalitetno suprotstavljanje i rješavanje ovih problema.
Uz ministre, na sastanku su bili prisutni njihovi najbliži suradnici te veleposlanici dviju zemalja, a uz našeg ministra državna tajnica za europske i međunarodne poslove Terezija Gras, glavni ravnatelj policije Nikola Milina te Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije – načelnik Uprave za granicu.