Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove

U Bruxellesu je danas, 7. prosinca, održan sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA) na kojem su glavne teme bile borba protiv terorizma i Schengen.  

Foto: MUP 

U Bruxellesu je danas, 7. prosinca, održan sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA) na kojem su glavne teme bile borba protiv terorizma i Schengen. 

Na sastanku je istaknuto kako je od uspostave EU Internet Foruma u prosincu 2015. godine ostvaren značajan napredak u suradnji s internetskim kompanijama, koje ulažu velike napore u razvoj tehnologija kojima identificiraju i automatski uklanjanju sadržaje kojima terorističke skupine zlorabe internet  kako bi promicali svoju ideologiju i regrutirali nove sljedbenike.

U vezi toga ministar Božinović je naglasio da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica Europske unije koja nije značajnije zahvaćena ovim fenomenom, no unatoč tome uspostavila je kontakt točku za suradnju s Europolom u otkrivanju i uklanjanju terorističkih sadržaja na internetu.

Uz to, raspravljalo se i o suzbijanju radikalizacije, u sklopu čega je hrvatska strana podržala uspostavu Centra za prevenciju radikalizacije kao središnjeg tijela EU u okviru kojeg će se razvijati novi mehanizmi prevencije radikalizacije. Za Hrvatsku je u suzbijanju radikalizacije ključna suradnja s trećim državama, osobito državama jugoistočne Europe, a važno je da Europska unija suradnju na tom području nastavi graditi i s Turskom te zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

U sklopu teme o borbi protiv terorizma raspravljalo se i o budućoj suradnji tijela za provedbu zakona i sigurnosno-obavještajnih agencija, što predstavlja jedno od osjetljivijih pitanja s obzirom na nužnost preciznog odmjeravanja koji se podaci uopće mogu razmjenjivati, u smislu potrebe zaštite i privatnosti pojedinaca, ali i sigurnosti zajednica. Prikupljanje i razmjena osjetljivih podataka raspravljena je i u vidu jačanja suradnje između misija i operacije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i agencija iz domene pravosuđa i unutarnjih poslova (PUP agencije).

Zaključno je otvoreno i pitanje provedbe Direktive o evidenciji podataka o putnicima (PNR), odnosno o njezinom prenošenju u nacionalna zakonodavstva, što je u Hrvatskoj započeto te će biti dovršeno sukladno zadanim rokovima.  

U sklopu druge teme otvorena su dva ključna pitanja: kako očuvati i jačati Schengenski prostor i buduće proširenje toga prostora na Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku, nakon ispunjenja potrebnih uvjeta.

Nakon sastanka ministar Božinović je pojasnio: „Kada je riječ o očuvanju i jačanju Schengena, važno je nastaviti s provedbom svih mjera koje pridonose jačanju povjerenja među članicama Schengenskog prostora, za što je potrebno nastaviti s provedbom sustavnih kontrola, uspostaviti nove informacijske sustave kao što su EES i ETIAS, raditi na interoperabilnost tih informacijskih sustava, jačati kapacitete Europske granične i obalne straže te postići dogovor o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama.”

Dosadašnja rasprava o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama bila je posvećena nekolicini ključnih pitanja, odnosno po kojoj se osnovi mogu uvesti privremene kontrole na unutarnjim granicama, koji je najdulji rok njihove primjene te kada i u kojim uvjetima umjesto takvih kontrola treba pokušati primijeniti alternativne mjere kao što su pojačane policijske kontrole u pograničnim područjima i intenzivnija suradnja sa susjednim državama.

U tom je smislu potrebno jačati zaštitu vanjske granice Unije, kako je rečeno, jer se navedeno direktno reflektira i na pitanje migracija, odnosno terorizma.

„Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu Europske unije i s obzirom  na tu činjenicu, pripada joj važna uloga. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice Hrvatska može dati značajan doprinos učinkovitom i sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju barem jednog razloga zbog kojega su i uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama Schengena.“, pojasnio je ministar Božinović, te nadodao da je u vezi proširenja schengenskog prostora izvijestio ministre kako Hrvatska ima ambiciju do kraja iduće godine ispuniti sve tehničke uvjete za članstvo i time ispuniti pretpostavke za donošenje odgovarajuće političke odluke Vijeća još prije kraja aktualnog mandata europskih institucija, odnosno prije hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Na marginama Vijeća ministar Božinović je povjereniku Avramopoulosu uručio poziv za sudjelovanje na konferenciji o Schengenu koju će MUP organizirati zajedno s Predstavništvom Europske komisije u Zagrebu početkom iduće godine, te je održao bilateralni susret s ministrom unutarnjih poslova Mađarske.

Pisane vijesti