Ministar Božinović na videokonferenciji ministara unutarnjih poslova EU

Prvi ovogodišnji Neformalni sastanak Vijeća ministara unutarnjih poslova i prvi pod portugalskim predsjedanjem Vijećem Europske unije

Foto: MUP

Okupljeni predstavnici država članica Europske unije raspravljali su o europskoj politici o migracijama i azilu, o trenutnom i budućem stanju Schengena, te o budućnosti Europola.

Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović iskoristio je uvodni dio konferencije kako bi se zahvalio na pomoći koja je s razine Europske unije pružena našoj zemlji nakon razornog petrinjskog potresa: „S obzirom da se od tada nismo imali priliku sastati, želim vam u ime svih hrvatskih građana zahvaliti na iskazanoj solidarnosti“.

Pakt o migracijama i azilu
U odnosu na Pakt o migracijama i azilu, ministar Božinović je i na ovom Vijeću ponovio kako Hrvatska podržava Izvješće o napretku o ključnim elementima Pakta, posebice mjere za poboljšanje suradnje s trećim zemljama, odnosno pitanje readmisije i jačanje suradnje sa zemljama porijekla i tranzita, budući da se stanje u tim zemljama izravno reflektira na vanjske granice Unije. Založio se za razvoj te suradnje na uzajamnu korist, odnosno racionalno, kako bi bila usklađena s migracijskom situacijom pojedine države. Na tom tragu, Hrvatska od 23. rujna, kada je Europska komisija predstavila prijedlog novoga Pakta o migracijama i azilu, poseban naglasak stavlja na važnost jačanja suradnje s državama jugoistočne Europe kao zemljama tranzita. Podsjetio je u tom kontekstu na stanje u Bosni i Hercegovini u kojoj je situacija s migracijama eskalirala u prosincu prošle godine kada su migranti neposredno nakon povlačenja IOM-a iz kampa Lipa izazvali požar te ukazao i na nedavne nerede u kampu Blažuj kada su migranti napali policijske službenike, uništili njihova vozila i prostorije IOM-a. Izrazio je zabrinutost za migracijsku situaciju u Bosni i Hercegovini te pozdravio namjeru Europske komisije o dodjeli 5 milijuna eura Bosni i Hercegovini za jačanje kapaciteta granične policije.

U tom kontekstu Hrvatska ističe važnost otvaranja mogućnosti sporazumnog djelovanja Frontexovih snaga u zemljama jugoistočne Europe, te podržava jačanje kapaciteta za učinkovitije upravljanje migracijama u trećim državama, razmjenu podataka zbog efikasnijeg suzbijanja krijumčarskih mreža, kao i učinkovitiju provedbu povratka nezakonitih migranata. „Hrvatska kontinuirano naglašava važnost definiranja liste sigurnih zemalja i sigurnih zemalja porijekla, čime bi se znatno ubrzalo i olakšalo donošenje odluka o dodjeli ili odbijanju zahtjeva za međunarodnu zaštitu u državama članicama na vanjskim granicama Unije“, naglasio je ministar Božinović, napomenuvši kako odgovornost Hrvatske leži u provedbi propisanih graničnih procedura, ali i u kompenzaciji nedostataka susjednih zemalja. 

Stoga je Hrvatska u zadnje četiri godine uložila 200 milijuna eura za tehničko opremanje, operativne troškove i jačanje ljudskih kapaciteta granične policije, no s obzirom na Paktom predložene obvezne granične procedure, bit će potrebna dodatna sredstva za punu uspostavu svih kapaciteta (azilnih, graničnih, prihvatnih i detencijskih). Iz istih je razloga iznimno važna i pravovremena uspostava novih informacijskih sustava i njihova interoperabilnost s postojećima, rekao je ministar, zaključivši izlaganje u ovoj temi informacijom da je Hrvatska u poodmakloj fazi tehničkih priprema za uspostavu Entry/Exit i ETIAS sustava.

Schengen
Važnost uspostave interoperabilnih sustava za integrirano upravljanje granicom ministar Božinović naglasio je i u raspravi o najvećem postignuću Europske unije, području Schengena, o kojem se razgovaralo u kontekstu pandemije COVID-19. Pritom, naglasak je stavljen na važnost daljnjeg zajedničkog praćenja i koordiniranja epidemioloških mjera za razini EU, odnosno važnost  usuglašavanja zajedničkog europskog pristupa, posebice u odnosu na pojavu novog soja virusa. Kao država koja štiti najdulju kopnenu vanjsku granicu Unije, čime je njena odgovornost u epidemiološkom i u smislu očuvanja sigurnosti čitave EU značajna, Hrvatska podržava usuglašen zajednički europski pristup.
 
Ministar Božinović upoznao je europske kolege s izazovima s kojima se u tim uvjetima susreće hrvatska policija, naglasivši kako različiti pristupi u borbi protiv COVID-19 i uvjeti ulaska u nama susjedne države članice i treće zemlje dodatno usložnjavaju graničnu kontrolu, te policijske službenike dovode u situaciju da uz nacionalne, budu upoznati i sa svim aktualnostima i promjenama u propisima susjednih država.
Kao relevantan doprinos zajedničkom europskom pristupu suzbijanja epidemije COVID-19, Hrvatska podržava i izmjene Preporuke Vijeća o koordiniranom pristupu ograničenja kretanja, u smislu uvođenja tzv. tamnocrvenih zona. 

Europol
Unutar posljednje teme današnje videokonferencije raspravljalo se o prijedlogu izmjene Uredbe o Europolu, te u okviru napora za sustavno jačanje zakonodavnih i operativnih kapaciteta zbog rastućih sigurnosnih prijetnji i osnaživanja zajedničke europske otpornosti na sve vrste i oblike kriminaliteta, Hrvatska prijedlog podržava, budući da bi toj europskoj organizaciji omogućio učinkovitiji rad i pružanje podrške državama članicama, prije svega u područjima on line kriminaliteta i pri analizi velikih skupova podataka.

Pisane vijesti | Vanjski i europski poslovi