Ministar Božinović s talijanskom ministricom Lamorgese o aktualnostima

  • Slika 2020/11/Ministar%20Bo%C5%BEinovi%C4%87%20s%20talijanskom%20ministricom%20Lamorgese%20o%20aktualnostima/24_11_2020%20(3).jpg
  • Slika

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović održao je danas, 24. studenoga, bilateralni videokonferencijski sastanak s ministricom unutarnjih poslova Talijanske Republike Lucianom Lamorgese

FOTO: MUP

Ministri su održali sastanak kao pripremu za Odbor ministara Hrvatske i Italije koji će se održati 30. studenoga o. g. te razgovarali o migracijama i zaštiti granice u kontekstu novog Pakta o migracijama i azilu, o važnosti jačanja unutarnje sigurnosti Unije u skladu s mjerama nove Strategije sigurnosne unije  kao i Zajedničke deklaracije usuglašene na posljednjem Vijeću ministar unutarnjih poslova, održanom prije desetak dana. Ujedno su razmijenili mišljanja o pristupanju Republike Hrvatske Schengenskom prostoru te mogućnostima jačanja zajedničke suradnje sa zemljama jugoistočne Europe.

O epidemiološkoj situaciji

Uvodno su razmijenjene informacija o trenutnim epidemiološkim situacijama u obje države uz mišljenje da će pažljive i učinkovito balansirane mjera zaštite zdravlja nacija i nacionalnih gospodarstava, te pravovremena razmjena informacija unutar i izvan Europske unije, pridonijeti suzbijanju negativnih posljedica pandemije na najmanju moguću mjeru. U tom kontekstu, pozdravljena je i uloga Europske komisije koja zajedno s državama članicama radi na brzoj prilagodbi mjera ovisno o epidemiološkim kretanjima, kao i ohrabrujuće vijesti o razvoju cjepiva.

Nezakonite migracije povećale su se za više od 40 posto

Iako Pakt o migracijama i azilu još nije usuglašen, sveobuhvatna i održiva politika sustava migracija i azila koja se predlaže, nudi i dodatne alate za kvalitetno suočavanje s velikim izazovom mješovitih migracija, unutar kojega se i Italija i Hrvatska na dnevnoj bazi suočavaju s velikim brojem nezakonitih migranata. Naime, obje države upravljaju vanjskom granicom Unije.

Navedeno je ministar Božinović potkrijepio i aktualnim brojkama: „Usporedbe radi, tijekom cijele prošle godine na našoj vanjskoj granici je zatečeno 17.100 nezakonitih migranata, dok je do sredine 11. mjeseca ove godine zatečeno njih 24.500.

Govorimo o povećanju od 43% u odnosu na prošlu godinu, pri čemu treba uzeti u obzir i činjenicu da je u razdoblju lockdown-a priljev migranata bio značajnije smanjen. Dakle, nedvojbeno možemo zaključiti kako smo bez obzira na sve okolnosti suočeni s trendom povećanja nezakonitih migracija, čemu jasno doprinose i krijumčarske aktivnosti.“

Na sastanku je izražena i važnost postizanja dogovora o novom mehanizmu solidarnosti i razmjerne podjele odgovornosti svih država članica, kako bi se izbjegla preopterećenost država prvog ulaska. Bez dogovora o tom mehanizmu države na vanjskoj granici koje se obvezuje i na provedbu graničnih procedura ponovno se otvara mogućnost preopterećenja  država na vanjskim granicama Unije, odnosno opasnost od nastanka dodatnih hot-spotova.

Kada je riječ o načelu solidarnosti i spremnost država članica na premještanje tražitelja međunarodne zaštite, ministar Božinović iznio je prijedlog da se uz postojeća tri modela solidarnosti – premještanje, sponzorirane povratke i doprinose u uspostavi operativnih i tehničkih kapaciteta – kao četvrti model pridodaju i napori država članica koje ulažu značajne napore u upravljanje vanjskom granicom Europske unije.

Ministar Božinović i ovom je prilikom ponovio povezanost između pravilnog i kompletnog obavljanja graničnih procedura s pristupom interoperabilnim informacijskim sustavima, za što je preduvjet članstvo u Schengenu. Istaknuo je pritom kako je hrvatsko pristupanje Schengenu upravo iz tih razloga ne samo političko nego i vrlo praktično pitanje za cijelu Europsku uniju. 

Uz zajedničko razmatranje ostalih elemenata novog Pakta, pri čemu je naglašena važnost postizanja dogovora o svim elementima novoga Pakta izdvojeno je prepoznavanje mješovitih migracija kao glavnog izazova, primarno suočavanje s ekonomskim migrantima, a ne izbjeglicama, uloga nevladinog sektora te važnost sprječavanja sekundarnih kretanja i jačanja suradnje s trećim zemljama, i to s razine Europske unije, posebno kada je riječ o suzbijanju krijumčarskih mreža i zaključivanju dodatnih sporazuma o readmisji i njihovoj provedbi te uspostavi partnerstva s državama podrijetla i tranzita migranata. U tom smislu, ministri su se složili i o važnosti postizanja dogovora o listi sigurnih trećih zemalja i sigurnih zemalja podrijetla migranata.

Potpredsjednik Vlade i ministra Božinović pohvalio je talijanske napore oko jačanja suradnje na uspostavi politike povrata s državama sjeverne Afrike, posebice Tunisom i Libijom, te kazao kako je Hrvatska zbog geografskog položaja fokusirana na suradnju o upravljanju migracijama s državama jugoistočne Europe, za što jedinstveni pristup na europskoj i bilateralnoj razini drži ključnim za unaprjeđenje dosadašnjih odnosa. Ministri su se složili o važnosti intenziviranja zajedničke suradnje s državama jugoistočne Europe u području upravljanja migracijama i sigurnosti, što je važno i za napredak tih zemalja na putu europske integracije te u skladu sa Zaključcima Vijeća o jačanju suradnje s ovim državama u području migracija i sigurnosti, usvojenima u lipnju o. g., tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.

Europi sigurnost prioritet

Učinkovito upravljanje migracijama zalog je za sigurniju Uniju općenito, zaključilo je dvoje ministara da bi se potom u svom daljnjem razgovor ministar Božinović i talijanska ministrica Lamorgese osvrnuli i na nedavne terorističke napade u Francuskoj i Austriji, te izdvojivši borbu protiv terorizma, radikalizacije, desničarskog ekstremizma i antisemitizma, kao prioritete za sigurnost EU dogovorili i jačanje bilateralne suradnje boljom razmjenom informacija i jačanjem prekogranične policijske suradnje.

Bilo je riječi i o Uredbi o uklanjanju terorističkih sadržaja s Interneta, suradnji pružatelja internetskih usluga i tijela za provedbu zakona, unosu podataka o stranim terorističkim borcima, zaprimljenim od trećih zemalja, Akcijskom planu za suzbijanje krijumčarenja vatrenog oružja, te Europskom policijskom partnerstvu. Ministri su se složili da je jačanje policijske suradnje od ključne važnosti jer su i sigurnosni izazovi s kojima se suočava prekogranične naravi te su s ciljem jačanja sigurnosti Hrvatske i Italije te Europske unije u cjelini dogovorili pokretanje pregovora o zaključivanju Memoranduma o jačanju suradnje u suzbijanju organiziranog kriminala, posebno trgovine drogom.  

Zahvala na podršci hrvatskom pristupanju schengenskom prostoru

Uz zahvalu talijanskoj ministrici na konstruktivnom stavu i podršci koju Italija kontinuirano iskazuje hrvatskom pristupanju Schengenu, ministar Božinović podsjetio je na dosadašnji put Hrvatske prema Schengenu: od postupka evaluacije, preko ulaganja napora oko implementacije novih informacijskih sustava EU-a i opremanja vanjske granice, pa do ispunjavanja svih tehničkih preduvjeta, odnosno punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj što je Komisija i potvrdila u listopadu 2019. godine.
 

Pisane vijesti