Ne budi mula

Medijska kampanja koja se trenutno provodi ima za cilj osvještavanje i informiranje javnosti o tome što su financijske mule, na koji način sudjeluju u kaznenom djelu pranja novca i o načinima samozaštite građana kako ne bi iz neznanja postali sudionici ovog ili žrtve nekog drugog kaznenog djela. 

Foto: MUP

U amfiteatru Ravnateljstva policije održana je danas, 29. studenog 2017.,  konferencija za medije povodom kampanje koju provodi Europol pod nazivom „Ne budi mula“. Radi se o kampanji koja se, u organizaciji i koordinaciji Europola, provodi u svim državama članicama već treću godinu zaredom.

Kampanju i rezultate njenog operativnog dijela prezentirao je Renato Grgurić policijski službenik Ravnateljstva policije. Tijekom operativnog tjedna koji je prethodio početku medijske kampanje, hrvatska je policija identificirala 15 mula, 3 su osobe uhićene (strani državljani) i utvrđena je materijalna šteta od 837.000,00 € dok je ukupno na razini svih zemalja članica identificirano 766 mula, uhićeno 159 osoba, a materijalna šteta je 31 milijun €.

Medijska kampanja koja se trenutno provodi ima za cilj osvještavanje i informiranje javnosti o tome što su financijske mule, na koji način sudjeluju u kaznenom djelu pranja novca i o načinima samozaštite građana kako ne bi iz neznanja postali sudionici ovog ili žrtve nekog drugog kaznenog djela. Financijske mule su osobe koje za određeni iznos naknade na svoje račune primaju protuzakonito stečeni novac. Novac je najčešće stečen kao posljedica kaznenog djela Računalna prijevara, a nakon što je uplaćen na njihov račun financijske ga mule prosljeđuju dalje, najčešće u prekomorske zemlje, za što dobivaju proviziju.

Ovakav način pranja novca u Hrvatskoj intenzivnije se počeo javljati 2014. godine. Osobama iz Hrvatske su na njihove račune poslovnih banaka uplaćivana financijska sredstva iz inozemstva, koja su podizali i uplaćivali dalje na druge račune najčešće pod nadzorom organiziranih kriminalnih organizacija. Tijekom godina način počinjenja ovog kaznenog dijela se mijenjao, ali je uvijek uključivao uplate financijskih sredstava iz inozemstva na račune poslovnih banaka u Hrvatskoj. Iako osobe nisu izravno uključene u nezakoniti način stjecanja novca na ovaj način ipak čine kazneno djelo (svjesno ili nesvjesno) kažnjivo zatvorom.

Partner Ministarstva unutarnjih poslova u ovoj kampanji je Hrvatska udruga banaka čiji je predstavnik Ivica-Tonči Krvavica također bio prisutan na konferenciji. Iznio je kako je Hrvatska udruga banaka također prepoznala ovu pojavu još 2014. te intenzivno surađuje s policijom, u okviru ove kampanje i izvan nje, kako bi se smanjio broj ovakvih aktivnosti. Banke u kampanji sudjeluju preventivno, obavještavajući klijente o ovakvom načinu pranja novca jer, kako je istaknuo, „Samo dobra prevencija dovest će do smanjenja ove pojave i povećanja sigurnosti naših klijenata i ostalih građana.“

Konferencija je završila izlaganjem policijskog službenika Službe za prevenciju Ive Jakića koji je iznio na koji način se građani vrbuju za počinjenje ovih djela, koje su moguće prijetnje kojima se građani izlažu ako pristanu (svjesno ili nesvjesno) te na koji se način mogu zaštititi. Građanima se putem interneta, društvenih mreža, aplikacija za prenošenje poruka (watsapp, viber i sl.) i dr. šalju mailovi i poruke u obliku oglasa za posao i drugih ponuda u kojima im se nudi da se u kratkom vremenu na lak način zarade određeni iznos novca. Osobe koje pristanu na ponudu izlažu se riziku da postanu počinitelji kaznenog djela, ali i žrtve (krađa osobnih podataka i sl.) Gospodina Jakić istaknuo je na što građani moraju obratiti pažnju kod takvih ponuda kako ne bi postali počinitelji ili žrtve:

• sva komunikacija i transakcije odvijaju se online,

• oglasi ili ponude za poslove mogu koristiti pravu web stranicu neke tvrtke te imati sličnu web adresu kako bi prijevara bili autentična. Ako se šalje mailom, tekst zvuči čudno, rečenična struktura je loša, s mnogo gramatičkih i pravopisnih grešaka. E-mail adresa s koje se poruka šalje najčešće je s Gmaila, Yahooa!, Windows Livea Hotmaila itd. umjesto domene koju ima organizacija,

• u oglasima se obično navodi da prekomorska tvrtka traži „lokalne/nacionalne predstavnike“ ili „agente“ da djeluju u njihovo ime na određeno vrijeme, ponekad da bi izbjegle visoke pristojbe za velike novčane iznose ili lokalne poreze,

• radno mjesto podrazumijeva prebacivanje novca ili dobara, posebne dužnosti vezane uz posao nisu opisane, ne navode se ni uvjeti obrazovanja ili iskustva,

• priroda posla koju tvrtka tvrdi da će obavljati može varirati, ali u specifičnostima posla koji se oglašava uvijek se za kolanje sredstava navodi korištenje Vašeg računa u banci.

Na kraju izlaganja g. Jakić savjetovao je građanima da ne odgovaraju i ne otvaraju poveznice iz e-mail i drugih poruka ove vrste već obavijeste policiju te da ne šalju osobne podatke niti kopije osobnih dokumenata. Također, ukoliko misle da su žrtva takve prijevare neka odmah prestanu s prebacivanjem novca te obavijestite banku, službu koju su koristili za transakciju i policiju.

Promotivni materijali prezntirani na konferenciji, a vezani za kampanju:

letak 1, letak 2, letak 3, letak 4, letak 5, Što znači biti financijska mula?, Što je to mula?, Posljedice mogu biti teške, Ne daj se navući, Pranje novca.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

Pisane vijesti