Neistiniti napisi medija o novom Zakonu o kaznenom postupku

Slika ILUSTRACIJE/policija.jpg

NIje točno da se novim Zakonom policiji daju sve veće ovlasti da zadire u Ustavom zajamčena ljudska prava i slobode bez ikakvog nadzora

U svezi napisa pojedinih medija o novom Zakonu o kaznenom postupku koji, kako se tvrdi u tekstu, daje veće ovlasti policiji te navode da će policija moći svakoga prisluškivati, priopćavamo da su u tekstu iznesene brojne neistine koje nemaju uporište u Zakonu .

Policija samostalno, bez odobrenja odnosno naloga suca istrage, odnosno državnog odvjetnika ne može ni u kom slučaju započeti, odnosno, provoditi posebne dokazne radnje. Iznimno, kad okolnosti nalažu da se s izvršenjem radnji započne odmah, nalog na vrijeme od 24 sata može izdati državni odvjetnik.

To nije bilo moguće ni prema odredbama ZKP-a koji je trenutno na snazi, niti će to biti moguće stupanjem na snagu novog ZKP-a.

Posebne dokazne radnje  sudac istrage može naložiti za sljedeća kaznena djela:

  • kaznena djela protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa i protiv oružanih snaga Republike Hrvatske, a za koja je propisana kazna zatvora od pet ili više godina;
  • kaznena djela ubojstva, otmice, podvođenja, dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži, razbojništva, povrede tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podatka, programa ili sustava, računalnog krivotvorenja, računalne prijevare, iznude, ucjene, teških kaznenih djela protiv opće sigurnosti, krivotvorenja novca, prikrivanja protuzakonito dobivenog novca, primanja mita u gospodarskom poslovanju, davanja mita u gospodarskom poslovanju, izbjegavanja carinskog nadzora, sprječavanja dokazivanja, prisile prema pravosudnom dužnosniku, udruživanja za počinjenje kaznenog djela kao i za kaznena djela koja je počinila grupa ili zločinačka organizacija u stjecaju, nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonitog posredovanja, primanja mita i davanja mita;
  • iskorištavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju, upoznavanja djece s pornografijom, povrede prava autora ili umjetnika izvođača, nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača, povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama, povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma, povrede prava industrijskog vlasništva i neovlaštene uporaba tuđe tvrtke, ako su ta djela počinjena uporabom računalnih sustava ili mreža;
  • za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

 

Dakle,  slučajevi u kojima policija može primijeniti posebne dokazne radnje isti su kao i u „starom ZKP-u  te ne postoje „nova“ kaznena djela u kojima se one mogu primijeniti. Drugim riječima: ne postoje nove okolnosti u kojima se građanima mogu ograničavati njihova ustavna prava i slobode .

 

Netočna je i  konstatacija, odnosno, tvrdnja da će policija moći prisluškivati građane zbog sumnje na „sitno„ djelo ilegalnog skidanja i reproduciranja glazbe ili filma s interneta.

Naime,  provođenje posebnih dokaznih radnji u smislu zaštite povrede prava autora ili umjetnika izvođača, nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača, povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke odnosi se isključivo za kaznena djela koja su vezana na umnožavanje i daljnju distribuciju u cilju stjecanja imovinske koristi. Posebne dokazne radnje se ne mogu provoditi prema osobama koje „skidaju“ i za vlastite potrebe pohranjuju muziku, filmove, fotografije i druga djela zaštićena autorskim pravima. Naime, u cijeni koštanja svih elektroničkih medija (CD-a, DVD-a, USB stickova, eksternih hard diskova) ugrađena je i naknada za zaštitu autorskih prava te se snimanje i reprodukcija za vlastite potrebe ne smatra kaznenim djelom.

U tekstu se također spominje da se policiji daju sve veće ovlasti da zadire u Ustavom zajamčena ljudska prava i slobode bez ikakvog nadzora što u potpunosti nije točno jer policija u trodiobi vlasti predstavlja izvršnu i za svoj rad odgovara Hrvatskom Saboru.

U konačnici ministar je kao član Vlade odgovoran za rad ministarstva, o čemu je jednom  godišnje dužan podnijeti izvješće Hrvatskom Saboru

Na kraju, kad govorimo o nadzoru policije treba istaknuti i da je novim Zakonom o policiji uveden institut civilnog nadzora nad radom policije, a u segmentu policijskih izvida, policija je odgovorna Državnom odvjetništvu.  



Pisane vijesti