Posjet predstavnika UNHCR-a MUP-u

Teme sastanka bile su primjena Zakona o azilu te predložene izmjene i dopune toga zakona te buduće promjene Zakona o strancima kao i najavljene izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu, Projekt praćenja policijskog postupanja na granici

 
Foto: MUP 

Jučer, 12. travnja, u posjeti Ministarstvu unutarnjih poslova RH bio je predstavnik UNHCR-a u RH Wilfried Buchhorn u pratnji Jasne Barbarić, koja radi na pitanjima vezanim uz azil i Maria Pavlovića, koji radi na pitanjima vezanim za izbjeglice u njegovom Uredu. Sastanku u sjedištu MUP-a nazočili su državni tajnik Ivica Buconjić, ravnatelj Uprave za europske integracije i međunarodne odnose Filip Dragović, ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove Žarko Katić te načelnica Sektora za upravne poslove, strance i državljanstvo Gordana Valenta.

Teme sastanka bile su: primjena Zakona o azilu te predložene izmjene i dopune toga zakona, buduće promjene Zakona o strancima, najavljene izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu, Projekt praćenja policijskog postupanja na granici (MUP u suradnji s HPC) te upoznavanje s projektom besplatne pravne pomoći za Rome, koji provodi UNHCR u suradnji s Uredom pučkog pravobranitelja, kao i daljnja suradnja MUP-a i UNHCR-a.

Državni tajnik Buconjić zahvalio je na iskazanom interesu UNHCR-a koji se uvelike poklapa s interesima MUP-a budući da su pitanja migracija, azila, stranaca i državljanstva vrlo aktualna u predpristupnim pregovorima s EU pa će njihovo mišljenje biti od velike koristi  nastojanjima MUP-a za iznalaženjem najboljih rješenja.

Wilfried Buchhorn izrazio je zahvalnost i poštivanje rada MUP-a na području suradnje tijekom proteklih nekoliko godina na svim područjima rada koje su zajedno provodili, a posebice na nastojanju usvajanja rješenja i prilagodbe svim europskim standardima koji su potrebni kako bi udovoljili svim zahtjevima EU. UNHCR je izrazio zadovoljstvo što je veći dio prijedloga vezanih uz Zakon o azilu prihvaćen i što je njihovim prihvaćanjem Republika Hrvatska usvojila visoke standarde zaštite izbjeglica.

Buchhom je također istaknuo da osim promjene i prilagodbe Zakona treba početi razmišljati i o kapacitetima za provedbu toga zakona, s obzirom na činjenicu da trenutni kapaciteti neće biti dovoljni u skoroj budućnosti kad će Republika Hrvatska postati članica EU i preuzeti ulogu zaštite vanjskih granica.

Državni tajnik Ivica Buconjić izvijestio je kako je Uprava za upravne i inspekcijske poslove u posljednje je vrijeme bila zaista maksimalno angažirana na prilagodbi propisa i provedbi mjera koje se tiču azilanata, tražitelja azila, ali i stranaca i raseljenih osoba i izbjeglica iz RH. Za usvajanje dobre prakse EU i UNHCR-a potrebna je politička volja, a takva volja i svijest građana u RH postoji. Republika Hrvatska je odlučna provoditi univerzalna načela brige i zaštite izbjeglica i raseljenih osoba koja zastupa UNHCR, ali i ispunjavati kriterije i načela koje postavlja EU putem svojih direktiva i pravne stečevine.

MUP će kroz  promjene Zakona o azilu, te buduće izmjene Zakona o strancima i Zakona o hrvatskom državljanstvu nastojati riješiti što je moguće veći broj problema koji su u Hrvatskoj prije svega posljedica rata.

Što se tiče Zakona o azilu i statusa izbjeglica koji traže status azilanta u RH Buconjić izrazio je zadovoljstvo i zahvalnost UNHCR-u na pruženoj pomoći u pripremanju izmjene i dopune Zakona o azilu. „Nama je taj Zakon važan za zatvaranje poglavlja 24. i zbog toga će se već ovaj tjedan na Kolegiju ministra unutarnjih poslova usvojiti prijedlog izmjena i dopuna Zakona o azilu, a nakon toga će prijedlog Zakona biti upućen na Vladu i na saborsku proceduru. U slučaju potrebe korigirat ćemo ga i eventualnim prijedlozima Europske komisije - ako ih dobijemo u procesu donošenja. Zakon bi trebao biti usvojen u Saboru najkasnije do konca svibnja“ rekao je državni tajnik. Što se tiče osoba  koje su do 8.10.1991. godine imali prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali nisu imale hrvatsko državljanstvo niti su regulirali svoj status, a sada su u statusu stranca i uz to izbjeglice, pokušat će se njihov status konačno riješiti kroz promjene Zakona o strancima i Zakona o hrvatskom državljanstvu.  U očekivanim izmjenama nastojat će se pružiti mogućnost tim osobama da status stranca i državljanski status riješe na taj način da prekid nakon 8.10.1991. godine ne utječe negativno na reguliranje njihovog statusa.

Buchhorn je u razgovoru istaknuo problem postupanja policijskih službenika prema izbjeglicama i tražiteljima azila u pojedinim slučajevima. Rekao je da ima slučajeva da policijski službenici prema izbjeglicama ponekad ne postupaju u skladu sa zakonom i ne primjenjuju one zakonske odredbe i mjere koje štite tu ranjivu kategoriju ljudi. Državni tajnik Buconjić napomenuo je kako je MUP uočio taj problem te je stoga pokrenut projekt pod nazivom: Praćenje postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova RH u području nezakonitih migracija i azila. Provođenjem toga projekta policijski službenici bit će dodatno educirani da bolje upoznaju prava izbjeglica i tražitelja azila te da u postupanju primjenjuju ona zakonska rješenja koja neće dodatno otežavati položaj izbjeglica. Što se tiče potrebe osnaživanja kapaciteta za provođenje Zakona o azilu, državni tajnik Buconjić istakao je da će se tom problemu posvetiti dužna pažnja i da će se sljedeće godine to pitanje nastojati svakako riješiti.

Buchhorn je izrazio želju da se povodom obilježavanja Međunarodnog dana izbjeglica u lipnju organizira stručni okrugli stol na ekspertnoj razini i rasprava o zadaćama i ulogama koje nadležne institucije imaju u pružanju pomoći izbjeglicama te da se okupe sva nadležna ministarstva i tijela koja sudjeluju u procesu integracije izbjeglica. „Što se tiče Zakona o strancima i Zakona o hrvatskom državljanstvu, podržavamo sve ideje za izmjenu tih zakona jer bi one trebale popraviti status osoba koje su se našle u situaciji ranjivih skupina, prije svega kao posljedice rata“ izjavio je Buchorn. UNHCR je posebno istaknuo važnost socijalnog, stambenog i obrazovnog integriranja izbjeglica i povratnika te njihovog kvalitetnog i dostupnog zdravstvenog osiguranja.

Razgovaralo se i o Romima te je istaknuto da i njihov status kao građana Republike Hrvatske treba početi rješavati sustavno, uz uvažavanje činjenice njihovog dugotrajnog boravka u Republici Hrvatskoj.

Također se dotaklo i pitanje skorašnjih izmjena Zakona o prebivalištu te je zaključeno da te promjene Zakona ne smiju dovesti u pitanje i narušiti položaj i prava izbjeglica i raseljenih osoba iz Bosne i Hercegovine, posebice onih iz Republike Srpske koje su pronašle utočište u Republici Hrvatskoj. Na kraju sastanka obje su strane izrazile spremnost i otvorenost za daljnju suradnju u svim aspektima.

Stranica