Održana tribina o migracija i nacionalnoj sigurnosti

Razlike postoje i vidljive su, ali to je put kojim će se međunarodna zajednica morati kretati, inače mi to pitanje nećemo riješiti, već će migracije presuditi međunarodnom poretku, rekao je ministar unutarnjih poslova Božinović na 2. Euro tribini „Budućnosti Europske unije – perspektive i izazovi migracija, nacionalna sigurnost i Schengen“

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sudjelovao je danas, 27. veljače, kao panelist na drugoj po redu „Euro tribini“, novom projektu Hrvatskoga radija, koja se, uz voditeljsku palicu komentatorice HRT-a Jasmine Popović, ovoga puta održala u Kući Europe u Zagrebu pred publikom u čijim su redovima bili i predstavnici Hrvatskog sabora, izaslanici Grada Zagreba te članovi diplomatskog zbora i akademske zajednice.

Uz njega, u jednosatnoj panel raspravi o „Budućnosti Europske unije – perspektive i izazovi migracija, nacionalna sigurnost i Schengen“ sudjelovali su i Senada Šelo Šabić s Instituta za međunarodne odnose te Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti.
U sklopu glavne, šire teme o izazovima migracija za europsko, ali i globalno okruženje, panelisti su raspravili razna potpitanja, od mogućnosti usklađivanja i jedinstva Europske unije u odnosu na pitanje migracija te mogućnosti kontrole migracijskih tokova, preko važnosti suradnje sa zemljama Bliskog istoka, a posebice suradnje EU s Turskom, zatim uloge Frontexa, zaštite granica općenito, te ulaska Hrvatske u Schengen, pa sve do proširenja Europske unije u smislu faktora stabilnosti ili pak destabilizatora sigurnosti Unije.

Početno, sugovornici su se složili kako je vrlo bitno i dobro da se o pitanju migracija počelo razgovarati na značajnim, međunarodnim forumima koji se održavaju posljednjih dana, može se reći od Marakeša, koji je između ostalog otvorio i pitanje nužnosti razlikovanja izbjeglica i migranata, pa do posljednjeg summita EU i Arapske lige. U svemu tome ipak, kako je naglasio ministar Božinović, govorimo o rješavanju, a ne o rješenju, jer jedinstveno stajalište ne postoji. No, na to treba gledati kao na proces, jer nije riječ o raspravi s rokovima za odluke, nastavio je ministar, istaknuvši kako živimo u vremenima kada dosta stereotipa pada, i na europskoj i na široj razini.

- Razlike postoje i vidljive su, ali to je put kojim će se međunarodna zajednica morati kretati, inače mi to pitanje nećemo riješiti, već će migracije presuditi međunarodnom poretku, zaključio je ministar Božinović i nadodao kako je riječ o vrlo složenoj problematici, pri čemu je potrebno u izvjesnoj mjeri održavati balans stabilnosti unutarnjeg poretka, s vizijom da će se morati ići prema nekim rješenjima koja su svima prihvatljiva, uvažavajući činjenicu da svi mi imamo različite tradicije unutar čega su i naši pogledi na migracije različiti.

Senada Šelo Šabić s Instituta za međunarodne odnose bitnim smatra da na migracije ne gledamo kao na prijetnju, već kao na promjene svojstvene dinamičnom svijetu u kakvom živimo i u kojem su upravo promjene jedina konstanta, s kojima se trebamo naučiti živjeti i na njih reagirati. – Migracije su realne i voljela bih da se s njima učimo nositi, a ne širiti strah, zaključila je, a ministar Božinović je podsjetio kako one u svakom slučaju trebaju biti održive, uređene i sigurne te izrazio zadovoljstvo načinom na koji se Hrvatska nosi s migracijama, uračunavši u to i činjenicu da imamo najdužu granicu Europske unije.

Prema mišljenju profesora Tatalovića teško je reći mogu li se migracijski tokovi kontrolirati, jer koliko su migracije spontane, toliko su i upravljane iz različitih centara moći, odnosno sve ovisi o tome kakve će politike voditi uključene zemlje, pri čemu se ne smije zaboraviti da je u Turskoj oko 4 milijuna migranata koji u svakom trenutku mogu krenuti prema Europi, pa posebno proaktivno treba graditi odnos EU i Turske, što je ključno pitanje kada se govori o tzv. Balkanskoj ruti.  – Treba voditi računa o globalnom interesu, da se stvore mehanizmi upravljanja migracijama, kako ne bismo te ljude izlagali nepotrebnim patnjama, kako se njima ne bi manipuliralo i kako sama činjenica da postoje ne bi bila osnova pojedinim državama i vladama da to koriste u svojim unutarnjih politikama, rekao je Tatalović, istaknuvši kako ne treba u Europi stvarati strah od različitosti, jer mi ionako živimo u različitosti, pa je potrebno samo osvijestiti da u tim različitostima u kojima tradicionalno živimo ima mjesta i za nove ljude.

Podsjetivši auditorij na svoja dva ovogodišnja boravka u Turskoj, bilateralni susret s ministrom unutarnjih poslova, obilazak izbjegličkih kampova i sudjelovanje na ministarskoj konferenciji u sklopu Budimpeštanskog procesa, i ministar Božinović istaknuo je važnost odnosa prema Turskoj, koju je nazvao svojevrsnim mostom između dvaju svjetova, za koji je samo pitanje hoćemo li preko njega širiti europske li ćemo njime uvoditi tuđe vrijednosti.

Ministar Božinović skrenuo je pozornost i na važnost integracije migranata u društvo, rekavši kako je kvalitetna integracija ključ. - Dosad smo integrirali oko 200 ljudi, tako da to nigdje nije postao problem, zato što smo tome pristupili na način – ukoliko ih ne integriraš, ti ih getoiziraš i činiš podložnim utjecajima, uključujući da budu žrtve radikalizacije, pojasnio je. Šelo Šabić smatra da možemo na svojim prostorima učiniti i više te da je važno isticati kako je naša zemlja otvorena, na što joj je ministar Božinović odgovorio kako se to i radi, odnosno da se otvaramo onom brzinom i dinamikom, koliki su i naši kapaciteti, pri čemu je bitnije dijalog o tome otvarati na lokacijama Prihvatilišta i među zabrinutim građanima, gdje uostalom puno bolje možemo testirati i vlastite stavove. - Tu mi pokušavamo ukazati, s jedne strane, da je Hrvatska humana, otvorena, ali da je Hrvatska i pravna država koja ne može dopustiti da se u nju ulazi kako tko hoće, i to je taj jedan balans koji, čini mi se, u ovom trenutku našu politiku čini održivom, na način da imamo i priznanja, rekao je ministar.

Panelisti su se dotaknuli i prošlotjedne javne tribine u Petrinji povodom mogućnosti otvaranja Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite, ulaska Hrvatske u zonu Schengena, a naposljetku su svi naglasili važnost proširenja Europske unije po pitanju sigurnosti. – Sigurnost je po meni pitanje oko kojega ćemo se mi najbrže dogovoriti, jer nam je svima u interesu da surađujemo i u borbi protiv terorizma, i u borbi protiv organiziranog kriminala i ilegalnih migracija. Da bismo to mogli naši sigurnosni sustavi moraju surađivati. Predviđam da će sigurnosna pitanja postati sve važnija, ali u ovom kontekstu sve tješnje suradnje između država, zaključio je ministar unutarnjih poslova.

Uslijedila su pitanja publike o brzini ulaska Hrvatske u Schengen, zaštiti ljudskih prava i poštivanju vladavine prava, u sklopu čega je ministar Božinović odbio tvrdnje da hrvatska policija tuče migrante, te pojasnio da se vladavina prava poštuje provođenjem i poštivanjem nacionalnog zakonodavstva, kao i poštivanjem humanitarnih i međunarodnih prava izbjeglica.    

Pisane vijesti