Prijava kaznenog djela?

Kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti prijavljuju se, kako zakon nalaže, Državnom odvjetniku, a sam postupak objašnjen je u Zakonu o kaznenom postupku.

Međutim, iz niza praktičnih razloga kaznena se djela u pravilu prijavljuju policiji, odnosno policijskoj upravi / policijskoj postaji koja je nadležna za područje na kojem osoba koja prijavljuje ima boravište/prebivalište.
Policija je dostupna u svakom trenutku, a njeni službenici su stalno na terenu i mogu najbrže reagirati na obavijest o počinjenom kaznenom djelu.

Kada građanin sazna za neko zlo ili je žrtva zla, a ono je posljedica kaznenog djela, najjednostavnije je o tome obavijestiti policiju.

Policija se može obavijestiti telefonom na dežurni broj 192 ili na telefonski broj najbliže policijske postaje. Osoba može ostati i anonimna što ovisi o načinu prijave, odnosno ukoliko se nadležnoj policijskoj upravi / postaji osoba obraća pismeno, sama odlučuje hoće li navesti svoje podatke ili ne, a ukoliko osobno dođe u upravu / postaju, tada navodi i svoje podatke te se obavijest o kaznenom djelu unese u zapisnik.

Isto tako, policija se može obavijestiti tako da se dođe u najbližu policijsku postaju pa se obavijest o kaznenom djelu unese u zapisnik.

Treća je mogućnost da se obavijesti najbliži policijski službenik.

To su situacije kada je potrebno u najkraćem roku pokrenuti službene mehanizme koji su nadležni da spriječe daljnje zlo, te da osiguraju dokaze o počinjenom kaznenom djelu i da identificiraju počinitelja kaznenog djela ili osobu za koju se osnovano sumnja da je odgovorna za to djelo.

Za kaznena djela, gdje nije potrebno žurno reagiranje, obavijest se policiji ili Državnom odvjetništvu može uputiti pismenim podneskom.

Za sva saznanja o kaznenim djelima policija u najkraćem roku obavještava nadležno Državno odvjetništvo, jer je ono državno tijelo koje je dužno pokrenuti kazneni progon svih djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Državnim tijelima i svim pravnim osobama zakonska je obveza prijaviti kaznena djela, a građanima je to moralna obveza.

Jer, ako šutimo o zlu ono buja. Kad tad bilo koji građanin može postati njegovom žrtvom.

Nakon saznanja o kaznenom djelu, policija je dužna poduzeti sve zakonske mjere i radnje, kako bi se omogućio kazneni progon svih počinitelja kaznenih djela i o svemu obavještava nadležnog Državnog odvjetnika.
Građani ponekad izbjegavaju prijaviti kaznena djela iz straha od osvete ili iz osobnog komoditeta (kada nisu žrtve kaznenog djela), ili zbog nekih trećih osobnih razloga.

Takvo izbjegavanje građanske dužnosti šteti zajednici u cjelini, a tijelima za službeni progon kaznenih djela otežavaju i usporavaju rad u suzbijanju zla.

U razvijenim demokratskim društvima građani, Državno odvjetništvo i policija njeguju partnerske odnose.

Građani ne zaziru od pružanja obavijesti organima gonjenja jer to doživljavaju kao pomaganje u povećanju vlastite sigurnosti.

Bezbroj je primjera, kada su građani Republike Hrvatske svojim angažmanom pomogli da se zaštite nevini ljudi, a da počinitelje kaznenih djela stigne zaslužena kazna.

Državno odvjetništvo i policija dužni su svojim radom svakodnevno jačati povjerenje građana u institucije sustava kako bi se smanjilo zlo od kaznenih djela na dobrobit cijelog društva.