Rezultati prvog ispitivanja percepcije utjecaja epidemije COVID-19 na policijske službenike i policijski posao

Prvo istraživanje na temu COVID-19 provedeno je na policajcima u Republici Hrvatskoj, a rezultati pokazuju kako su se policajci, premda je epidemija dodatno otežala njihov posao, u navedenim okolnostima dobro snalazili i vrlo dobro nosili s izazovima iako su bili zabrinuti za svoje, ali i zdravlje svojih bližnjih

Foto: ilustracija

Centar za mentalno zdravlje Visoke policijske škole proveo je istraživanje s ciljem ispitivanja policijske percepcije utjecaja epidemije COVID-19 na policijske službenike i policijski posao.
Istraživanje je provedeno od 5. lipnja do 19. lipnja 2020. godine na uzorku od 693 hrvatska policijska službenika, od kojih je 77% ispitanika bilo muškaraca, a 23% žena prosječne dobi od 43 godine.
Sudionici su davali odgovore u odnosu na najkritičniji period epidemije COVID-19 u Republici Hrvatskoj, točnije upitnik se odnosio na vrijeme najstrožih restriktivnih mjera Stožera civilne zaštite. Upitnik je obuhvaćao nekoliko različitih područja, odnosno percepciju sudionika o ponašanju građana, funkcioniranju policijskog sustava, njihovim svakodnevnim navikama, mentalnom zdravlju te percepciju budućnosti u odnosu na najkritičniji period epidemije.
Sudionici sa zagrebačkog područja odgovarali su na dodatnih 5 pitanja kojima se ispitivala razina teškoća i stresa prouzročenih nedavnim potresima u Zagrebu u usporedbi s teškoćama i stresom prouzročenim epidemijom.

Analiza rezultata istraživanja

Rezultati su pokazali da većina policijskih službenika procjenjuje kako je, u usporedbi s vremenom prije epidemije, opseg posla bio veći te da im je njegovo svakodnevno obavljanje bilo teže. Također, procjenjuju da su bili opremljeniji nego prije te da se policija dobro snašla u nošenju s izazovima u vrijeme epidemije.
Glede mišljenja ispitanika o učestalosti različitih oblika kaznenih djela i prekršaja, primjerice za imovinski kriminal, prekršaje protiv javnog reda i mira te nezakonite migracije, procjenjuju da su se događale manje u usporedbi s vremenom prije epidemije. Većina policijskih službenika smatra da je reorganizacija policijskog posla zbog epidemije bila potrebna.
Kod preostalih pitanja, odnosno pojava, procjenjuju da su se događale u jednakoj mjeri kao i prije epidemije poput snalaženja u svakodnevnom obavljanju posla, razine međusobne solidarnosti policajca i određenih kaznenih djela i prekršaja.
U skladu s očekivanjima, rezultati su pokazali da su se policajci dobro nosili s izazovima i teškoćama u navedenom razdoblju. Na gotovo svim pitanjima većina sudionika ne percipira značajne promjene u pogledu vlastitog mentalnog zdravlja. Jedino kod upita koji su se odnosili na brigu oko svog te zdravlja bližnjih kao i ekonomskih pitanja poput plaće, većina sudionika procjenjuje da su ih brinula više u usporedbi s vremenom prije epidemije.
Većina sudionika procjenjuje da su se jedino mnogo manje kretali te rjeđe viđali svoje bližnje, u usporedbi s vremenom prije epidemije. Za ostale svakodnevne navike većina policajaca procjenjuje da su se odvijale u jednakoj mjeri kao i prije. Naime, u periodu u kojem je velika većina građana svoje poslovne obveze bila primorana obavljati od kuće kao i značajno prilagoditi svakodnevne navike, kod policijskih službenika, zbog težine, zahtjevnosti i specifičnosti njihovog posla, očekivano se nisu dogodile velike promjene u pogledu svakodnevnog obavljanja poslova.  
Rezultati su pokazali kako većina policajaca smatra da će epidemija promijeniti naše živote te da će zbog epidemije policija biti spremnija za eventualne sljedeće epidemije i slične pojave. Rezultati su pokazali da policajci s područja Grada Zagreba statistički značajno stresnijom i značajnijom teškoćom procjenjuju epidemiju, s obzirom da je uz epidemiju, to područje istovremeno pogodio i snažan potres. Najveći pritisak, kao i brigu za zdravlje, osjećali su službenici koji su bili na terenu te su imali bolji uvid u svakodnevno ponašanje građana, pa isti iskazuju i nešto kritičniji stav prema policijskoj organizaciji, zato što su bili najizloženiji mogućnosti zaraze.



Rezultati su, u skladu s očekivanjima, pokazali da gotovo za sve ispitivane pojave policijski službenici procjenjuju kako su događale učestalije nego prije. Tako policajci percipiraju da su građani bili napeti, preplašeni te zabrinuti više nego prije, kao i da su imali mnogo više upita u usporedbi s vremenom prije epidemije.  Također, smatraju da su građani zbog epidemije više poštivali policiju i policijske ovlasti te da su se pridržavali mjere samoizolacije i uputa Stožera civilne zaštite.
Istraživanje su kreirali i proveli djelatnici i suradnici Centra za mentalno zdravlje Visoke policijske škole: doc. dr. sc. Ruža Karlović,  doc. dr. sc. Ivana Glavina Jelaš, Ines Matec-Mamuzić, Jurica Pačelat i Tamara Komadina.

Statistički pregled rezultata provedenog istraživanja možete pronaći ovdje.
 

Zaključak

Zaključno se može reći kako hrvatski policijski službenici percipiraju da je epidemija COVID-19 u najkritičnijem periodu dodatno otežala njihov posao, no da su se snalazili u njegovom obavljanju jednako kao i u vrijeme prije epidemije. Unatoč dodatnim teškoćama i pritiscima, kao posljedicama nastalih promjena pokazalo se da su se, u pogledu mentalnog zdravlja i funkcioniranja, policajci dobro nosili s izazovima u navedenom razdoblju premda su bili zabrinuti za svoje i zdravlje bližnjih.
Ovo je prvo istraživanje na temu COVID-19 provedeno na hrvatskim policajcima u Republici Hrvatskoj. Doprinos i prednost istraživanja predstavlja i mogućnost usporedbe rezultata s drugim zemljama. Naime, zbog interesa oko nacrta i teme istraživanja Centar je kreirani upitnik ustupio na korištenje njemačkoj, norveškoj i estonskoj policiji.
Dodatna analiza podataka kao i obrada rezultata otvorenih pitanja biti će promicana putem različitih stručnih i znanstveno istraživačkih skupova, odnosno konferencija kroz daljnju djelatnost Centra za mentalno zdravlje Visoke policijske škole.

Više:
Gostovanje voditeljice Centra za mentalno zdravlje, doc.dr.sc. Ivane Glavine Jelaš, na HTV4
Koronavirus i mentalno zdravlje

Stranica