Postoji li trgovanje ljudima i u Hrvatskoj?

• 2022. - 29 žrtava trgovanja ljudima
• 2021. - 19 žrtava trgovanja ljudima
• 2020. - 15 žrtava trgovanja ljudima
• 2019. - 27 žrtava trgovanja ljudima
• 2018. - 76 žrtava trgovanja ljudima
• 2017. - 29 žrtava trgovanja ljudima
• 2016. - 30 žrtava trgovanja ljudima
• 2015. - 38 žrtava trgovanja ljudima
• 2014. - žrtava trgovanja ljudima
• 2013. - 31 žrtva trgovanja ljudima
• 2012. - 11 žrtava trgovanja ljudima
• 2011. - 14 žrtava trgovanja ljudima
• 2010. - 7 žrtava trgovanja ljudima
• 2009. - 8 žrtava trgovanja ljudima
• 2008. - 7 (+2)* žrtava trgovanja ljudima
• 2007. - 15 žrtava trgovanja ljudima
• 2006. -13 žrtava trgovanja ljudima
• 2005. - 6 žrtava trgovanja ljudima
• 2004. - 19 žrtava trgovanja ljudima
• 2003. - 8 žrtava trgovanja ljudima
• 2002. - 8 žrtava trgovanja ljudima.

* 2 iste žrtve su eksploatirane u više kaznenih djela
 
Trgovanje ljudima zahvaćalo je u proteklom razdoblju Republiku Hrvatsku isključivo kao tranzitnu državu, no posljednjih se godina Republika Hrvatska sve više pojavljuje kao država porijekla i krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima. S obzirom na međunarodni karakter ovog fenomena, činjenica je da je Republika Hrvatska, prije svega, uz Republiku Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Republiku  Sloveniju i dalje važan tranzitni pravac kojim se koriste krijumčari osoba, droga, oružja, pa tako i trgovci ljudima. 

Analizom otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela trgovanja ljudima može se zaključiti da ovaj pojavni oblik kriminaliteta najčešće podrazumijeva trgovanje osobama ženskog spola, mlađe životne dobi (od 11 do 30 godina), s ciljem spolnog iskorištavanja, a karakterizira ga specifična dinamika počinjenja djela te transnacionalni karakter počinjenja djela. Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj identificirano je sve više žrtava trgovanja ljudima muškog spola, a koje žrtve muškog spola su bile radno eksploatirane te eksploatirane za činjenje protupravnih radnji (krađe, teške krađe, prijevare, prosjačenja).

Identificirane žrtve u Republici Hrvatskoj uglavnom su državljani Republike Hrvatske, dok od stranih državljana navodimo državljane Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Rumunjske, Slovačke Republike, Nigerije, Kraljevine Tajvan, Republike Filipini, Afganistana, Pakistana, SAD-a, građani Tajvana (NR Kine), Nepala, SR Njemačke, Burkine Faso, Ugande. 

Svim identificiranim žrtvama trgovanja ljudima Ministarstvo unutarnjih poslova RH je putem nadležnih ministarstava, Hrvatskog Crvenog križa te nevladinih organizacija iniciralo pružanje adekvatne individualizirane pomoći i zaštite, sukladno njihovim individualiziranim potrebama, uključujući reguliranje statusa boravka u Republici Hrvatskoj te dobrovoljni i siguran povratak u državu porijekla ili neku drugu državu, ukoliko je identificirana žrtva strani državljanin.

Uočeno je da su počinitelji ove vrste kaznenog djela nad žrtvama uspostavili određeni kontrolni mehanizam, odnosno jezično i socijalno ih izolirali, oduzeli im slobodu kretanja, oduzeli im osobne dokumente ili osigurali korištenje krivotvorenih dokumenata, koristili se brutalnošću, kontinuiranim nasiljem, fizičkim i psihičkim zlostavljanjem, a sve kako bi ih doveli u stanje potpune nemoći.

Često u tranzitnoj fazi ni sama žrtva nije svjesna što će joj se dogoditi u državi odredišta jer tranzitni stadij u procesu trgovanja ljudima obično još ne sadržava elemente iskorištavanja same žrtve (radno, spolno i dr.), već njezinu spremnost i izraženu volju za nastavkom putovanja u jednu od država zapadne Europe.

U otkrivenim slučajevima, gdje se Republika Hrvatska pojavljuje kao država izvorišta žrtava trgovanja ljudima identificirani su pravci kretanja prema zemljama zapadne Europe, odnosno u SR Njemačku, Španjolsku, Švicarsku, Italiju i Republiku Austriju. 

 S ciljem suprotstavljanja i suzbijanja ovog oblika organiziranog kriminala s međunarodnim obilježjem, Ministarstvo unutarnjih poslova RH u okviru međunarodne policijske suradnje sve više intenzivira aktivnosti s Interpolom, Europolom te stranim policijskim časnicima za vezu, ali i međunarodne operativne radne sastanke s policijskim službenicima drugih država tijekom konkretnih međunarodnih kriminalističkih istraživanja. Suradnja je posebno izražena prilikom provođenja međunarodnih policijskih operativnih akcija i u okviru realizacije ciljanih projekata osmišljenih na tematske okosnice suzbijanja trgovanja ljudima.

Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova RH prilikom neposrednog identificiranja žrtava trgovanja ljudima poduzimaju sve kako bi pronašli počinitelje tog kaznenog djela, kao i osobe nad kojima je to kazneno djelo počinjeno, bilo da su zatečene u nezakonitim migracijama, prisilnoj prostituciji ili drugim oblicima spolnog ili nekog drugog iskorištavanja te ih tretiraju isključivo kao žrtve i odmah im nastoje osigurati pružanje pomoći i zaštite.