Međunarodna zaštita

Prava i obveze azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom regulirani su Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 70/15, 127/17, 33/23).
Osoba s odobrenim azilom i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na:

 

• boravak u Republici Hrvatskoj
• rad (nije potrebna dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada)
• smještaj
• zdravstvenu zaštitu
• obrazovanje
• slobodu vjeroispovijesti
• besplatnu pravnu pomoć (pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred prvostupanjskim upravnim sudom u slučaju odobravanja zahtjeva u djelu kojim se priznaje supsidijarna zaštita te u pojedinim radnjama u slučajevima prestanka ili poništenja međunarodne zaštite) 
• socijalnu skrb
• pomoć pri integraciji u društvo
• spajanje obitelji
• vlasništvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951. godine
• stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno propisima koji reguliraju stjecanje državljanstva

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužan je:

 

1. poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske,
2. prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite, kao i promjenu prebivališta i adrese stanovanja u roku od 15 dana od dana promjene ,
3. imati kod sebe dozvolu boravka i dati je na uvid zakonom ovlaštenim osobama,
4. pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture
5. u roku od 15 dana od dana nastupa navedenih okolnosti obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, ako se iseli iz Republike Hrvatske ili neprekidno boravi u inozemstvu duže od 90 dana u razdoblju od 180 dana.

Člankom 94a. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisane su prekršajne odredbe ukoliko se azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ne pridržavaju navedenih dužnosti (predviđene su novčane kazne u iznosu od 60-260 eura).

 

Odobrena međunarodna zaštita nema roka ograničenja, već prestaje ili se poništava pod zakonom propisanim uvjetima. Načini i uvjeti prestanka ili poništenja međunarodne zaštite propisani su člancima 49. i 50. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 70/15, 127/17, 33/23), koji je moguće pronaći na poveznici
 

Dozvola boravka (polikarbonatna kartica) je identifikacijska isprava kojom osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom dokazuju utvrđeni identitet, potvrđuju status i reguliraju prebivalište  u Hrvatskoj. 

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužan je kod sebe imati dozvolu boravka i dati je na uvid zakonom ovlaštenim osobama.

Zahtjev za izradu dozvole boravka predaje se u nadležnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu prebivališta azilanta/ stranca pod supsidijarnom zaštitom.

Uz pripadajući obrazac, zahtjevu se prilaže fotografija veličine 3 x 3,5 cm koja vjerno prikazuje osobu bez pokrivala za glavu, potvrda o odobrenoj zaštiti i iskaznica tražitelja (kod prvog podnošenja zahtjeva) te se uzimaju otisci dva prsta i vlastoručni potpis osobe. Iznimno se može priložiti fotografija osobe s pokrivalom za glavu ako se pokrivalo nosi radi vjerskih ili medicinskih razloga, pod uvjetom da pokrivalo ne prekriva obraze, bradu i čelo.

Troškovi izdavanja prve dozvole boravka za azilanta/stranca pod supsidijarnom zaštitom osiguravaju se iz Državnog proračuna te je za Vas besplatna, dok se za sva naredna izdavanja plaćaju troškovi u iznosu od 31,85 eura, sukladno Rješenju o izmjeni Rješenja o utvrđivanju cijene dozvole boravka za azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom („Narodne novine“ broj 98/16 i 102/16 – ispravak, 155/22).

Dozvola boravka se izdaje na vrijeme od 5 godina za azilante, odnosno na vrijeme od 3 godine za strance pod supsidijarnom zaštitom.

U slučaju promjene adrese stanovanja, azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužan je u roku od 15 dana od promjene prebivališta izvršiti prijavu/odjavu adrese stanovanja te ishoditi novu dozvolu boravka (detaljnije vidi odgovor na pitanje 3.).

Nadalje, ukoliko azilant/stranac pod supsidijarnom zaštitom posjeduje dozvolu boravka koja ne može služiti svojoj svrsi (zbog promjene osobnih podataka/adrese stanovanja, isteka roka važenja, oštećenja i drugo), dužan je javiti se u policijsku postaju prema mjestu prebivališta i predati zahtjev za izradu nove dozvole boravka. Policijska postaja poništit će prethodno izdanu dozvolu boravka (detaljnije vidi odgovor na pitanje 6).

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužan je u roku od 15 dana od dana saznanja prijaviti gubitak, nestanak ili krađu dozvole boravka policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja, o čemu se izdaje potvrda.

Ukoliko u spomenutom roku ne prijavi gubitak, nestanak ili krađu dozvole boravka, Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 70/15, 127/17, 33/23) propisane su prekršajne odredbe te može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 60-260 eura. 

Putna isprava za azilanta izdaje se azilantu na vrijeme od 5 godina, sukladno Aneksu Konvencije iz 1951. godine.

Putna isprava za državljanina treće zemlje (posebna putna isprava) može se izdati strancu pod supsidijarnom zaštitom, sukladno odredbama zakona kojim se propisuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja.
Putna isprava za azilanta te posebna putna isprava za državljanina treće zemlje izdaju se uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

Zahtjev za izdavanje putne isprave za azilanta odnosno posebne putne isprave za državljanina treće zemlje podnosi se u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu prebivališta, koja odlučuje o zahtjevu.
Uz pripadajući obrazac, zahtjevu se prilaže fotografija veličine 3,5 x 4,5 cm koja vjerno prikazuje osobu bez pokrivala za glavu te se uzimaju otisci dva prsta i vlastoručni potpis osobe. Ukoliko osoba nosi pokrivalo za glavu iz vjerskih ili medicinskih razloga, na fotografiji se moraju vidjeti obrazi, brada i čelo.

Putna isprava za azilanta izdaje se na vrijeme od 5 godina, a policijska uprava/policijska postaja odbit će zahtjev za izdavanje putne isprave za azilanta:

• protiv kojeg se vodi kazneni ili prekršajni postupak, osim ako postoji suglasnost javnopravnog tijela koje vodi postupak
• koji je osuđen na kaznu zatvora ili mu je izrečena novčana kazna u prekršajnom ili kaznenim postupku, dok kaznu ne izdrži, odnosno dok ne plati novčanu kaznu
• koji nije regulirao svoju dospjelu imovinskopravnu obvezu za koju postoji ovršni naslov
• ako to zahtijevaju razlozi zaštite javnog poretka, nacionalne sigurnosti ili javnog zdravlja

 
Cijena izdavanja putne isprave za azilante regulirana je Rješenjem o izmjeni Rješenja o utvrđivanju cijene putovnice izdane sukladno Konvenciji o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951. godine („Narodne novine“, broj 98/16, 102/16-ispravak, 155/22) i iznosi 42,47 eura.

Posebna putna isprava za državljanina treće zemlje izdaje se na vrijeme do 2 godine. Izdaje se sukladno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj: 133/20, 114/22, 151/22) u kojem je propisano da se ista izdaje ukoliko osoba bez svoje krivnje nije u mogućnosti pribaviti stranu putnu ispravu.

Zahtjev za izdavanje putne isprave za državljanina treće zemlje odbit će se strancu:

• protiv kojeg se vodi kazneni ili prekršajni postupak, osim ako postoji suglasnost javnopravnog tijela koje vodi postupak
• koji je osuđen na kaznu zatvora ili mu je izrečena novčana kazna u prekršajnom ili kaznenom postupku, dok kaznu ne izdrži, odnosno dok ne plati novčanu kaznu
• koji nije regulirao svoju dospjelu imovinskopravnu obvezu za koju postoji ovršni naslov
• ako to zahtijevaju razlozi zaštite javnog poretka, nacionalne sigurnosti ili javnog zdravlja

Cijena posebne putne isprave za državljanina treće zemlje regulirana je Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj: 20/22, 155/22) i iznosi 42,47 eura.

U slučaju gubitka, nestanka ili krađe putne isprave za azilante osoba je dužna u roku od 15 dana od dana saznanja prijaviti gubitak, nestanak ili krađu putne isprave policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja, odnosno najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu.

U slučaju gubitka, nestanka ili krađe posebne putne isprave, osoba je dužna u roku od 8 dana od dana saznanja prijaviti gubitak, nestanak ili krađu putne isprave  policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja, odnosno u najbližu diplomatsku misiju ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu.

Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te Zakonom o strancima propisane su prekršajne kazne u slučaju neprijavljivanja gubitka, nestanka ili krađe putne isprave.

Putnu ispravu nije moguće izdati u žurnom postupku.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužan je u roku od 15 dana od dana saznanja  prijaviti gubitak, nestanak ili krađu dozvole boravka ili putne isprave  policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja, o čemu se izdaje potvrda.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom koji u inozemstvu izgube ili na drugi način ostanu bez dozvole boravka ili azilant bez putne isprave za azilanta dužni su u roku od 15 dana od dana saznanja prijaviti gubitak najbližoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske koji je o tome dužan obavijestiti policijsku upravo odnosno policijsku postaju koja ju je izdala.

Sukladno odredbama Zakona o strancima, osoba s odobrenom supsidijarnom zaštitom gubitak, nestanak ili krađu dozvole boravka dužna je prijaviti u roku od 8 danaod dana saznanja (detaljnije vidi pitanje 7).

U slučaju nepridržavanja navedenih odredbi, Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te Zakon o strancima propisuju prekršajne kazne u iznosu od 60-260 eura.

U slučaju da dozvola boravka/putna isprava ne može služiti svojoj svrsi (zbog promjene osobnih podataka/adrese stanovanja, isteka roka važenja, gubitka, oštećenja), osoba je dužna javiti se u policijsku postaju prema mjestu prebivališta i predati zahtjev za izradu nove dozvole boravka/putne isprave (detaljnije vidi odgovor na pitanje 3. i 5.).

Pravo azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom na spajanje obitelji regulirano je odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 70/15, 127/17, 33/23) te odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj: 133/20, 114/22, 151/22).

Spajanje obitelji azilanta/stranca pod supsidijarnom zaštitom podrazumijeva spajanje s:

• bračnim ili izvanbračnim drugom prema propisima Republike Hrvatske, kao s osobom koja je u zajednici koja se prema propisima Republike Hrvatske može smatrati životnim partnerstvom ili neformalnim životnim partnerstvom
• maloljetnom zajedničkom djecom bračnih i izvanbračnih drugova; njihovim zajedničkim maloljetnim posvojenim djetetom; maloljetno dijete i maloljetno posvojeno dijete bračnog, izvanbračnog druga ili životnog partnera koji ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu
•  
• punoljetnom nevjenčanom djecom koja zbog svog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti brinuti se za svoje potrebe
• roditeljem ili drugim zakonskim zastupnikom djeteta
• srodnikom prvog stupnja u ravnoj lozi s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu, ako se utvrdi da je ovisan o skrbi azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom

 
Postupak spajanja obitelji pokreće član obitelji azilanta/osobe pod supsidijarnom zaštitom u nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske, podnošenjem zahtjeva za odobrenje privremenog boravka. Ukoliko je zahtjev za odobrenja privremenog boravka odobren, član obitelji podnosi zahtjev za izdavanje vize, a po dolasku u Republiku Hrvatsku u nadležnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji podnosi zahtjev za izdavanje dozvole boravka, kojem uz fotografiju prilaže presliku valjane putne isprave koju će službena osoba ovjeriti nakon uvida u original i dokaz kojim se opravdava svrha boravka (detaljnije vidi odgovor na pitanje 3.).
 
Član obitelji-maloljetno dijete koje nije zasnovalo vlastitu obitelj slijedi pravni položaj zastupnika kojem je odobrena međunarodna zaštita. Drugi članovi obitelji boravak u Hrvatskoj reguliraju sukladno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj: 133/20, 114/22, 151/22).
Više detalja o postupku i uvjetima moguće je pronaći u letku „Spajanje obitelji u Hrvatskoj- informacije za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom“, u čijoj su izradi sudjelovali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, UNHCR i HPC.

Kada maloljetno dijete osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom pristigne u Hrvatsku, odnosno kada je dijete rođeno u Hrvatskoj, roditelj koji ima odobrenu međunarodnu zaštitu podnosi zahtjev za odobrenje međunarodne zaštite za dijete.

Zahtjev se podnosi pismeno u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite te mora sadržavati potpisani zahtjev roditelja kojim za svoje maloljetno dijete traži odobrenje međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, dokaz o stečenom statusu (rješenje kojim mu se priznaje azil ili supsidijarna zaštita) te rodni list djeteta ili drugi dokument iz kojeg je vidljiv srodnički odnos s djetetom za koje se podnosi zahtjev te puni i točni osobni podaci, uključujući osobno ime, datum rođenja i državljanstvo te mjesto i državu rođenja djeteta.

Maloljetno dijete azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom koje nije zasnovalo vlastitu obitelj, slijedi pravni položaj zakonskog zastupnika koje je odobrena međunarodna zaštita, što u praksi znači da mu se odobrava azil ili supsidijarna zaštita ovisno o statusu roditelja.

Sukladno članku 74. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 70/15, 127/17, 33/23), azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom obavezni su pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture radi uključivanja u hrvatsko društvo. U slučaju neispunjenja obveze, azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom nadoknadit će troškove tečaja ministarstvu nadležnom za obrazovanje.

Provođenje tečaja u nadležnosti je Ministarstva znanosti i obrazovanja te se provodi u skladu s Odlukom o Programu učenja hrvatskog jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo („Narodne novine“, broj: 154/14). Program traje 280 sati i provodi se na dvije razine: 70 sati prva razina i 210 sati druga razina.

Sva pitanja ili zahtjev za uključivanje u tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture mogu se uputiti na adresu elektroničke pošte: amif@mzo.hr odnosno predati u pisarnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Donje Svetice 38, Zagreb, svakog radnog dana od 9:00-15:00 sati.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ostvaruje pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin. Postupci vezani uz prijevod svjedodžbi i diploma (za nastavak obrazovanja ili uključivanje u tržište rada) u nadležnosti su Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Sva pitanja ili zahtjev za prijevod svjedodžbi i diploma mogu se uputiti na adresu elektroničke pošte: amif@mzo.hr odnosno predati u pisarnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Donje Svetice 38, Zagreb, svakog radnog dana od 9:00-15:00 sati, gdje će ovlašteni državni službenici i namještenici zaprimiti dokumentaciju koja će kod ovlaštenog sudskog tumača biti prevedena na hrvatski jezik.

 Detaljnije informacije dostupne su na internetskoj stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja www.mzo.gov.hr, na hrvatskom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

Priznavanje svjedodžbi/diploma u Hrvatskoj: nakon prijevoda svjedodžbe ili diplome kojom se osoba želi služiti u svrhu daljnjeg obrazovanja ili zapošljavanja, potrebno je provesti formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja - priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

S obzirom na vrstu kvalifikacije čije se priznavanje traži, razlikuje se:
a) Priznavanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih kvalifikacija i razdoblja obrazovanja i
b) Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija.

Za navedeno su nadležne strukovne organizacije, druga nadležna tijela ili organizacije koje su posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje stručnih kvalifikacija, odnosno ministarstva u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. 

 

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 26/21, 46/22), propisano je da azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju na temelju važećeg dokumenta koji je izdalo ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, u zdravstvenim ustanovama i kod zdravstvenih radnika privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe, sukladno općim aktima Zavoda.

Troškovi zdravstvene zaštite osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom isplaćuju se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske s pozicije ministarstva nadležnog za poslove zdravlja.

Nadležna policijska uprava odnosno policijska postaja obavezna je obavijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo o činjenici stjecanja statusa međunarodne zaštite osobe.

Ukoliko su osobi s odobrenom međunarodnom zaštitom obvezno zdravstveno osiguranje ili zdravstvena zaštita osigurani po drugoj osnovi (primjerice ukoliko je osoba u radnom odnosu), sredstva za zdravstvenu zaštitu neće se osigurati iz državnog proračuna.

Dozvolom boravka, koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, kojom osobe dokazuju status u Republici Hrvatskoj, ujedno se dokazuje i utvrđeni identitet osobe koja je zatražila medicinsku pomoć. 

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na smještaj u Prihvatilištu najduže 60 dana dok im se ne osigura smještaj u primjerenoj stambenoj jedinici, ako u roku od 8 dana od prijave prebivališta podnesu zahtjev za smještaj nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Prebivalište ste dužni prijaviti u roku od 15 dana od dana uručenja odluke.

Ukoliko azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima novčana sredstva ili imovinu kojom može osigurati uzdržavanje ima pravo na smještaj u Prihvatilištu najduže 30 dana od dana uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite.

Ukoliko za vrijeme smještaja u Prihvatilištu izbivate duže od 8 dana, a da o tome prethodno niste obavijestili Ministarstvo, izgubit ćete pravo na smještaj u Prihvatilištu. Ukoliko ste o izbivanju obavijestili Ministarstvo, a izbivate duže od 8 dana, dodijeljena soba čuvat će Vam se najduže 15 dana od dana obavijesti.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom koji zbog opravdanog razloga propusti rok za podnošenje zahtjeva za smještaj, nadležni područni ured dopustit će povrat u prijašnje stanje, ako u roku od 8 dana od prestanka uzroka podnese molbu za povrat u prijašnje stanje te istodobno podnese zahtjev za smještaj. Nakon proteka tri mjeseca od propuštanja roka ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

Sukladno odredbama članka 67. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 70/15, 127/17, 33/23), osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom imaju pravo na smještaj najduže dvije godine od dana uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite.

Postupak za priznavanje prava na smještaj pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom imaju pravo na smještaj ako nemaju novčana sredstva ili imovinu kojima mogu osigurati uzdržavanje. Ako nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, utvrdi da osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom ima novčana sredstva ili imovinu kojom bi mogla sudjelovati u plaćanju troškova smještaja, rješenjem o priznavanju prava na smještaj odredit će se da osoba sudjeluje u plaćanju troškova smještaja.

Iznimno, na zahtjev osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove stambenog zbrinjavanja, rješenjem nadležnog područnog ureda može se omogućiti privremeno korištenje stambene jedinice u vlasništvu Republike Hrvatske nakon dvije godine od uručenja rješenja, na najduže još dvije godine uz nastavak sudjelovanja u plaćanju troškova smještaja ili uz plaćanje zaštićene najamnine na stambenu površinu.
 

Na temelju rješenja o priznavanju prava na smještaj nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, osigurava smještaj osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom u stambenim jedinicama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske ili stambenim jedinicama koje navedeno Ministarstvo koristi temeljem sklopljenog ugovora o najmu s trećim osobama.

Mjesto smještaja ovisi o raspoloživim kapacitetima stambenih jedinica u trenutku smještaja te se za osobe, osim u Zagrebu, smještaj osigurava i u drugom gradovima, primjerice Sisku, Karlovcu, Slavonskom Brodu i drugim gradovima.

Sukladno odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 70/15, 127/17, 33/23), osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom dužne su u roku od 15 dana od dana nastupa navedenih okolnosti obavijestiti Ministarstvo ako se isele iz Republike Hrvatske ili neprekidno borave u inozemstvu duže od 90 dana u razdoblju od 180 dana. Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisane su prekršajne kazne u iznosu od 130-260 eura ukoliko osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom ne poštuje spomenutu odredbu.  
 
Ukoliko azilant ili stranac pod supsidijarnom zaštitom napušta Republiku Hrvatsku za vrijeme trajanja i korištenja prava na smještaj i/ili drugih prava (primjerice novčanih naknada), dužan je o činjenici napuštanja Republike Hrvatske obavijestiti i tijela kod kojih ostvaruje prava (primjerice nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad).

Pravo na dvogodišnji smještaj, kao i na trogodišnju pomoć pri uključivanju u hrvatsko društvo, počinju teći od dana uručenja odluke o stjecaju statusa međunarodne zaštite te se ne produžuju uslijed izbivanja iz Republike Hrvatske.
Azilant/stranac pod supsidijarnom zaštitom koji želi živjeti u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora (EGP), dužan je svoj boravak u inozemstvu regulirati sukladno važećim zakonskim odredbama te države članice.

Ukoliko osoba koja u Hrvatskoj ima status azila/stranca pod supsidijarnom zaštitom u drugoj državi članici svoj status želi regulirati podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu (azil/supsidijarnu zaštitu) u toj državi, sukladno Direktivi o povratku, Zakonu o strancima i readmisijskim ugovorima, kroz međusobnu suradnju država može biti vraćena u Republiku Hrvatsku.

Zahtjev za izdavanje dozvole boravka, kao i zahtjev za izdavanje putne isprave za azilanta odnosno posebne putne isprave za državljanina treće zemlje, podnosi se u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu prebivališta.

Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.

Osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom zahtjev za izdavanje dozvole boravka i/ili putne isprave ne mogu predati u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu.

Osobe s odobrenim azilom ili supsidijarnom zaštitom po povratku u Hrvatsku dužne su pronaći smještaj, izvršiti prijavu prebivališta te izraditi dozvolu boravka (u slučaju promjene podataka, isteka roka valjanosti, oštećenja ili gubitka/nestanka/krađe iskaznice).

Ukoliko osoba ne može samostalno osigurati smještaj ili nije proteklo dvogodišnje razdoblje prava na smještaj, osoba se može javiti u nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta, koji, sukladno zakonskim uvjetima, donosi rješenje o smještaju. U slučaju proteka dvogodišnjeg razdoblja prava na smještaj odnosno do donošenja rješenja o smještaju, osoba samostalno pronalazi i podmiruje troškove smještaja. 

Pravo na dvogodišnji smještaj, kao i na trogodišnju pomoć pri uključivanju u hrvatsko društvo, počinju teći od dana uručenja odluke o stjecaju statusa međunarodne zaštite te se ne produžuju uslijed izbivanja iz Republike Hrvatske.

Azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom smještaj povratkom u Hrvatsku nakon izbivanja ne može biti osiguran u Prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu i Kutini.

Sukladno odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 70/15, 127/17, 33/23), azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na pomoć pri uključivanju u društvo najduže tri godine od uručenja odluke o statusu.

Aktivnosti pomoći u integraciji provodi Ministarstvo unutarnjih poslova direktno i/ili putem izabrane partnerske organizacije s kojom sklapa sporazume/ugovore o provođenju integracijskih aktivnosti. Pomoć pri uključivanju u društvo obuhvaća:

• Izradu plana integracije s obzirom na individualne potrebe, znanja, sposobnosti i vještine osobe
• Pružanje pomoći radi ostvarivanja izrađenog plana
• Nadzor nad izvršenjem plana

Pravo na trogodišnju pomoć pri uključivanju u hrvatsko društvo počinje teći od dana uručenja odluke o stjecaju statusa međunarodne zaštite te se ne produžuje uslijed izbivanja iz Republike Hrvatske. Proces integracije je složen, dugotrajan i dvosmjeran proces. Osim aktivnosti Ministarstva (i drugih državnih i javnih tijela), zahtijeva i angažman osoba koje se žele integrirati, ali i otvorenost društva i omogućen pristup svim pravima koja su zajamčena osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom.
Za detaljnije informacije osobe se mogu obratiti na e-mail: pitanja@mup.hr