Promet

Člankom 3. stavkom 1. točkom 6. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj: 76/09, 92/14, 70/19), je propisano da je policijski posao nadzor i upravljanje cestovnim prometom, a stavkom 2. istog članka je propisano da se taj posao obavlja primjenom policijskih ovlasti. Isto tako, člankom 4. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka USRH, 74/11,80/13 i 158/13 – Odluka USRH, 92/14,  64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22) je propisano da nadzor i upravljanje prometom, nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
Na temelju članka 33. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ministar unutarnjih poslova je donio Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama (NN 141/11), kojim je propisan način postupanja policijskih službenika prilikom upravljanja prometom na cestama, nadzora sudionika i vozila u prometu na cestama, opreme ceste, cestovne signalizacije te izvođenja radova i drugih aktivnosti na cestama, u slučaju prometne nesreće i prilikom pratnje izvanrednih prijevoza tereta.

Mjesta i dionice ceste na kojima će se obavljati nadzor se određuju planom rada policijske uprave odnosno policijske postaje ili dnevnim rasporedom rada policijske postaje, sukladno analitičko-statističkim pokazateljima stanja sigurnosti, pri tome vodeći računa da to ne bude uvijek na istim mjestima.

Nadzor prometa na cestama obavljaju policijski službenici kretanjem i zadržavanjem na najugroženijim mjestima na cesti kako bi svojom nazočnošću, upozorenjima, zapovijedima, uputama i savjetima te primjenom tehničkih sredstava utjecali na pravilno i zakonito ponašanje sudionika u prometu i na poštivanje prometnih pravila.

Način upravljanja i nadzora prometa na cestama detaljno je propisan spomenutim Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama.

U vezi predmetne tematike potrebno je ukazati i na odredbe članka 149. i 150.Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Naime, odredbom članka 149. je propisano da se na vozila unutarnjih poslova, kad posebnim uređajima daju svjetlosne ili zvučne znakove, ne primjenjuju odredbe istog Zakona o ograničenju brzine, o propuštanju vozila i prednosti prolaska, o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku, o zabrani presijecanja kolone pješaka, obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom te zabrani upotrebe mobitela.
Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebno, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila unutarnjih poslova ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila, uključivanju u promet i o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju. Nadalje, odredbom članka 150. je propisano da se, iznimno od odredbi članka 149. ovoga Zakona, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila policije, bez obzira imaju li ugrađene posebne uređaje za utvrđivanje prekršaja i davanje zvučnih i svjetlosnih signala u obavljanju službenih zadaća, ne primjenjuju odredbe istog Zakona o ograničenju brzine, prelaženja iz trake u traku, o poštivanju prometnih znakova i o zaustavljanju i parkiranju te zabrani upotrebe mobitela.

Člankom 43. Prekršajnog zakona (NN 67/2008, 48/2010 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/2011, 80/2013, 158/2013 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 118/18, 114/22), je propisano da je „OPOMENA“ prekršajno pravna sankcija koja se kao mjera upozorenja može primijeniti prema počinitelju prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 5.000,00 kuna ako se prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku tog prekršaja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja ili posebno njegova odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem steknu uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja.

S obzirom na odredbu članka 228. stavka 3. istog Prekršajnog zakona kojom je propisano da ako istim Zakonom nije određeno drukčije, prekršajnim se nalogom može, prema uvjetima ovoga Zakona, izreći odnosno primijeniti svaka od propisanih prekršajno pravnih sankcija za punoljetne počinitelje prekršaja, oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, odrediti naknada paušalne svote troškova za izdavanje prekršajnog naloga i troškovi nastali utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem potrebnih analiza i vještačenja te s obzirom da je člankom 229. stavkom 1. točkom 3. navedenog Zakona propisano da su prekršajni nalog ovlašteni izdatiovlašteni tužitelji iz članka 109. stavka 1. točke 1. i 2. istog Zakona te državne agencije osnivač kojih je Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te da je člankom 109.stavkom 1. točkom 3. propisano da je ovlašteni tužitelj  tijelo državne uprave, policija, kao tijelo državne uprave, može izreći opomenu kao prekršajno pravnu sankciju.

S obzirom da je prilikom postupanja policijskih službenika u nadzoru sudionika u prometu na cesti, vrlo čest slučaj izdavanja pisanog ili usmenog „UPOZORENJA“ potrebno je napomenuti da je člankom 245. stavkom 8. Prekršajnog zakona propisano da kada policija tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj, za koji je propisana samo novčana kazna do 1.000,00 kuna, osobito lake naravi i da počinitelj nije prije činio slične prekršaje, može umjesto postupanja sukladno stavku 1., 2., 3 i 4. istog članka izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje počinitelju prekršaja. Isto tako, člankom 294. stavkom 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008, 48/2010 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), je propisano da policijska uprava ili postaja koja tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna u utvrđenom iznosu do 1.000,00 kuna, u slučajevima kada prekršajem nije izazvano ometanje ili ugrožavanje drugih sudionika u prometu, odnosno ako je prekršaj osobito lake naravi, a počinitelj nije prije činio slične prekršaje može umjesto novčane kazne sudioniku u prometu izreći mjeru usmenog ili pisanog upozorenja. Stavkom 6. istog članka je propisano da o izrečenim mjerama pisanog upozorenja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove vodi evidenciju, a stavkom 7. istog članka je propisano da postupak, način izricanja i evidentiranja mjera pisanog upozorenja propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.

Pravilnikom o izdavanju pisanog ili izricanju usmenog upozorenja („Narodne novine“, broj: 25/08, 50/09, 155/22), propisan je način postupanja policije prilikom izdavanja pisanog upozorenja ili izricanja usmenog upozorenja počinitelju prekršaja, evidentiranje izdanih i izrečenih upozorenja te sadržaj i izgled obrasca pisanog upozorenja i obrasca izvješća o izrečenom usmenom upozorenju.

Istim Pravilnikom je propisano da policija kad tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna do 1.000,00 kuna, osobito lake naravi i da počinitelj nije prije činio slične prekršaje može počinitelju prekršaja izdati pisano upozorenje ili izreći usmeno upozorenje. U smislu ovog Pravilnika, prekršajima osobito lake naravi smatraju se prekršaji kojima nije izazvana opasnost niti je nastala šteta za druge osobe.

Isto tako, Pravilnikom je propisano da će policijski službenik prije izdavanja pisanog upozorenja ili izricanja usmenog upozorenja u službenim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova provjeriti je li počinitelj prije činio slične prekršaje, te je li mu za te prekršaje već izdavano pisano upozorenje ili izricano usmeno upozorenje i koliko puta. Nakon provjere, ako počinitelj prekršaja u zadnjih 12 mjeseci nije evidentiran da je počinio prekršaj iz istog propisa za koji mu je pravomoćno određena prekršajno pravna sankcija ili izdano pisano, odnosno izrečeno usmeno upozorenje, policijski službenik može počinitelju prekršaja izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje, ukoliko će se opća svrha prekršajno pravnih sankcija u konkretnom slučaju ostvariti upozorenjem umjesto prekršajno pravnom sankcijom.

Prilikom izdavanja pisanoga ili izricanja usmenog upozorenja, policijski službenik će počinitelja prekršaja upoznati s težinom počinjenog prekršaja i razlozima izricanja upozorenja umjesto druge propisane prekršajno pravne sankcije i upozoriti ga da je ubuduće dužan ponašati se u skladu s važećim propisima i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Policijski službenik neće izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje počinitelju prekršaja koji poriče počinjenje prekršaja ili iz bilo kojega razloga zahtijeva prekršajni progon.

Sukladno odredbi članka 176. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15 i 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), vozači, sudionici prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni su, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Vozači ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima.

U slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.

Odredbom članka 176. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije propisano da sudionici prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima moraju obavijestiti policiju, no, u slučaju da sudionici prometne nesreće obavijeste policiju, sukladno odredbi članka 182. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, policijski službenici su dužni izaći na mjesto prometne nesreće i događaja u prometu o kojima su obaviješteni, a sukladno odredbi članka 30. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama (NN 141/11), policijski službenici su dužni obaviti očevid prometne nesreće na izričiti zahtjev sudionika prometne nesreće.

U slučaju kada se dogodi prometna nesreća u kojoj je počinjeno kazneno djelo, vrši se očevid kao hitna dokazna radnja, sukladno članku 212. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12,143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22). Sukladno članku 207. stavku 4. navedenog Zakona policija je dužna, između ostalog, uz kaznenu prijavu ili izvješće dostaviti i predmete, skice, slike, spis o poduzetim mjerama i radnjama, službene zabilješke, izjave i drugi materijal koji može biti koristan za uspješno vođenje postupka te u tom smislu i zapisnik o očevidu prometne nesreće. Odredbama Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na zapisnik o očevidu prometne nesreće kao hitnoj dokaznoj radnji nije propisano da sudionik prometne nesreće potpisuje zapisnik o očevidu.

Zapisnik o očevidu prometne nesreće u kojoj je počinjeno kazneno djelo, može se zatražiti temeljem prava uvida u spis, sukladno članku 183. Zakona o kaznenom postupku, kojim je isto tako propisano da se pravo uvida u spis, u skladu sa Zakonom, dopušta svakome kome je to u opravdanom interesu, a to pravo dopušta i omogućuje tijelo koje vodi postupak, ako Zakonom nije drugačije određeno, a kad je postupak završen, uvid u spis dopušta predsjednik suda ili službena osoba koju on odredi.

U slučaju kada se dogodi prometna nesreća u kojoj je počinjen prekršaj, vrši se očevid radi hitnog izvođenja dokaza, sukladno članku 159. Stavku 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), a istim stavkom je propisano da se opoduzetim radnjama sastavlja zapisnik. Stavkom 5. istog članka je propisano da se radnje propisane stavkom 1. istog članka (očevid), provode smislenom primjenom odredbi Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na te radnje i njihovo poduzimanje prije započinjanja kaznenog postupka, osim ako je odredbom ovoga članka nešto drukčije određeno. Odredbama Prekršajnog zakona koje se odnose na zapisnik o očevidu prometne nesreće radi hitnog izvođenja dokaza nije propisano da sudionik prometne nesreće potpisuje zapisnik o očevidu.

Zapisnik o očevidu prometne nesreće u kojoj je počinjen prekršaj, može se zatražiti temeljem članka 150. Prekršajnog zakona kojim je propisano da osim stranaka i sudionika u postupku koji nakon pokretanja postupka imaju pravo razgledati, prepisivati i preslikavati pojedine dijelove spisa, može to sud dopustiti i svakomu drugom u čijem je to opravdanom interesu.Kada je postupak u tijeku, dopuštenje daje sudac koji vodi postupak, a u njegovoj odsutnosti predsjednik suda. Kada je postupak završen, dopuštenje daje predsjednik suda.Radnje se obavljaju pod nadzorom suda, a na trošak onoga tko ih je zahtijevao.

Iznimno, ako je u vezi prometne nesreće počinitelju prekršaja naplaćena novčana kazna ili je uručen prekršajni nalog koji je naplaćen, navedeno pravo može se ostvariti u nadležnoj policijskoj postaji. Isto tako, moguća je situacija da policijski službenik izađe na mjesto događaja prometne nesreće s materijalnom štetom te, sukladno odredbi članka 30. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, policijski službenik neće obaviti očevid prometne nesreće već će uputiti sudionike da razmijene osobne podatke i podatke o vozilima te da popune i potpišu Europsko izvješće o nesreći.
O poduzetom policijski službenik sastavlja službenu bilješku koja sadržava podatke o sudionicima nesreće, zapisnike o alkotestiranju, podatke o vozilima, kratak opis događaja, vremenu i mjestu nastanka prometne nesreće, opis nastalih oštećenja, fotografira mjesto događaja i vozila te na temelju utvrđenog prema prekršiteljima primjenjuje odgovarajuće ovlasti na temelju Prekršajnog zakona. U tom slučaju se ne izrađuje zapisnik o očevidu prometne nesreće već Službena bilješka o prometnoj nesreći koja se isto tako može zatražiti temeljem članka 150. Prekršajnog zakona.

Potrebno je naglasiti da poradi ostvarivanja svojih prava sudionici prometne nesreće mogu, sukladno članku 296. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15 i 108/17), zahtijevati izdavanje potvrde o prometnoj nesreći u nadležnoj policijskoj postaji.

Da bi se moglo razumljivo i cjelovito odgovoriti na postavljeno pitanje potrebno je napomenuti da se, ovisno o prekršaju, počinitelju može na mjestu događaja naplatiti novčana kazna, uručiti obavezni prekršajni nalog ili prekršajni nalog, a moguće je i podnošenje optužnog prijedloga koji se dostavlja na nadležni prekršajni sud uz prethodnu obavijest počinitelju.

U slučaju naplate novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja (isto vrijedi za dostavljanje obavijesti o prekršaju za naplatu novčane kazne u roku tri dana) policijski službenik omogućava počinitelju prekršaja da plati 50% od propisanog iznosa novčane kazne. U slučaju da počinitelj plati izrečenu novčanu kaznu i trošak utvrđenja prekršaja, neće se voditi prekršajni postupak, izrečena kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a počinitelj prekršaja se ne smatra osobom osuđenom za prekršaj.

U slučaju da počinitelj ne plati novčanu kaznu, istom se dostavlja obavezni prekršajni nalog koji sadrži uputu o pravnom lijeku i protiv kojeg počinitelj prekršaja ima pravo prigovora nadležnom prekršajnom sudu u roku od osam dana po primitku, odnosno uručenja. Prigovor se podnosi u pisanom obliku putem policijske uprave, odnosno policijske postaje koja je donijela predmetni nalog u dva istovjetna primjerka.

Isto tako, počinitelj prekršaja može u roku od 8 dana po primitku, odnosno uručenja obaveznog prekršajnog naloga, platiti dvije trećine od propisanog iznosa novčane kazne te će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom. Isti postupak vrijedi i kad se Obavezni prekršajni nalog ili Prekršajni nalog izdaje na mjestu počinjenja prekršaja ili se dostavlja iz policijske postaje.

Ako počinitelj prekršaja u roku od 8 dana od uručenja ne plati dvije trećine od propisanog iznosa novčane kazne i ne uloži prigovor,a prekršajni nalog postane pravomoćan i izvršan,  policija će tijelu nadležnom za ovrhu podnijeti nalog za naplatu na novčanim sredstvima počinitelja prekršaja.

U slučaju da počinitelj prekršaja u roku od 8 dana podnese prigovor na obavezni prekršajni nalog, prigovor zadržava izvršenje prekršajnog naloga, a tijelo koje je izdalo Prekršajni nalog, kad primi prigovor protiv prekršajnog naloga bez odgode će ga zajedno sa spisom predmeta dostaviti prekršajnom sudu nadležnom prema mjestu počinjenja prekršaja.

U slučaju da počinitelj prekršaja u roku od 8 dana podnese prigovor na prekršajni nalog, tijelo koje je izdalo prekršajni nalog rješenjem će odbaciti nepravodoban (prigovor će se kao nepravodoban odbaciti ako je od ovlaštene osobe podnesen nakon isteka Prekršajnim zakonom propisanog roka za podnošenje prigovora) i nedopušten prigovor (prigovor će se kao nedopušten odbaciti ako je podnesen od podnositelja koji nije na to ovlašten).

Ako je prigovor protiv prekršajnog naloga podnesen zbog poricanja prekršaja, a ovlašteni  tužitelji nisu rješenjem odbacili prigovor (nepravodoban, nedopušten, ne može utvrditi na koji se prekršajni nalog odnosi, ne može se utvrditi tko je podnositelj, ne sadrži potpis podnositelja, a podnositelj nakon poziva nije potpisao prigovor u roku od 8 dana), prekršajni će nalog skupa s prigovorom dostaviti nadležnom sudu radi provođenja prekršajnog postupka.

U slučaju podnošenja optužnog prijedloga nadležnom sudu, prije podnošenja, policija je dužna utvrditi točnu adresu prebivališta i boravišta počinitelja prekršaja odnosno sjedišta počinitelja i uručiti mu pisanu obavijest na jeziku koji razumije. Pisana obavijest se sastavlja u dva primjerka koje vlastoručno potpisuje počinitelj, čime potvrđuje njezin primitak, i ovlaštena službena osoba ovlaštenog tužitelja. Jedan primjerak obavijesti prilaže se uz optužni prijedlog, a drugi se uručuje počinitelju. Ako počinitelj prilikom uručenja pisane obavijesti odbije njezin primitak ili svojim potpisom potvrditi njezin primitak, dostavljač će zabilježiti na dostavnici datum i sat i razlog odbijanja primitka, a dopis će ostaviti u stanu primatelja, u poslovnom prostoru gdje radi ili će, ako tako što nije moguće, dopis staviti na vrata stana ili poslovnog prostora ili ostaviti na mjestu gdje se uobičajeno ostavlja pošta te će isto naznačiti na dostavnici, čime se dostava smatra uredno obavljenom.

Nakon primitka obavijesti putem koje je počinitelj upoznat sa pravima i obavezama, ovlašteni tužitelj (policija) i počinitelj mogu pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanju o sankciji i mjerama te se o postignutom sporazumu sastavlja pisana izjava za donošenje odluke o prekršaju na temelju sporazuma stranaka, koja se predaje tijelu postupka (nadležni Prekršajni sud), koje će odlučiti o njezinu prihvaćanju. Ako sporazum nije postignut ili do sporazumijevanja nije došlo, ovlašteni tužitelj pokreće prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga temeljem kojeg se prekršajni postupak vodi na nadležnom Prekršajnom sudu.

Ako novčana kazna, troškovi prekršajnog postupka i oduzeta imovinska korist, sukladno članku 34. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15 i 108/17, 118/18, 114/22), nisu u cijelosti ili djelomično plaćeni u roku koji je određen u odluci o prekršaju, naplatit će se prisilno, ako istim zakonom nije drukčije određeno.

Novčana kazna iznad 2.000,00 kuna koja nije u cijelosti ili djelomično naplaćena ni prisilno u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit će se radom za opće dobro osuđenoj fizičkoj osobi.
Neplaćena novčana kazna zamijenit će se na način da se svakih započetih tristo kuna novčane kazne zamijeni s dva sata rada za opće dobro odnosno jednim danom zatvora, pri čemu rad za opće dobro ne smije biti kraći od šest sati niti dulji od 240 sati, a zatvor ne smije biti kraći od tri dana ni dulji od 60 dana. Plati li osuđenik novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni, izvršenje rada za opće dobro ili kazna zatvora će se obustaviti. U slučaju djelomičnog plaćanja, izvršit će se samo preostali dio rada za opće dobro odnosno kazne zatvora.

Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši svojom krivnjom u roku koji je za to određen, novčana kazna zamijenit će se kaznom zatvora. Iznimno, ako težina prekršaja i osobine ličnosti osuđenika ukazuju da zamjena radom za opće dobro na slobodi neće ostvariti svrhu kažnjavanja, osuđeniku fizičkoj osobi neplaćena novčana kazna iznad 2.000,00 kuna odmah će se zamijeniti kaznom zatvora. Isto tako, kada okrivljenik koji nema prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj nije uplatio novčanu kaznu u roku određenom odlukom o prekršaju, novčana kazna odmah će se zamijeniti kaznom zatvora.

Rad za opće dobro izvršava se bez naknade. Ako odluku o prekršaju nije donio sud, odluku o zamjeni novčane kazne donijet će nadležni sud, na prijedlog tijela koje je donijelo odluku o prekršaju.

Ako na mjestu počinjenja prekršaja nije utvrđen identitet počinitelja, policija postupa temeljem članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vlasnik vozila dužan je, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
 

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana, kaznit će se za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.

Vozaču koji je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:

1) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put,
2) najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.
 
Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka
 

Odredbom članka 142. stavkom 4., Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač kada se kreće vozilom na autocesti, iza drugog vozila istom prometnom trakom, mora voziti na udaljenosti koja nije manja od udaljenosti koju bi prešao brzinom kojom vozi u dvije sekunde (sigurnosni razmak) odnosno udaljenosti propisanom prometnim znakom.

Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pri povoljnim uvjetima vožnje, kada se vozi u koloni vozila koja se kreće manjom brzinom, udaljenost se može smanjiti, ali ne smije biti manja od udaljenosti koju vozilo, pri brzini kojom se kreću, može prijeći u jednoj sekundi.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavaka  4. i 5. ovoga članka. Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuje jedan negativni prekršajni bod ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj.
 

Sukladno članku 51. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Za nepoštivanje spomenute odredbe propisana je novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna.

Stavkom 3. istog članka je propisano da, kada je brzina kretanja vozila navedenih u stavku 2., manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo. Za nepoštivanje spomenute odredbe propisana je novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.

Stavkom 4. istog članka propisano je da se brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije ograničiti ispod 40 km/h.

Člankom 139. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju kretati pješaci, zaprežna vozila, bicikli i životinje, pomoćna pješačka sredstva, kao ni vozila koja ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 60 km/h. Za sudionika u prometu koji počini prekršaj iz navedenog članka propisana je novčana kazna u iznosu od 500 kuna.

Odredbom članka 114. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), je propisano da vozač motocikla ili mopeda, te vozač lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osobe koje se prevoze na tim vozilima, moraju tijekom vožnje na cesti na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Za nepoštivanje spomenute odredbe propisana je novčana kazna u iznosu od 1000,00 kuna.

Istom odredbom je propisano da zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi i vozači bicikla mlađi od 16 godina, a za nepoštivanje spomenute odredbe propisana je novčana kazna u iznosu od 300 kuna.

Napominjemo da zaštitne kacige za vozače i suvozače mopeda i motocikala moraju biti homologirane sukladno Naredbi o homologaciji zaštitnih kaciga i njihovih vidnika za vozače i suvozače motocikala i mopeda („Narodne novine“ broj 58/00.).

Sukladno članku 236. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša te imati ispravne propisane uređaje i opremu.

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/16, 24/17, 70/19 i 60/20), člankom 94. stavkom 1. propisano je da vozila M,N,O, osim prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski promet i vozila namijenjenih za komunalne usluge, moraju imati rezervni kotač. Rezervni kotač ne moraju imati vozila iz stavka 1. ovoga članka, ako su pneumatici ili naplatci opremljeni sigurnosnim sustavom za sigurnu vožnju s ispuhanim pneumatikom ili ako vozilo posjeduje odgovarajuće sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhanog pneumatika (npr. sprej ili pjena u boci pod tlakom itd.). Rezervni kotač vučnog vozila može se nalaziti na priključnom vozilu.

Člankom 95. navedenog Pravilnika je propisano da vozila kategorije M i N moraju biti opremljena vatrogasnim aparatom punjenim prahom ABC, i to:

• osobni automobili za obavljanje autotaksi prijevoza – jedan vatrogasni aparat od 2 kg,
• osobni automobili u vlasništvu ili na korištenju na temelju ugovora o zakupu odnosno leasingu pravnih osoba, obrtnika, tijela državne uprave i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave koji služe prijevozu za vlastite potrebe – jedan vatrogasni aparat od 1 kg,
• teretni automobili kategorije N1 – jedan vatrogasni aparat od 2 kg,
• autobusi kategorije M2 i M3, razreda I – jedan vatrogasni aparat od 3 kg,
• autobusi kategorije M2 i M3, razreda II, razreda III, razreda A ili razreda B – jedan vatrogasni aparat od 6 kg,
• teretni automobili kategorije N2 i N3 – jedan vatrogasni aparat od 6 kg,
• teretni automobili kategorije N2 i N3 koji sudjeluju u skupu vozila s priključnim vozilima kategorija O3   i O4 – dva vatrogasna aparata od 6 kg.

Člankom 96. stavkom 1. navedenog Pravilnika je propisano da vozila kategorije M i N moraju imati znak za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste („sigurnosni trokut“), kojim se vozač po potrebi može koristiti. Znak mora biti sukladan Pravilniku ECE R 27. Dva znaka iz stavka 1. ovoga članka moraju imati teretni automobil i autobus (ako vuku priključno vozilo) i motorno vozilo koje se nalazi na začelju kolone (ako se motorna vozila kreću u organiziranoj koloni).

Člankom 97. stavkom 1. navedenog Pravilnika je propisano da vozila kategorije M i N moraju imati jednu kutiju prve pomoći, a autobusi s više od 25 sjedećih mjesta dvije kutije.Vozila kategorije M i N iz stavka 1. ovoga članka, koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj, moraju biti opremljena s kutijom prve pomoći u skladu s hrvatskom normom HRN 1112, osim vozila koja se uvoze i imaju serijski ugrađenu kutiju prve pomoći u skladu s normom matične zemlje.

Člankom 98. stavkom 1. navedenog Pravilnika je propisano da vozila kategorije M, N i O čija najveća dopuštena masa prelazi 5 t moraju imati dvije klinaste podloške koje vozač po potrebi može upotrijebiti. Stavkom 2. Navedenog članka je propisano da autobus mora biti opremljen s dovoljnim brojem čekića za razbijanje stakla koji su pravilno raspoređeni tako da se u slučaju opasnosti mogu upotrijebiti.

Člankom 99. stavkom 1. navedenog Pravilnika je propisano da vozila kategorije M, N i O, osim autobusa razreda I i razreda II za gradski promet, moraju imati rezervne žarulje za najmanje pola rasvjetnih mjesta na vozilu. Vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez žarne niti (ksenon, neon, LED i sl.), ne moraju imati rezervne žarulje.

Člankom 100. istog Pravilnika je propisano da vozilakategorije M i N moraju biti opremljena reflektirajućim prslukom, koji je vozač dužan koristiti na cesti kada obavlja neke radnje uz vozilo.

Vezano za propisanu opremu u vozilu, sukladno odredbi članka 236. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. istog članka. Isto tako, sukladno odredbi stavaka 6. istog članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi, u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na dan 20. svibnja 2018. godine mijenjaju se odredbe članka 236. navedenog zakona te iste glase:

(1) Vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša te imati ispravne propisane uređaje i opremu.

(2) Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove prometa da u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove donese propise o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koje moraju imati vozila i o uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema vozila u prometu na cestama.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao veći.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao opasni.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi, u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako postupi suprotno odredbi stavka 1.ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao veći.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi, u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovog članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao opasni.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao veći.

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao opasni.

Spomenuta „pravila“ su propisana u 28. poglavlju Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), pod nazivom „TERET NA VOZILU“, u člancima kako slijedi:

Članak 154.

(1)Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja, utvrđenih posebnim propisom ili preko najveće dopuštene mase, kao niti preko dopuštenoga osovinskog opterećenja upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom.

(2)Teret na vozilu mora biti tako raspoređen i prema potrebi pričvršćen i pokriven da:

1) ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti,

2)ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom,

3)ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom,

4)ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti,

5)ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dopušteno je odstupanje do 3% najveće dopuštene mase i dopuštenog osovinskog opterećenja utvrđenih posebnim propisom, odnosno preko najveće dopuštene mase i dopuštenog osovinskog  opterećenja upisanih u prometnu dozvolu, odnosno preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom, uz uvjet da, zbog karakteristika tereta i drugih opravdanih okolnosti, na mjestu utovara nije bilo moguće utvrditi točnu masu tereta.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

(5)Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako postupi suprotno odredbama ovoga članka. 

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Navedeni članak 154. je na snazi do 19. svibnja 2018. godine, a od 20. svibnja 2018. godine na snagu nastupa izmjena predmetnog članka sukladno propisanom u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 108/17 ), kako slijedi:

Članak 154.

 (1) Vozilo u prometu na cesti mora udovoljavati uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase i osovinskog opterećenja utvrđenih posebnim propisom. Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom.

(2) Teret na vozilu mora biti raspoređen i, prema potrebi, osiguran, pričvršćen i pokriven tako da:

1) ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti,

2) ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom,

3) ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom,

4) ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti,

5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dopušteno je odstupanje do 3 % najveće dopuštene mase i dopuštenog osovinskog opterećenja utvrđenih posebnim propisom, odnosno preko najveće dopuštene mase i dopuštenog osovinskog opterećenja upisanih u prometnu dozvolu, odnosno preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom, uz uvjet da, zbog karakteristika tereta i drugih opravdanih okolnosti, na mjestu utovara nije bilo moguće utvrditi točnu masu tereta.

(4) Vozila koja zajedno s teretom ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija, odnosno čija ukupna masa i osovinsko opterećenje premašuje propisanu najveću dopuštenu masu i dozvoljena osovinska opterećenja mogu sudjelovati u prometu na cesti ako imaju posebnu dozvolu za taj prijevoz.

(5) Operativne poslove mjerenja, odnosno kontrolu osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama obavljaju stručno osposobljeni zaposlenici Hrvatskih cesta, policijski službenici, inspektori cestovnog prometa i inspektori cesta, odnosno ovlašteni carinski službenici u okviru obavljanja poslova carinskog nadzora.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao veći.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao opasni ili ako nema posebnu dozvolu za prijevoz ili prijevoz obavlja suprotno dopuštenju iz dozvole.

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi, u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao veći.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi, u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao opasni ili ako nema posebnu dozvolu za prijevoz ili prijevoz obavlja suprotno dopuštenju iz dozvole.

(10) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao veći.

(11) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka, a nedostaci utvrđeni tijekom tehničkog pregleda vozila, posebnim propisom, kategorizirani su kao opasni ili ako nema posebnu dozvolu za prijevoz ili prijevoz obavlja suprotno dopuštenju iz dozvole.

Članak 155.

(1)Teret na vozilu ne smije premašiti najudaljeniju točku na prednjoj strani vozila više od jedan metar.

(2)Teret koji se prevozi na vozilu i priključnom vozilu može premašiti najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila najviše za jednu šestinu svoje duljine koja je kao kontinuirani teret oslonjena na tovarni prostor.

(3)Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vučnog vozila i jednoosovinske prikolice, pod duljinom vozila razumijeva se ukupna duljina vučnog vozila i jednoosovinske prikolice.

(4)Ako teret na vozilu premašuje više od jednog metra najudaljenije točke na stražnjoj strani vozila, najizbočenija točka tereta mora biti označena crvenom tkaninom.

(5)Najizbočenija točka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priključnim vozilom mora u slučaju iz stavka 4. ovoga članka biti označena pločom. Ta je ploča kvadratnog oblika, dimenzija 50x50 cm, obojena naizmjeničnim kosim trakama reflektirajuće narančaste i bijele boje i postavljena okomito na uzdužnu os vozila.

(6)Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

(7)Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 

(8)Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Članak 156.

(1)Noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, najizbočenija točka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti označena:

1)u slučaju iz članka 155. stavka 4. ovoga Zakona - svjetlom i reflektirajućom tvari crvene boje,

2)kad teret na motornom ili na priključnom vozilu bočno premašuje više od 20 cm vanjski rub prednjega ili stražnjeg svjetla za označavanje vozila - svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa stražnje strane crveno svjetlo.

(2)Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj  pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

(3)Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. 

(4)Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Članak 157.

(1)Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire od 50 cm sa svake strane vozila.

(2)Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm.

(3)Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla, mopeda ili motocikla ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Članak 102. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/2015, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), je propisano da na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, u razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka.

Sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/16, 24/17, 70/19 i 60/20), uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motornim i priključnim vozilimasmatra se svjetlo za vožnju po danu (dnevno svjetlo). Dnevno svjetlo kao uređaj za označavanje vozila, za osvjetljavanje ceste i svjetlosnu signalizaciju, smije emitirati svjetlost bijele boje. Glavna se svjetla moraju upaliti samostalno kada se upali vozilo, osim u slučaju kada je vozilo opremljeno dnevnim svjetlima, odnosno dnevna svjetla mogu biti upaljena samo kada su ugašena kratka i duga glavna svjetla.

U 27. poglavlju Zakona o sigurnosti prometa na cestama(NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), propisane su odredbe u vezi vozila s pravom prednosti prolaska. Člankom 153. stavkom 1. je propisano da se uređaji za davanje posebnih svjetlosnih i zvučnih znakova smiju se ugrađivati i upotrebljavati samo na vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju (članak 148. stavak 1.) te na vozilima s pravom prednosti prolaska iz članka 149. stavka 1. i 3. i članka 151. ovoga Zakona.

Sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/16, 24/17, 70/19 i 60/20), plavo rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na vozilima s pravom prednosti prolaska propisana zakonom kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama.

Člankom 149. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da su vozila s pravom prednosti prolaska vozila službe hitne pomoći, vozila sanitetskog prijevoza ,vatrogasne službe, civilne zaštite, unutarnjih poslova, vojne policije i carine, kada posebnim uređajima daju svjetlosne ili zvučne znakove, a člankom 151. istog Zakona propisano je da su vozila s pravom prednosti prolaska osobni automobili kojima se koriste suci i državni odvjetnici za obavljanje očevida povodom kaznenih djela,  službena vozila ovlaštenih službenika središnjeg tijela državne uprave nadležne za zaštitu i spašavanje, službena vozila inspektora cestovnog prometa, vozila Kriznog stožera ministarstva nadležnog za zdravstvo, vozila Gorske službe spašavanja, vozila mobilne jedinice veterinarske inspekcije te vozila ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa kojima se prevoze uhićene ili osuđene osobe i vozila hitne medicinske intervencije u razminiranju,kad posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove.

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama čl. 125. propisano je da se vjetrobran i bočna stakla u ravnini vozača ne smiju dodatno zatamnjivati. S obzirom na navedeno ostala stakla na vozilu smiju se dodatno zatamnjivati.

Zimska oprema je propisana odredbom članka 104. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/16, 24/17, 70/19 i 60/20).

Stavkom 1. istog članka je propisano da se zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N, čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 t sukladno istom Pravilniku, smatraju zimski pneumatici (M+S) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače.

Stavkom 2. istog članka je propisano da se zimskom opremom autobusa sukladno navedenom Pravilniku, smatraju lanci ili zimski pneumatici (M+S) postavljeni na pogonske kotače, a autobusi i teretna vozila koja ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske pneumatike (M+S) na pogonskim kotačima.

Člankom 72. spomenutog Pravilnika propisane su karakteristike koje moraju zadovoljavati pneumatici koji se postavljaju na određena vozila.

U vezi zimske opreme potrebno je napomenuti da je člankom 193. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), propisano sljedeće:

(1) Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.

(2) Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom. Vozač motornog vozila dužan je, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg na vozilu.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ministar nadležan za poslove prometa može u određeno vrijeme i na određenoj cesti ili dijelu ceste propisati obvezno posjedovanje zimske opreme, za pojedine vrste i kategorije vozila, bez obzira postoje li na tim cestama zimski uvjeti.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo koje nema propisanu zimsku opremu ili teretni automobil s priključnim vozilom.

(5) Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovoga članka.

Sigurnosna razlika, prema Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu (NN 60/20), definirana je kao vrijednost brzine izražene u km/h ili postotak koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine, odnosno, mjerne metode. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine vozila za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine.

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane su sljedeće kazne za prekoračenje brzine kretanja:

• u naselju:

• novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
• novčanom kaznom u iznosu od od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
• novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 20 do 30 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
• novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je za više od 10 do 20 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
• novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti u naselju kreće brzinom koja je do 10 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.

• izvan naselja:

• novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
• novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
• novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 10 do 30 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.

Policija u obavljanju poslova nadzora brzine kretanja vozila koristi više uređaja koji su prema tvorničkim specifikacijama namijenjeni za rad u uvjetima kako slijedi:

• 1. Gatso RS-GS11 (-25°Cdo + 60°C)
• 2. Famashot III  (-10°Cdo +50°C)
• 3. Prolaser III (-30°C to +60°C)
• 4. Starlaser/Traffipatrol  (-10°Cdo +50°C)
• 5. Famalaser III (-5 °C do +45°C)
• 6. LTI 20.20- (-30°C do +60°C)
• 7. Gatso DRCS (-20°Cdo +60°C)
• 8. BINAR  (-20° do +50°С)
• 9. TraffiVision (-10ºC do + 50ºC)
• 10. Multanova 6F (-10°C do + 50°C)

Člankom 283. stavkom 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22) je propisano da se u motornom vozilu ne smiju koristiti niti ugrađivati uređaji ili naprave koje imaju za cilj ometanje ili otkrivanje uređaja koje koriste ovlaštene osobe za nadzor prometa na cestama.
Ukoliko policijski službenik nađe na vozilu ili u vozilu takav uređaj ili napravu naredit će vozaču da ga ukloni, a ukoliko vozač to odbije, uređaj ili naprava će se ukloniti o trošku vozača.

Stavkom 5. istog članka je propisano da će se za predmetni prekršaj vozač kazniti novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna.

U 29. poglavlju Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), od članka 158. do članka  173.  opisuje se prijevoz osoba vozilima.

Odredbe koje se posebno odnose na prijevoz djece propisane su člankom 163. stavkom 4.kojim je određeno da vozač motornog vozila za prijevoz osoba koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i vozila za prijevoz tereta u kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi ne smije u takvim motornim vozilima prevoziti djecu nižu od 150 centimetara ako nisu smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici/postolju koja su za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopčama u vozilu i suprotno načinu koji je odredio proizvođač posebne sigurnosne sjedalice.

Stavkom 5. istog članka je propisano da vozač motornog vozila koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i u kojem su ugrađeni sigurnosni pojasevi smije na sjedalima koja nisu prednja prevoziti djecu nižu od 150 cm, a visoku barem 135 cm, koja nisu smještena u sigurnosnoj sjedalici/postolju, ukoliko su ona pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe, a stavkom 6. je propisano da vozač motornog vozila za prijevoz osoba koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i vozila za prijevoz tereta u koja nisu ugrađeni sigurnosni pojasevi ne smije u takvim vozilima prevoziti djecu mlađu od tri godine, a djeca stara tri godine i više, a niža od 150 cm ne smiju se smjestiti na prednje sjedalo.

Stavkom 7. navedenog članka je propisano da vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.

Isto tako, člankom 161. stavkom 4. je propisano da se dijete mlađe od 12 godina ne smije prevoziti na mopedu i motociklu.

Za kršenje navedenih zakonskih odredbi propisana je novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna.

Sukladno članku 163. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11,80/13 i 158/13, 92/14,  64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), vozači i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa. Trudnice nisu predviđene kao iznimka no stavkom 2. istog članka je propisano da iznimno od odredbe stavka 1., sigurnosni pojas ne moraju koristiti osobe koje imaju uvjerenje da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas.

U slučaju sumnje na možebitno štetno djelovanje pojasa na zdravlje osobe, pa tako i trudnice, potrebno se konzultirati s liječnikom.

Odredbama članka 256. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11,80/13 i 158/13, 92/14,  64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22)
je propisano da se rok važenja redovitog tehničkog pregleda označava posebnim znakom (naljepnicom) koja se postavlja na prednjoj strani motornog vozila, odnosno na stražnjoj strani priključnog vozila.

Temeljem članka 22. Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (NN 16/18, 63/19, 117/20, 100/22), nadzornik tehničke ispravnosti vozila dužan je nakon obavljanja tehničkog pregleda na kojem je vozilo ispravno, skinuti s vozila staru i postaviti novu naljepnicu. Naljepnica se postavlja na vjetrobransko staklo s unutarnje strane u gornji desni kut, a ako zbog veličine vozila to nije moguće onda u donji desni kut. Kod motornih vozila bez vjetrobrana naljepnica se postavlja na prednjom desnom kraju vozila, a kod priključnih vozila na stražnjem kraju vozila, pokraj registracijske pločice.

Novčanom kaznom od 300 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako nema istaknutu naljepnicu s označenim rokom valjanosti tehničkog pregleda.

Člankom 236. Stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11,80/13 i 158/13, 92/14,  64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22) je propisano da vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša te imati ispravne propisane uređaje i opremu.

Člankom 83. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/16, 24/17, 70/19, 60/20) je propisano što (emisije ispušnih plinova) i pod kojim uvjetima motori s unutarnjim izgaranjem na vozilima kategorija M i N, ne smiju ispuštati u atmosferu.

U vezi navedenog, građanin koji primijeti vozilo u prometu na cesti za koje sumnja da ne zadovoljava propisane standarde po pitanju emisije ispušnih plinova,  može zabilježiti registracijsku oznaku i marku navedenog vozila te isto prijaviti u najbližoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji.

Člankom 196. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), je propisano da se vozač dužan za vrijeme upravljanja motornim vozilom i tramvajem koristiti pomagalima koja su upisana u vozačku dozvolu. Stavkom 6. istog članka je za navedeni prekršaj propisana novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna.