Stranci

Zakonom o strancima (Narodne novine br. 133/20, 114/22 i 151/22 ) određeni su uvjeti boravka državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj.
 
Državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, na privremenom boravku, dugotrajnom boravištu i na stalnom boravku. 
 
Državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na kratkotrajnom boravku do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, s time da se 90 dana boravka može iskoristiti jednokratno ili višekratno. Kratkotrajni boravak se ne može produžiti. Državljanin treće zemlje koji želi boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 90 dana dužan je imati odobren privremeni boravak.
 
Državljanin treće zemlje kojemu je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza, na kratkotrajnom boravku može boraviti sukladno izdanoj vizi.
 
Više informacija o obvezi prijave smještaja državljanina treće zemlje na kratkotrajnom boravku možete dobiti ovdje.

Privremeni boravak može se odobriti u svrhu: 

• spajanja obitelji,
• srednjoškolskog obrazovanja,
• studiranja,
• istraživanja,
• humanitarnog razloga,
• životnog partnerstva,
• rada
• rada upućenog radnika,
• boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a,
• u druge svrhe
• boravka digitalnih nomada.  

Privremeni boravak u svrhu rada odobrava se kao dozvola za boravak i rad.
 
Zahtjev za odobrenje  privremenog boravka podnosi se nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske. 
 
Državljanin treće zemlje kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku nije potrebna viza zahtjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka, sjedištu poslodavca ili mjestu rada. 
 
Državljanin treće zemlje kojem je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza može zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ako:

• je član uže obitelji hrvatskog državljanina
• je životni ili neformalni životni partner hrvatskog državljanina
• dolazi radi studiranja na visokom učilištu, na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini
• je istraživač koji dolazi na temelju ugovora o gostovanju
• je član uže obitelji istraživača ili državljana treće zemlje koji dolazi radi studiranja
• podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka zbog humanitarnih razloga
• je član obitelji nositelja »EU plave karte«.

Više informacija gdje se podnosi zahtjev za privremeni boravak i pod kojim uvjetima se privremeni boravak odobrava možete dobiti ovdje.

Dugotrajno boravište (EU dugotrajno boravište – EU long-term resident) može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu.
 
Stalni boravak može se odobriti državljaninu treće zemlje koji je:

• član obitelji ili životni partner hrvatskog državljanina koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva
• pripadnik hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva koji svoj status dokazuje potvrdom tijela državne uprave nadležnog za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i za kojeg je utvrđeno da se vratio s namjerom da trajno živi u Republici Hrvatskoj, a do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno tri godine odobren privremeni boravak
• do dana podnošenja zahtjeva imao neprekidno tri godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice je bio najmanje deset godina, što se dokazuje potvrdom tijela državne uprave nadležnog za stambeno zbrinjavanje
• maloljetno dijete koje do dana podnošenja zahtjeva za stalni boravak ima neprekidno tri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, a jedan od roditelja ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište 
• imao prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan 8. listopada 1991. te je korisnik programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, što se dokazuje potvrdom tijela državne uprave nadležnog za stambeno zbrinjavanje i za kojeg je utvrđeno da se vratio s namjerom da trajno živi u Republici Hrvatskoj, uz obvezu da priloži dokaz o nekažnjavanju iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku
• maloljetno dijete koje živi u Republici Hrvatskoj:
• čiji jedan od roditelja, u trenutku rođenja djeteta, ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište uz suglasnost drugog roditelja
• čiji jedan roditelj, u trenutku rođenja djeteta, ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj, a drugi je roditelj nepoznat, umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi ili potpuno odnosno djelomično lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb
• rođen u Republici Hrvatskoj i od rođenja živi na području Republike Hrvatske, ali zbog opravdanih razloga na koje nije mogao utjecati nije imao reguliran boravak.

 
Više informacija gdje se podnosi zahtjev za dugotrajno boravište ili stalni boravak i pod kojim uvjetima se može odobriti možete dobiti ovdje.

Državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako Zakonom nije drugačije određeno.
 
Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se strancu dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj.
 
Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
 

Više  informacija o uvjetima izdavanja dozvola za boravak i rad možete dobiti ovdje i ovdje.

Državljani trećih zemalja mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada ako imaju odobren:
 

• privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, odobrenom azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
• privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
• privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje kojem je izdana „EU plava karta“ ili dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva
• privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje koji ima odobrenje dugotrajnog boravišta u drugoj državi članici EGP-a
• privremeni boravak zbog humanitarnih razloga
• autonomni boravak
• privremeni boravak kao upućeni radnik
• privremeni boravak u svrhu istraživanja temeljem ugovora o gostovanju
• privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s istraživačem koji ima ugovor o gostovanju
• privremeni boravak u svrhu studiranja, ako radi ili se samozapošljava najviše 20 sati tjedno, osim kad je studentska praksa sastavni dio studijskoga programa
• status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa najviše 20 sati tjedno
• privremeni boravak u svrhu boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a
• azil ili supsidijarnu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
• dugotrajno boravište
• stalni boravak. 

Potvrda o prijavi rada radi izvršenja ugovorenih poslova čije izvršenje traje kraće vremensko razdoblje na području Republike Hrvatske može se izdatido 90 ili 30 dana u kalendarskoj godini.
 
Na temelju potvrde o prijavi rada do 90 dana u kalendarskoj godini mogu raditi sljedeći državljani trećih zemalja:

• turistički predstavnici odnosno animatori sukladno propisu kojim se uređuje pružanje usluga u turizmu
• turistički predstavnici stranih turističkih agencija koji dolaze na temelju sklopljenog ugovora o pružanju usluga s turističkom agencijom u Republici Hrvatskoj
• znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici – predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku
• upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje, kao i upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija koje u Republici Hrvatskoj imaju svoje podružnice, ako dolaze iz matične institucije
• strani dopisnici akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija
• osobe koje obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova odnosno poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja u području brodogradnje
• radi obavljanja poslova na plovilima i koji su upisani u popis posade
• predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima
• umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti
• stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike
• umjetnici, autori, tehničko i ostalo osoblje koji sudjeluju na snimanju visokobudžetnih filmova
• ostale prijeko potrebne osobe osim osoba koje su premještene unutar društva (ICT) te poslovni posjetitelji kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije
• radi provođenja međunarodnog ugovora. 

 
Na temelju potvrde o prijavi rada do 30 dana u kalendarskoj godini mogu raditi sljedeći državljani trećih zemalja:

• koji provode stručnu izobrazbu, usavršavanje ili školovanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj
• koji su zaposlenici stranog poslodavca koji je proizvođač strojeva ili opreme i koji dolaze radi njihove isporuke, montaže ili servisa, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava
• fizičke osobe i djelatnici pravne osobe iz trećih zemalja registrirane za obavljanje pogrebničke djelatnosti sukladno propisu kojim se uređuje pogrebnička djelatnost
• na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac
• radnici u cirkusima ili zabavnim parkovima
• na snimanju modnih editorijala ili reklamnih kampanja
• prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje na sportskim priredbama i natjecanjima
• autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti, kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje
• koji se stručno usavršavaju kod trgovačkog društva koje je povezano s inozemnim poslodavcem
• pružatelji revizorskih i konzultantskih usluga.

 
Više  informacija o uvjetima izdavanja dozvola za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada možete dobiti  ovdje.

Način izračuna  i visina minimalnih sredstava s kojima državljanin treće zemlje mora raspolagati za odobrenje privremenog boravka i dugotrajnog boravišta propisan je Uredbom o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 14/21).
 
Državljaninu treće zemlje se visina sredstava za uzdržavanje utvrđuje prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, a odnosi se na prosječnu mjesečnu neto isplaćenu plaću u prošloj godini, po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku je 01. ožujka 2023. godine u Narodnim novinama br. 24/23 objavio da je  prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2022. iznosila 7.653 kuna (1.015,73 eura).
 
Sukladno Uredbi, državljanin treće zemlje mora mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 50 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini, za dvočlanu obitelj iznos se uvećava za 15 %, a za svakog daljnjeg člana obitelji ili životnog ili neformalnog životnog partnera iznos se uvećava za dodatnih 10 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini.
 
Državljanin treće zemlje koji podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka u svrhu boravka digitalnog nomada, mora mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 2,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini, a za svakog daljnjeg člana obitelji ili životnog ili neformalnog životnog partnera iznos se uvećava za dodatnih 10 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini.
 
Državljanin treće zemlje koji podnosi zahtjev za privremeni boravak u svrhu srednjoškolskog obrazovanja mora mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 15 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini, a državljanin treće zemlje koji podnosi zahtjev za privremeni boravak u svrhu studiranja, može dostaviti dokaz o stipendiranju ili mjesečno osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 25 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini.
 
Državljanin treće zemlje koji regulira privremeni boravak u svrhu studiranja, mora dokazati i da posjeduje sredstva za povratak u visini od najmanje 60 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini.

Što se smatra dokazom o sredstvima za uzdržavanje u postupku odobrenja privremenog boravka propisano je člankom 6. Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja („Narodne novine“, br.20/22) te ovisi i o tome u koje svrhe se odobrava privremeni boravak.
 
Dokazom o sredstvima za uzdržavanje za odobrenje privremenog boravka u svrhu:
 
1. spajanja obitelji, smatra se: šest obračuna isplaćenih plaća neposredno prije podnošenja zahtjeva, porezno rješenje, izvadak od mirovine, rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i dokaz o ostvarivanju sredstava s navedene osnove ili pisana izjava o uzdržavanju državljanina treće zemlje koju daje član obitelji ili zajedničkog domaćinstva[1], a u slučaju spajanja obitelji s državljaninom treće zemlje koji ima odobrenje privremenog boravka kao digitalni nomad i bankovni račun
 
2. srednjoškolskog obrazovanja, smatra se: dokaz o stipendiranju, potvrda obrazovne ustanove ili organizacije koja provodi program razmjene učenika o snošenju troškova školovanja (osigurani smještaj i prehrana), pisana izjava o uzdržavanju državljanina treće zemlje koju daje član obitelji ili zajedničkog domaćinstva[2] ili potvrda banke
 
3. studiranja, smatra se: dokaz o stipendiranju ili sudjelovanju u programu Unije ili multilateralnim programima koji obuhvaćaju mjere mobilnosti ili sporazumu između dvaju i više visokih učilišta ili bilateralnom programu, pisana izjava o uzdržavanju državljanina treće zemlje koju daje član obitelji ili zajedničkog domaćinstva[3] ili potvrda banke
 
4. istraživanja, smatra se: kod prvog privremenog boravka preslika ugovora o gostovanju, a kod produljenja privremenog boravka šest obračuna isplaćenih plaća neposredno prije podnošenja zahtjeva
 
5. životnog partnerstva, smatra se: šest obračuna isplaćenih plaća neposredno prije podnošenja zahtjeva, porezno rješenje, izvadak od mirovine, rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i dokaz o ostvarivanju sredstava s navedene osnove ili pisana izjava o uzdržavanju državljanina treće zemlje koju daje životni partner ili član zajedničkog domaćinstva[4], a u slučaju životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje koji ima odobrenje privremenog boravka kao digitalni nomad i bankovni račun
 
6. rada, smatra se:
– kod prve dozvole za boravak i rad ugovor o radu, kod produljenja dozvole za boravak i rad šest obračuna isplaćenih plaća neposredno prije podnošenja zahtjeva, a kod produljenja dozvole za boravak i rad sezonskog radnika obračuni isplaćenih plaća srazmjerno vremenu važenja prethodno izdane dozvole za boravak i rad za sezonski rad
– kod prve dozvole za boravak i rad obrtnik prilaže potvrdu banke, a kod produljenja dozvole za boravak i rad porezno rješenje
 
7. rada upućenog radnika, smatra se: obračun isplaćene plaće ili potvrda stranog poslodavca o isplaćenoj plaći neposredno prije podnošenja zahtjeva
 
8. boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP), smatra se: izvadak od mirovine, porezno rješenje, rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i dokaz o ostvarivanju sredstava s navedene osnove, pisana izjava o uzdržavanju državljanina treće zemlje koju daje član obitelji ili zajedničkog domaćinstva iz stavka 5. ovoga članka[5], potvrda banke, a ako namjerava raditi kod prvog odobrenja privremenog boravka ugovor o radu, a kod produljenja privremenog boravka šest obračuna isplaćenih plaća neposredno prije podnošenja zahtjeva
 
9. digitalnog nomada, smatra se: dokaz o redovitom priljevu novčanih sredstava iz inozemstva ili potvrda banke
 
10. druge svrhe, smatra se: izvadak od mirovine, pisana izjava o uzdržavanju državljanina treće zemlje koju daje član obitelji ili zajedničkog domaćinstva[6] ili potvrda banke.
 
Pisana izjava o uzdržavanju državljanina treće zemlje koju daje član obitelji ili zajedničkog domaćinstva mora sadržavati obvezu da će uzdržavatelj snositi sve troškove vezane za vrijeme boravka državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj, na način da je ukupan iznos po članu kućanstva davatelja izjave, uključujući u to i državljanina treće zemlje za kojeg se jamči uzdržavanje, u visini koja je propisana Uredbom, te se prilaže dokaz da davatelj izjave raspolaže sa sredstvima za uzdržavanje (šest obračuna isplaćenih plaća davatelja izjave neposredno prije podnošenja zahtjeva državljanina treće zemlje, porezno rješenje, izvadak od mirovine).

Zahtjev za odobrenje  privremenog boravka podnosi se nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske.
 
Državljanin treće zemlje kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku nije potrebna viza zahtjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka, sjedištu poslodavca ili mjestu rada.
 
Državljani trećih zemalja moraju imati prijavljenu adresu smještaja tijekom kratkotrajnog boravka.
Više informacija o prijavi smještaja tijekom kratkotrajnog boravka se može dobiti ovdje.
 
Uz popunjeni Zahtjev (Obrazac 1a) dužni ste priložiti:
 

• dokaz o svrsi boravka – koji ovisi u koju svrhu podnosite zahtjev za privremeni boravak (za spajanje obitelji vidi odgovor na pitanje „Što se smatra dokazom o svrsi boravka za spajanje obitelji“)
• valjanu stranu putnu ispravu čije važenje mora biti tri mjeseca duže od razdoblja valjanosti privremenog boravka
• fotografiju u boji 3x3,5 cm,
• dokaz o zdravstvenom osiguranju (vidi odgovor na pitanje Koji se dokazi smatraju dokazom o osiguranom zdravstvenom osiguranju za privremeni boravak?)
• dokaz o sredstvima za uzdržavanje (vidi odgovor na pitanje Način izračuna i visina sredstava za uzdržavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj za privremeni boravak i dugotrajno boravište? i Koji se dokazi smatraju dokazom o osiguranim sredstvima za uzdržavanje?)
• kod reguliranja prvog privremenog boravka  dokaz da niste pravomoćno osuđeni za kaznena djela iz:
  • matične države ili
  • države u kojoj ste boravili duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku, u kom slučaju ste dostaviti i potvrdu nadležnog tijela te države o dužini boravka.

 
Strane javne isprave da bi se koristile u Republici Hrvatskoj trebaju biti ovjerene sukladno posebnom propisu. Informacije o legalizaciji stranih javih isprava možete pronaći na strancima Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
 
VAŽNO: Državljani trećih zemlja koji podnose zahtjev za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom nisu dužni dostaviti dokaz o sredstvima za uzdržavanje.

Dokazom o zdravstvenom osiguranju u postupku izdavanja odobrenja za privremeni boravak smatra se:

• privatno zdravstveno osiguranje
• putno zdravstveno osiguranje
• Europska kartica zdravstvenog osiguranja
• potvrda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o statusu osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju
• bolesnički list Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
• odgovarajuća potvrda stranog nositelja zdravstvenog osiguranja o pravu na zdravstvenu zaštitu sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnom ugovorom o socijalnom osiguranju.

Državljani država s kojima Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju zahtjevu za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak prilažu putno ili privatno zdravstveno osiguranje, a po odobrenju privremenog odobrenja privremenog boravka, dužni su se javiti nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje radi utvrđivanja prava na zdravstveno osiguranje prema propisima o zdravstvenom osiguranju stranaca u Republici Hrvatskoj.

Nakon odobrenja privremenog boravka u Republici Hrvatskoj, državljanin treće zemlje dužan je javiti se nadležnom regionalnom uredu ili područnoj službi ili ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje radi utvrđivanja statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju prema propisu kojim se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj. 
Zdravstvena zaštita stranaca uređena je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj.

 

Dokazom o svrsi boravka za spajanje obitelji smatra se:

• za bračnog druga  - dokazuje se izvodom iz matične knjige vjenčanih

Ako je brak registriran u Republici Hrvatskoj službena osoba izvršit će uvid u matice vjenčanih.  

• za izvanbračnog druga - dokazuje se uvjerenjem o slobodnom bračnom stanju ili izvodom iz registra za izvanbračne zajednice odnosno ako je rođeno zajedničko dijete, izvodom iz matične knjige rođenih za dijete ili odlukom nadležnog tijela za posvojenje, izjavom izvanbračnih drugova o zajedničkom životu, dokazom o zajedničkom stanovanju zadnje tri godine prije podnošenja zahtjeva, izjavama svjedoka o postojanju i trajanju izvanbračne zajednice kao i drugim činjenicama koje ukazuju da se radi o izvanbračnoj zajednici kao i dokazi o daljnjoj namjeri zajedničkog života

Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka), kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

• za maloljetno zajedničko dijete bračnih i izvanbračnih drugova, životnih partnera ili neformalnih životnih partnera te maloljetno dijete svakog od njih, njihovo maloljetno zajednički posvojeno dijete odnosno maloljetno posvojeno dijete svakog od njih koje nije u braku, kao i maloljetno dijete životnog ili neformalnog životnog partnera ili njegovo maloljetno posvojeno dijete koje nije u braku -  dokazuje se izvodom iz matične knjige rođenih ili odlukom nadležnog tijela o posvojenju
• roditelj ili posvojitelj maloljetnog djeteta - dokazuje se izvodom iz matične knjige rođenih ili odlukom nadležnog tijela o posvojenju. 

 

 

Ako državljanin treće zemlje ima odobrenu dozvolu za boravak i rad na godinu dana na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, članovima uže obitelji (suprug/supruga, izvanbračni drug, maloljetna djeca), uz ispunjavanje ostalih uvjeta za odobrenje privremenog boravka, može se odobriti privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji SAMO ako je državljanin treće zemlje s kojim se traži spajanje obitelji u Republici Hrvatskoj imao neprekidno najmanje godinu dana odobren privremeni boravak.

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji NEĆE SE ODOBRITI članu obitelji državljanina treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad za SEZONSKI RAD, KAO PRUŽATELJU USLUGA, UPUĆENOM RADNIKU ILI KOJEM JE ODOBREN PRIVREMENI BORAVAK U DRUGE SVRHE.
 
Ako je dozvola za boravak i rad odobrena bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, više informacija o odobrenju privremenog boravak u svrhu spajanja obitelji se može dobiti ovdje.

Državljani treće zemlje kojima je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu ili stalnom boravku  ili azilantom te strancem kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita, mogu u Republici Hrvatskoj raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. 

Dakle, državljanin treće zemlje kojemu je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji kako je naprijed navedeno, nije obvezan mijenjati svrhu boravka ukoliko želi raditi u Republici Hrvatskoj.

Za ostale kategorije državljana trećih zemalja koji mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravka i rad ili potvrde o prijavi rada vidi odgovor na pitanje „Koji državljani trećih zemalja mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada?“

Ako državljanin treće zemlje ima odobrenu dozvolu za boravak i rad na godinu dana na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, članovima uže obitelji (suprug/supruga, izvanbračni drug,   maloljetna djeca), uz ispunjavanje ostalih uvjeta za odobrenje privremenog boravka, može se odobriti privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji SAMO ako je državljanin treće zemlje s kojim se traži spajanje obitelji u Republici Hrvatskoj imao neprekidno najmanje godinu dana odobren privremeni boravak.

Stoga, ako niti jedan od roditelja djeteta nema neprekidno najmanje godinu dana odobrenu dozvolu za boravak i rad nije ispunjen uvjet za odobrenje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji za maloljetno dijete.
 
Ako je dozvola za boravak i rad odobrena bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, više informacija o odobrenju privremenog boravak u svrhu spajanja obitelji se može dobiti ovdje.

Privremeni boravak u svrhu studiranja odobrit će se državljaninu treće zemlje studira na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj i ima dovoljna sredstva za povratak.
 
Vidi odgovor na pitanje „Koje isprave trebam dostaviti za privremeni boravak?“
 
Iznimno, student državljanin treće zemlje kojemu je potrebna viza za ulazak u Republiku Hrvatsku može podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravka u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji ako ima potvrdu o upisu u visokoškolsku ustanovu.
 
Osim gore navedenog, uz zahtjev (Obrazac 1a) je potrebno dostaviti :

• dokaz o upisu na visoko učilište
• dokaz da ima dovoljno sredstava za povratak

Po odobrenju privremenog boravka izdaje se biometrijska dozvola boravka, a za njezino izdavanje prilaže se jedna fotografija te daju otisci prstiju i vlastoručni potpis.
 
Ako je zahtjev podnijet putem diplomatske misije odnosno konzularnog ureda, tada je državljanin treće zemlje u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka ili izdavanja dugotrajne vize dužan prijaviti svoje boravište policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji jer će u protivnom doći do ukidanja privremenog boravka.
 
Također u roku od 3 dana od ulaska u Republiku Hrvatsku dužan je prijaviti boravište i adresu stanovanja u nadležnoj policijskoj upravi odnos policijskoj postaji.
 
Po izdavanju odobrenja privremenog boravka, student se dužan javiti nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u roku od 8 dana od dana izvršnosti odluke o odobrenom privremenom boravku) radi utvrđivanja prava na zdravstveno osiguranje prema propisima o zdravstvenom osiguranju stranaca u Republici Hrvatskoj.

Student koji dolazi na studentsku praksu do 90 dana putem ovlaštene organizacije (primjerice IAESTE, ELSA, AIESEC) ili na temelju programa Unije (primjerice Erasmus+) ili multilateralnih programa koji obuhvaćaju mjere mobilnosti ili međusveučilišnih programa, ne mora regulirati privremeni boravak u svrhu studiranja i može raditi bez dozvole za boravak i rad odnosno potvrde o prijavi rada.
 
Za obavljanje studentske prakse duže od 90 dana dužan je regulirati privremeni boravak u svrhu studiranja. 
 
Vidi odgovor na pitanje „Koje isprave trebam dostaviti za privremeni boravak'“
 
Osim gore navedenog, uz zahtjev (Obrazac 1a) je potrebno dostaviti :

• potvrdu da dolazi na praksu putem ovlaštene organizacije (primjerice IAESTE, ELSA, AIESEC) ili na temelju programa Unije (primjerice Erasmus+) ili na temelju programa koji obuhvaćaju mjere mobilnosti ili međusveučilišnih programa
• dokaz da ima dovoljno sredstava za povratak.

 
Po odobrenju privremenog boravka izdaje se biometrijska dozvola boravka, a za njezino izdavanje prilaže se jedna fotografija te daju otisci prstiju i vlastoručni potpis.
 
Ako je zahtjev podnijet putem diplomatske misije odnosno konzularnog ureda, tada je u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka ili izdavanja dugotrajne vize dužan prijaviti svoje boravište policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji jer će u protivnom doći do ukidanja privremenog boravka.
 
Također je u roku od 3 dana od ulaska u Republiku Hrvatsku dužan prijaviti boravište i adresu stanovanja u nadležnoj policijskoj upravi odnos policijskoj postaji.
 
Po izdavanju odobrenja privremenog boravka, student se dužan javiti nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u roku od 8 dana od dana izvršnosti odluke o odobrenom privremenom boravku) radi utvrđivanja prava na zdravstveno osiguranje prema propisima o zdravstvenom osiguranju stranaca u Republici Hrvatskoj.
 
Napomena: Državljani trećih zemalja koji sudjeluju u programu za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ nisu dužni priložiti dokaz o zdravstvenom osiguranju, osim ako drukčije propisuju programska pravila.

Student koji ima važeće odobrenje koje je izdala druga država članica EGP-a i koji je obuhvaćen programom Unije ili multilateralnim programom koji uključuje mjere mobilnosti ili sporazumom između dvaju ili više visokih učilišta, može provesti dio svog studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj tijekom razdoblja od najviše 360 dana, ako ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje.
 
U tom slučaju nije u obvezi regulirati privremeni boravak u svrhu studiranja.
 
Prilikom prijave kratkotrajnog boravka će o namjeri boravka izvijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju prema mjestu namjeravanog boravka, na način:

• da će priložiti pisanu obavijest u kojoj će navesti dužinu boravka,
• priložiti dozvolu boravka iz druge države članice EGP-a,
• dokaz da je obuhvaćen programom Unije ili multilateralnim programom koji uključuje mjere mobilnosti ili sporazumom između dvaju ili više visokih učilišta.

 
Policijska uprava odnosno policijska postaja studentu izdaje potvrdu o prijavi mobilnosti.

Student koji ima važeće odobrenje koje je izdala druga država članica RGP-a, a nije obuhvaćen programom Unije ili multilateralnim programom koji uključuje mjere mobilnosti ili sporazumom između dvaju ili više visokih učilišta, dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja privremenog boravka u svrhu studiranja kako bi proveo dio svog studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.
 
Vidi odgovor na pitanje „Koje isprave trebam dostaviti za privremeni boravak'“
 
Osim gore navedenog, uz zahtjev (Obrazac 1a) je kao dokaz o svrsi boravka potrebno dostaviti:

• dozvola boravka iz druge države članice EGP-a
• potvrda o upisu u visokoškolsku ustanovu

 
Po odobrenju privremenog boravka izdaje se biometrijska dozvola boravka, a za njezino izdavanje prilaže se jedna fotografija te daju otisci prstiju i vlastoručni potpis.
 
Ako je zahtjev podnijet putem diplomatske misije odnosno konzularnog ureda, tada je državljanin treće zemlje u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka dužan prijaviti svoje boravište policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji jer će u protivnom doći do ukidanja privremenog boravka.
 
Također je u roku od 3 dana od ulaska u Republiku Hrvatsku dužan prijaviti boravište i adresu stanovanja u nadležnoj policijskoj upravi odnos policijskoj postaji.
 
Po izdavanju odobrenja privremenog boravka, student se dužan javiti nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u roku od 8 dana od dana izvršnosti odluke o odobrenom privremenom boravku) radi utvrđivanja prava na zdravstveno osiguranje prema propisima o zdravstvenom osiguranju stranaca u Republici Hrvatskoj.

Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma mogu provoditi:

• Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
• Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
• Filozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku,
• Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru,
• Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i
• Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. 

Popis ustanova koje uz gore navedena Sveučilišta mogu provoditi ispit iz znanja hrvatskoga jezika i latiničnog pisma za državljane trećih zemalja možete pronaći na ovoj poveznici Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ispit znanja se provodi sukladno Pravilniku o polaganju ispita iz poznavanja hrvatskoga jezika i latiničnog pisma u postupku odobrenja dugotrajnog boravišta („Narodne novine“, br. 100/21).

Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma za odobrenje dugotrajnog boravišta ne moraju položiti:

• djeca predškolske dobi
• polaznici, odnosno osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj
• osobe starije od 65 godina ako nisu u radnom odnosu.