Državljani trećih zemalja


Državljani trećih zemalja su stranci koji nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (Europska unija, Kneževina Lihtenštajn, Kraljevina Norveška, Republika Island). Na državljane Švicarske Konfederacije primjenjuju se odredbe Zakona o strancima koje se odnose na državljane država članica EGP-a.
 
Zakonom o strancima (NN 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18) propisani su uvjeti ulaska, kretanja i boravka, rad stranaca i uvjeti rada i prava upućenih radnika u Republici Hrvatskoj.

 
Boravak državljana trećih zemalja

Državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može boraviti na:
  • kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)
  • privremenom boravku (do godine dana)
  • stalnom boravku (neograničeno)
 
Kratkotrajni boravak je boravak državljana treće zemlje određen člankom 6. Zakonika o schengenskim granicama (Uredba (EU) 2016/399 od 9. ožujka 2016.).

 

Reguliranje statusa malodobne djece - državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Sukladno odredbama Zakona o strancima malodobnoj djeci - državljanima trećih zemalja može se odobriti privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, uz ispunjenje uvjeta propisanih Zakona o strancima i podzakonskim propisima, u sljedeće svrhe:

  • spajanja obitelji (primjerice malodobnoj djeci čiji roditelji ili posvojitelji imaju odobren privremeni/stalni boravak ili su državljani trećih zemalja kojima je odobrena zaštita sukladno posebnom propisu kojim se regulira međunarodna zaštita ili su hrvatski državljani). Sukladno odredbi članka 51. Zakona o strancima, dužnost je roditelja ili skrbnika djeteta rođenog na teritoriju Republike Hrvatske podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravaka do navršenih tri mjeseca života djeteta
  • srednjoškolskog obrazovanja (može se odobriti maloljetniku koji sudjeluje u priznatom, državnom ili regionalnom obrazovnom programu u kontekstu programa razmjene učenika koje je odobrilo ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja ili u obrazovnom projektu koji vodi obrazovna ustanova sukladno posebnom propisu)
  • humanitarnog razloga (može se odobriti maloljetniku - žrtvi trgovanja ljudima ili maloljetniku - stranom državljaninu koji je napušten ili je žrtva organiziranog kriminala ili je iz drugih razloga ostao bez roditeljske zaštite, skrbi ili bez pratnje).
 
Napomena: zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak navedene kategorije maloljetnika podnosi skrbnik u prisutnosti maloljetnika (članak 13. stavak 1. Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj).
 
Za izdavanje odobrenja za privremeni boravak za malodobno dijete potrebna je suglasnost drugog roditelja, koja se daje vlastoručnim potpisom zahtjeva, uz zabilješku službene osobe o utvrđenom identitetu roditelja. Ukoliko je jedan od roditelja odsutan, suglasnost se može dati pisanom izjavom kod javnog bilježnika, a suglasnost nije potrebna ako je dijete dano na skrb jednom roditelju.
 
Za malodobnu djecu koja se u Republici Hrvatskoj nalaze bez zakonskog zastupnika - roditelja ili skrbnika, a nisu kategorija državljana trećih zemalja koja status regulira u svrhu srednjoškolskog obrazovanja sukladno odredbama navedenog Zakona, potrebno se u svrhu zaštite prava i interesa djeteta prije podnošenja zahtjeva radi reguliranja statusa državljana treće zemlje temeljem odredbi Zakona o strancima, obratiti nadležnim centrima za socijalnu skrb radi određivanja skrbnika/posebnog skrbnika sukladno odredbama Obiteljskog zakona, za vrijeme boravka malodobne djece u Republici Hrvatskoj.
 

Privremeni boravak državljana trećih zemalja

 
Podnošenje zahtjeva

Zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnosi se u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske.
 
Zahtjev za odobrenje privremenog boravka za državljanina treće zemlje kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku nije potrebna viza, može se podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka državljanina treće zemlje, sjedištu poslodavca ili mjestu rada državljanina treće zemlje.
 
Iznimno, državljanin treće zemlje kojem je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza može zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ako:

1. dolazi radi studiranja na visokom učilištu u statusu redovitog studenta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini,
2. je znanstveni istraživač koji dolazi temeljem ugovora o gostovanju,
3. dolazi radi obavljanja poslova propisanih člankom 76. stavkom 1. točkama 12., 13., 14. i 15. Zakona o strancima,
4. je član uže obitelji državljana treće zemlje iz naprijed navedene točke 1., 2. ili 3.,
5. je član uže obitelji hrvatskog državljanina,
6. je životni ili neformalni životni partner hrvatskog državljanina.


Svrhe privremenog boravka

Privremeni boravak odobrava se državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu:
1. spajanja obitelji,
2. srednjoškolskog obrazovanja i studiranja,
3. istraživanja,
4. humanitarnog razloga,
5. životnog partnerstva,
6. rada i
7. rada upućenog radnika.
 
Privremeni boravak u svrhu rada odobrava se kao dozvola za boravak i rad.
 
Iznimno, državljaninu treće zemlje se može odobriti privremeni boravak i u druge svrhe do godine dana. Zahtjev za reguliranje boravka u druge svrhe državljanin treće zemlje može podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci od isteka važenja privremenog boravka koji je bio odobren u druge svrhe.

 
Uvjeti za odobrenje privremenog boravka

Državljaninu treće zemlje odobrit će se privremeni boravak ako:

1. dokaže svrhu privremenog boravka,
2. ima valjanu putnu ispravu,
3. ima sredstva za uzdržavanje,
4. ima zdravstveno osiguranje,
5. nema zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj i
6. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
 
Državljanin treće zemlje koji je podnio zahtjev za odobrenje privremenog boravka u svrhu rada temeljem sklopljenog ugovora o radu s poslodavcem u Republici Hrvatskoj nije dužan dostaviti dokaz o zdravstvenom osiguranju.
Iznimka: sezonski radnici, osobe koje su interno transferirane i osobe koje traže EU plavu kartu dužne su imati zdravstveno osiguranje. 
 
Državljaninu treće zemlje može se odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak ako je u Schengenskom informacijskom sustavu izdano upozorenje u svrhu odbijanja ulaska i boravka.
 

Rok važenja privremenog boravka

Odobrenje za privremeni boravak izdaje se na rok važenja do godine dana.
Rok važenja putne isprave mora biti najmanje 3 mjeseca duži od roka na koji se izdaje odobrenje za privremeni boravak.
 
Ako je zahtjev pozitivno riješen, strancu se izdaje biometrijska dozvola boravka.
 
Ako je zahtjev podnesen u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu - stranac će biti obaviješten da je zahtjev riješen te da dođe u nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi davanja biometrijskih podataka za izdavanje dozvole boravka.
 
Nadležnoj policijskoj upravi /postaji stranac je obvezan prijaviti boravište u roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku.
 
Upravna pristojba: Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi / postaji stranac je obvezan platiti iznos od 350 kuna za izdavanje privremenog boravka te iznos 240 kuna za izradu biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se naplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe), na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi / policijskoj postaji. Uplaćuje se i 70 kuna upravnih pristojbi za izdavanje biometrijske dozvole boravka na IBAN državnog proračuna ili državnim biljezima.
 
NAPOMENA:
Uplata upravnih pristojbi za izdavanje privremenog boravka (350 kuna) može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).

 
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.
(VAŽNO: maksimalno 10 brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).
Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno deset brojčanih oznaka).

Uplata naknade u iznosu od 240 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-RKP-broj predmeta.

Uplata upravne pristojbe u iznosu od 70 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, MODEL HR64, POZIV NA BROJ: 5002-713-OIB.
Za strance koji nemaju OIB poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice. 
(VAŽNO: maksimalno 10 brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

 

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji može se odobriti državljaninu treće zemlje koji ispunjava opće uvjete za odobrenje privremenog boravka i koji je član uže obitelji:

1. hrvatskog državljanina,
2. državljanina treće zemlje koji ima odobren stalni boravak,
3. državljanina treće zemlje koji ima odobren privremeni boravak,
4. državljanina treće zemlje kojemu je odobrena zaštita sukladno odredbama posebnog propisa kojim se regulira međunarodna zaštita.
 
PAŽNJA! Članu uže obitelji državljanina treće zemlje koji u Republici Hrvatskoj boravi na temelju važeće dozvole za boravak i rad odobrene na godinu dana sukladno godišnjoj kvoti za zapošljavanje stranaca, može se odobriti privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji samo ako je državljanin treće zemlje s kojim se traži spajanje obitelji u Republici Hrvatskoj imao najmanje 2 godine odobren privremeni boravak.
 
Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji neće se odobriti članu obitelji državljanina treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad za sezonski rad, kojem je odobren privremeni boravak u druge svrhe, pružatelju usluga, upućenim radnicima i pograničnom radniku.
 
Članovi uže obitelji u smislu Zakona o strancima su:

1. bračni drugovi,
2. osobe koje su u izvanbračnoj zajednici,
3. maloljetna zajednička djeca bračnih i izvanbračnih drugova, njihova maloljetna posvojena djeca te maloljetna djeca svakog od njih, a koja nisu zasnovala vlastitu obitelj,
4. roditelji ili posvojitelji maloljetne djece.
 
Iznimno, članom uže obitelji hrvatskog državljanina, državljanina treće zemlje kojem je odobren privremeni ili stalni boravak i državljanina treće zemlje koji ima status azilanta, može se smatrati i drugi srodnik, ako postoje posebni osobni ili ozbiljni humanitarni razlozi za spajanje obitelji u Republici Hrvatskoj.
 
Napomena: članovi obitelji hrvatskih državljana ne trebaju prilagati izvatke iz matice rođenih ili rodnog lista, vjenčanog lista ili izvatka iz matice vjenčanih, već će se isti pribaviti iz Matičnog ureda po službenoj dužnosti.

 
Privremeni boravak u svrhu srednjoškolskog obrazovanja

Privremeni boravak u svrhu srednjoškolskog obrazovanja odobrit će se državljaninu treće zemlje koji uz ispunjavanje općih uvjeta za odobrenje privremenog boravka (valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje itd.) ispunjava i sljedeće uvjete:
  1. nije stariji od 18 godina života ukoliko upisuje zadnju godinu obrazovanja,
  2. upisan je u srednjoškolsku ustanovu,
  3. sudjeluje u priznatom, državnom ili regionalnom obrazovnom programu u kontekstu programa razmjene učenika koje je odobrilo ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja ili u obrazovnom projektu koji vodi obrazovna ustanova sukladno posebnom propisu,
  4. priloži suglasnost roditelja ili zakonskog zastupnika za planirani boravak u svrhu srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj,
  5. obrazovna ustanova ili organizacija koja provodi program razmjene učenika prihvaća odgovornost za državljanina treće zemlje tijekom boravka u Republici Hrvatskoj, osobito glede troškova školovanja i
  6. da će državljanin treće zemlje tijekom boravka imati osiguran smještaj u obitelji, u prostoru za smještaj unutar obrazovne ustanove ili, ako je predviđeno posebnim propisima, u drugom odabranom prostoru koji je u skladu s pravilima programa razmjene učenika ili obrazovnog projekta u kojem državljanin treće zemlje sudjeluje.
 

Privremeni boravak u svrhu studiranja

  • Privremeni boravak u svrhu studiranja odobrit će se državljaninu treće zemlje koji  ispunjava opće uvjete za odobrenje privremenog boravka (valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje itd.) i studira na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.
 
  • Odobrenje za privremeni boravak u svrhu studiranja izdaje se s rokom važenja do godine dana, odnosno do kraja akademske godine.
 
  • Studentu koji je obuhvaćen programima Unije ili multilateralnim programima koji obuhvaćaju mjere mobilnosti ili sporazumom između dvaju i više visokih učilišta odobrenje privremenog boravka u svrhu studiranja izdaje se s rokom važenja do dvije godine.
 
  • Student koji dolazi na praksu do 90 dana putem ovlaštene organizacije ili na temelju programa Unije ili multilateralnih programa koji obuhvaćaju mjere mobilnosti ili međusveučilišnih programa, ne mora regulirati privremeni boravak u svrhu studiranja i može raditi bez dozvole za boravak i rad odnosno potvrde o prijavi rada, a za obavljanje prakse duže od 90 dana student je dužan regulirati privremeni boravak sukladno stavku 1. ovoga članka.
 
  • Student koji ima važeće odobrenje koje je izdala druga država članica EGP-a i koji je obuhvaćen programom Unije ili multilateralnim programom koji uključuje mjere mobilnosti ili sporazumom između dvaju ili više visokih učilišta, može provesti dio svog studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj tijekom razdoblja od najviše 360 dana, bez obveze reguliranja privremenog boravka u svrhu studiranja, ako ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje, a o namjeri boravka student će obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju prema mjestu boravka prilikom prijave kratkotrajnog boravka.
 
  • Student koji ima važeće odobrenje koje je izdala druga država članica EGP-a, a nije obuhvaćen programom Unije ili multilateralnim programom koji uključuje mjere mobilnosti ili sporazumom između dvaju ili više visokih učilišta, dužan je podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka kako bi proveo dio svog studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.
 
  • Student iz točke 5. i 6. može raditi i samozapošljavati se najviše 15 sati tjedno, bez obveze ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

 
Privremeni boravak u svrhu istraživanja

  • Privremeni boravak u svrhu istraživanja odobrit će se državljaninu treće zemlje ako ima ugovor o gostovanju i ispunjava opće uvjete za odobrenje privremenog boravka (valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje itd.).
 
  • Odobrenje za privremeni boravak u svrhu istraživanja izdaje se s rokom važenja do godine dana, a odobrenje za privremeni boravak za istraživače koji su obuhvaćeni programima Unije ili multilateralnim programima koji obuhvaćaju mjere mobilnosti izdaje se s rokom važenja do dvije godine.
 
  • Istraživač koji je sklopio ugovor o gostovanju u državi članici EGP-a i na temelju kojeg ima odobren boravak u toj državi, može radi provođenja istraživanja raditi u Republici Hrvatskoj temeljem kratkoročne mobilnosti najduže 180 dana u bilo kojem razdoblju od 360 dana bez odobrenja privremenog boravka u svrhu istraživanja, dozvole za boravak i rad odnosno potvrde o prijavi rada, ako ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje.
 
  • O namjeri boravka istraživač iz točke 3. obavijestit će nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaji prema mjestu boravka prilikom prijave kratkotrajnog boravka.
 
  • Istraživač koji je sklopio ugovor o gostovanju u drugoj državi članici EGP-a i na temelju kojeg ima odobren boravak u toj državi, ako želi radi provođenja istraživanja raditi u Republici Hrvatskoj dulje od 180 dana temeljem dugoročne mobilnosti, dužan je regulirati privremeni boravak u svrhu istraživanja temeljem dugoročne mobilnosti sukladno stavku 1. ovoga članka i priložiti važeće odobrenje boravka koje je izdala druga država članica EGP-a i ugovor o gostovanju sklopljen s istraživačkom organizacijom u Republici Hrvatskoj.
 
  • Odobrenje privremenog boravka u svrhu istraživanja temeljem dugoročne mobilnosti izdaje se s rokom važenja do godine dana, odnosno do datuma isteka odobrenja boravka koje je izdala druga država članica EGP-a, ako je isto kraće od godine dana.
 
  • Istraživaču je dopušteno provoditi istraživanje u Republici Hrvatskoj do donošenja odluke o odobrenju privremenog boravka iz točke 5. ako nije proteklo razdoblje do 180 dana u bilo kojem razdoblju od 360 dana ni važenje odobrenja boravka izdano od druge države članice EGP-a.
 
  • Državljaninu treće zemlje odbit će se zahtjev iz točke 5. ako je odobrenje boravka u drugoj državi članici EGP-a isteklo tijekom postupka.
 
  • Istraživač kojem je odobren privremeni boravak u svrhu istraživanja i istraživač iz točke 3. i 5. može podučavati na istraživačkoj ustanovi koja ga ugošćuje, koja može odrediti maksimalni broj sati ili dana podučavanja.
 
  • Član obitelji istraživača iz točke 3. koji sam ima važeću dozvolu boravka izdanu u drugoj državi članici EGP-a može boraviti u pratnji istraživača najduže 180 dana u bilo kojem razdoblju od 360 dana bez odobrenja privremenog boravka ako ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje.  O namjeri boravka član obitelji obavijestit će nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaji prema mjestu boravka prilikom prijave kratkotrajnog boravka.
 
  • Član obitelji istraživača iz točke 5. koji sam ima važeću dozvolu boravka izdanu u drugoj državi članici EGP-a može regulirati privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji za dugoročnu mobilnost sukladno članku 47. stavku 1. točki 1. Zakona o strancima ako priloži dokaz da je boravio s istraživačem u drugoj državi članici EGP-a.
     

Prava istraživača, studenata, pripravnika, volontera i učenika

(1) Istraživači imaju jednaka prava kao i hrvatski državljani u odnosu na:
a) radne uvjete, uključujući plaću i prestanak ugovora o radu, kao i sigurnosne zahtjeve na mjestu rada,
b) slobodu sindikalnog organiziranja i članstva u sindikatu ili u bilo kojoj strukovnoj organizaciji, kao i na prava i povlastice koje pružaju te organizacije, uključujući pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, ne dovodeći u pitanje odredbe o javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti,
c) opće i strukovno obrazovanje,
d) priznavanje obrazovnih i stručnih kvalifikacija,
e) grane socijalne sigurnosti kako je definirano Uredbom (EZ) br. 883/2004,
f) porezne olakšice, u mjeri u kojoj se radnik smatra rezidentom u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj,
g) pristup robi i uslugama i opskrbi robom i uslugama koji su dani na raspolaganje javnosti, uključujući postupke za dobivanje subvencioniranih smještaja sukladno posebnim propisima, ne dovodeći u pitanje slobodu ugovora u skladu s pravom Unije i Republike Hrvatske,
h) usluge savjetovanja koje pružaju javni zavodi za zapošljavanje.

(2) Istraživači koji se sele u treću zemlju ili njihovi preživjeli uzdržavani članovi obitelji koji borave u trećoj zemlji i na koje se prenose prava tih osoba primaju, glede starosti, invalidnosti i smrti, mirovine na temelju prethodnog zaposlenja tih osoba stečene u skladu sa zakonodavstvom iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 883/2004 na temelju istih uvjeta kao i državljani Republike Hrvatske kada se sele u treću zemlju.

(3) Prava pod 1 i 2 primjenjuju se i na studente.

(4) Pripravnici, volonteri i učenici imaju pravo na jednako postupanje u vezi s pristupom robi i uslugama te opskrbom proizvodima i uslugama stavljenima na raspolaganje javnosti, sukladno posebnim propisima, kao i, ako je primjenjivo, u vezi s priznavanjem inozemnih obrazovnih i stručnih kvalifikacija.

(5) Državljani trećih zemalja iz stavaka 1, 2, 3 i 4 ostvaruju prava sukladno propisima Republike Hrvatske kojima se uređuju pojedina područja.


Privremeni boravak u druge svrhe za istraživače i studente

Privremeni boravak u druge svrhe radi traženja zaposlenja ili osnivanja trgovačkog društva ili registracije obrta može se odobriti istraživaču i državljaninu treće zemlje s kvalifikacijom razine visokog obrazovanja koji uz ispunjenje općih uvjeta za odobrenje privremenog boravka (važeća putna isprava, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje itd.) priloži i dokaz o završetku istraživačkih aktivnosti u Republici Hrvatskoj odnosno dokaz o stečenoj kvalifikaciji razine visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
 

Rad državljana trećih zemalja

 
Zakonom o strancima propisano je da državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako Zakonom nije drugačije propisano.
Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se državljaninu treće zemlje dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj.
Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote.
Odluku o godišnjoj kvoti dozvola donosi Vlada Republike Hrvatske te se objavljuje u 'Narodnim novinama'.
 
PAŽNJA! Državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.
Poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada.
Poslodavac ne smije zapošljavati državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj niti se koristiti njegovim radom.
Prekršajnim odredbama Zakona o strancima propisane su novčane kazne i mjere u slučaju nepoštivanja naprijed navedenih pravila.
 
 

Prekršajne sankcije

  • Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – fizička osoba koja je sa državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad, a novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja je sa državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad:
  1. ako zapošljava državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 73. stavak 1. Zakona o strancima),
  2. ako zaposli državljanina treće zemlje protivno odredbi članka 73. stavka 6. ovoga Zakona (zapošljava državljanina treće zemlje na onim poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada).
Za navedene prekršaje iz točke 1. i 2. može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.
 
  • Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – fizička osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj, a novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 150.000,00 kuna za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja zapošljava ili se koristi radom državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (članak 73. stavak 7. Zakona o strancima). Za navedeni prekršaj može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.
 
  • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja nije obavijestila policijsku upravu, odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 91. stavak 2. Zakona o strancima).
 
  • Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac – fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja nije obavijestila policijsku upravu, odnosno policijsku postaju o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 91. stavak 2. Zakona o strancima).

 
Prestanak važenja dozvole za boravak i rad

Dozvola za boravak i rad prestaje važiti ako:
  1. su ispunjeni uvjeti iz članka 72. stavka 1. Zakona o strancima,
  2. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana,
  3. državljanin treće zemlje obavlja poslove za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad,
  4. državljanin treće zemlje radi za poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad,
  5. državljanin treće zemlje ili poslodavac ne poštuje propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati.
 


Prestanak privremenog boravka

Sukladno članku 72. Zakona o strancima, privremeni boravak prestaje državljaninu treće zemlje: 1. prestankom postojanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka, 2. ako ima zabranu ulaska i boravka, 3. ako u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka ne prijavi svoje boravište policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, 4. ako se iselio iz Republike Hrvatske ili neprekidno boravi u inozemstvu duže od 30 dana, 5. ako boravi u Republici Hrvatskoj suprotno svrsi odobrenja privremenog boravka.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi državljani trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren:
  • stalni boravak,
  • međunarodnu ili privremenu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite pod uvjetima propisanim posebnim propisom,
  • privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na stalnom boravku, azilantom te državljaninom treće zemlje kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita,
  • privremeni boravak iz humanitarnih razloga,
  • privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje koji ima odobren stalni boravak ili kojemu je odobrena međunarodna ili privremena zaštita,
  • autonomni boravak,
  • status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,
  • privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja iz članka 64. ovoga Zakona,
  • privremeni boravak u svrhu studiranja kao redoviti student kada radi i samozapošljava se najviše 20 sati tjedno,
  • privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s istraživačem iz članka 64. ovoga Zakona.


Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. (NN 122/17, 53/18 i 71/18).

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad (Obrazac 9a) na temelju godišnje kvote stranac je dužan priložiti:
  • fotografiju u boji veličine 35x45 mm
  • presliku važeće putne isprave
  • dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju (ne moraju priložiti radnici koji sklapaju ugovor o radu s hrvatskim poslodavcem
  • dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje
  • ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor
  • dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca
  • dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvatci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od šest mjeseci).


Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote (članak 76. Zakona o strancima) može se izdati:
  1. pograničnim radnicima pod uvjetom uzajamnosti,
  2. ključnom osoblju, pružateljima usluga, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske,
  3. strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima,
  4. ostalim neophodnim osobama kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,
  5. državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51% ili u obrtu u kojem je jedini vlasnik,
  6. radniku koji obavlja poslove pružanja usluga u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema pravo poslovnog nastana u državi članici EGP-a,
  7. učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
  8. profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj,
  9. umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u Republici Hrvatskoj,
  10. strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su registrirane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još najmanje tri države,
  11. strancima koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj,
  12. strancima koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama,
  13. znanstvenim istraživačima te strancima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama,
  14. profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika,
  15. strancima koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,
  16. osobi s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a,
  17. ključnom osoblju, radniku i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske,
  18. državljaninu treće zemlje premještenom unutar društva u svrhu dugoročne mobilnosti sukladno članku 79. c ovoga Zakona,
  19. državljanima trećih zemalja koji dolaze na određeno razdoblje za obavljanje određenih poslova sukladno sporazumima koje je Vlada Republike Hrvatske zaključila s trećim zemljama,
  20. državljaninu treće zemlje koji je na specijalizaciji u Republici Hrvatskoj u djelatnosti zdravstva sukladno posebnim propisima.

Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad propisani su člankom 77. i člankom 78. Zakona o strancima.
 
INVESTITORI - Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se odobriti državljaninu treće zemlje koji ispunjava uvjete za privremeni boravak i :
  • koji u trgovačkom društvu obavlja ključne poslove sukladno članku 76. stavku 2. Zakona o strancima ili u tom trgovačkom društvu ima vlasnički udio od najmanje 51 posto, a trgovačko društvo:
– je nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaganja, ili
– provodi strateške investicijske projekte sukladno propisu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske
  • koji u Republici Hrvatskoj obavlja poslove ili provodi projekte na temelju međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći, koje je Republika Hrvatska sklopila s Europskom unijom, drugom državom ili međunarodnom organizacijom.
 
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote državljanin treće zemlje je dužan priložiti:
• fotografiju u boji veličine 35x45 mm
• presliku važeće putne isprave
• dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju (ne moraju priložiti stranci koji sklapaju ugovor o radu s hrvatskim poslodavcem)
• dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje
• ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor (osim državljanina treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu)
• dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti (nije potrebno ako se radi o državljanima trećih zemalja iz članka 76. stavka 1. točke 3., 4., 5., 8., 10., 11., 15., 16., 17. i 18. Zakona o strancima)
• dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvadci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od šest mjeseci)
• obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja državljanina treće zemlje koje sadrži podatke o stručnom znanju, kvalifikacijama i radnom iskustvu stranca, te iz kojih razloga se radno mjesto ne može popuniti s hrvatskog tržišta radne snage (osim u slučaju iz članka 76. stavka 1. točke 4., 5., 6., 7., 12., 13., 14., 15., 16., 17. i 18.)
• druge dokaze kako je u daljnjem tekstu navedeno, ovisno temeljem koje zakonske odredbe se traži izdavanje dozvole za boravak i rad.
 
Protiv odluke nadležne policijske uprave/postaje u predmetu izdavanja dozvole za boravak i rad može se izjaviti žalba (osim u slučaju popunjenosti godišnje kvote ili kad ista nije određena, u kojem slučaju se može pokrenuti upravni spor).
 
Ako je zahtjev pozitivno riješen, izdaje se biometrijska dozvola boravka.
 
Ako je zahtjev podnesen u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu – državljanin treće zemlje će biti obaviješten da je zahtjev riješen te da dođe u nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi davanja biometrijskih podataka za izdavanje dozvole boravka.
 
Nadležnoj policijskoj upravi /postaji državljanin treće zemlje je obvezan prijaviti boravište u roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku.
 
Upravna pristojba: Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi / postaji stranac je obvezan platiti iznos od 560 kuna za izdavanje dozvole za boravak i rad i iznos 240 kuna za izradu biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se naplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe), na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi / policijskoj postaji.
Naplaćuje se i 70 kuna upravnih pristojbi za izdavanje biometrijske dozvole za boravak i rad na IBAN državnog proračuna ili državnim biljezima.
 
NAPOMENA: Uplata upravnih pristojbi za izdavanje dozvole za boravak i rad (560 kuna) može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.
(VAŽNO: maksimalno 10 brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).
Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno deset brojčanih oznaka).


Uplata naknade u iznosu od 240 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-RKP-broj predmeta.


Uplata upravne pristojbe u iznosu od 70 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, MODEL HR64, POZIV NA BROJ: 5002-713-OIB.
Za strance koji nemaju OIB poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice. (VAŽNO: maksimalno 10 brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).
 

Produženje dozvole za boravak i rad 

Zahtjev za produženje podnosi se policijskoj upravi/policijskoj postaji najkasnije 60 dana prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad. Ako državljanin treće zemlje u propisanom roku ne podnese zahtjev za produženje dozvole za boravak i rad, kaznit će se novčanom kaznom.
 

Sezonski radnici

Državljanima trećih zemalja koji će raditi sezonske poslove mogu se izdati dozvole za boravak i rad sukladno godišnjoj kvoti dozvola koje donosi Vlada RH.
Sezonski radnik može raditi temeljem:
– dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili
– dozvole za boravak i rad za sezonski rad do šest mjeseci.
 
Dozvola za boravak i rad za sezonski rad može se odobriti sezonskom radniku ako:

  1. ima valjanu stranu putnu ispravu za vrijeme važenja dozvole za boravak i rad,
  2. ima valjani ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili obvezujuću ponudu poslodavca za posao u kojoj je naveden obvezni sadržaj ugovora o radu,
  3. ima zdravstveno osiguranje,
  4. ima osiguran primjeren smještaj,
  5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje,
  6. nema zabranu ulaska i boravka u EGP-u odnosno u Republici Hrvatskoj.

 
Uvjeti za odobrenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad iz točke 2., 3. i 4. moraju biti u skladu s propisima Republike Hrvatske i kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca.

Osiguranim primjerenim smještajem za odobrenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad smatra se smještaj koji sezonskom radniku osigurava primjeren životni standard tijekom cjelokupnog boravka. O svakoj promjeni smještaja sezonski radnik i poslodavac obavještava policijsku upravu, odnosno policijsku postaju u roku od osam dana od dana promjene.
 
Primjerenim smještajem smatra se prostor:

  1. u čvrstom objektu u kojem stambeni prostor mora imati sanitarni čvor koji mora biti fizički odvojen od prostorija za boravak i spavanje,
  2. u kojem je osigurana opskrba tekućom vodom, grijanjem (osim u objektu u kojem radnici borave ljeti) i električnom energijom i
  3. koji ispunjava ostale zdravstvene i higijenske uvjete za stanovanje sukladno posebnim propisima.


U prostoru koji je namijenjen boravku, spavanju i pripremi hrane može boraviti najviše šest radnika.
Oprema i uređaji u objektu ne smiju biti dotrajali i oštećeni te moraju biti u funkcionalnom stanju.
Visina prostorija u objektu (visina od poda do stropa) mora omogućiti nesmetano i sigurno kretanje radnika.
Prostorije namijenjene za spavanje muških i ženskih osoba moraju biti fizički odvojene, osim ako se radi o članovima obitelji koji su sezonski radnici te prostor za pripremu hrane mora biti postavljen tako da se može obavljati samostalna priprema hrane.
Najmanja osigurana kvadratura za smještaj sezonskog radnika iznosi 14 m2 po osobi (uključujući prostor za spavanje, pripremu hrane i sanitarne prostorije):

 
broj osoba najmanja površina
jedna 14 m2
dvije 20 m2
tri 26 m2
četiri 32 m2
pet 38 m2
šest 44 m2



Ako smještaj osigurava poslodavac ili je posrednik u osiguravanju smještaja, trošak smještaja:
- mora biti primjeren visini plaće sezonskog radnika i ne smije iznositi više od 30% neto iznosa plaće i ne smije se automatski ustegnuti iz plaće i
- poslodavac treba sezonskom radniku dostaviti ugovor o najmu ili jednakovrijedan dokument u kojem se jasno navode uvjeti najma za smještaj.
 
Ako poslodavac osigurava smještaj sezonskom radniku bez naknade, mora sezonskom radniku izdati dokument u kojem se jasno navode uvjeti smještaja.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za rad sezonskog radnika, podnositelj zahtjeva potpisuje izjavu da smještaj odgovara naprijed navedenim standardima.
Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Republici Hrvatskoj najdulje šest mjeseci godišnje nakon čega mora napustiti Republiku Hrvatsku.
Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produžiti važenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.
Zahtjev za produženje dozvole za boravak i rad za sezonski rad podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najkasnije 30 dana prije isteka roka važenja navedene dozvole.
 

Prava sezonskog radnika

Sezonski radnici imaju jednaka prava kao i hrvatski državljani u odnosu na:

  1. uvjete zapošljavanja, uključujući najnižu dob za zaposlenje, i radne uvjete, uključujući plaću i prestanak ugovora o radu, radno vrijeme, odmore, dopuste, blagdane i neradne dane, kao i zdravstvene i sigurnosne zahtjeve na mjestu rada;
  2. pravo na sudjelovanje u štrajku i industrijskoj akciji, na slobodu sindikalnog organiziranja i članstva u sindikatu ili u bilo kojoj strukovnoj organizaciji, kao i na prava i povlastice koje pružaju te organizacije, uključujući pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, ne dovodeći u pitanje odredbe o javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti,
  3. zaostale isplate od poslodavaca, u vezi s eventualnim nepodmirenim primicima od rada, prema državljaninu treće zemlje;
  4. grane socijalne sigurnosti, kako su određene u članku 3. Uredbe (EZ) br. 883/2004,
  5. pristup robi i uslugama te ponudi robe i usluga koje su dostupne javnosti, osim stanovanja, ne dovodeći u pitanje slobodu sklapanja ugovora u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom;
  6. usluge savjetovanja o sezonskom radu koje pruža nadležna javna služba zapošljavanja;
  7. obrazovanje i strukovno osposobljavanje;
  8. priznavanja diploma, potvrda i drugih stručnih kvalifikacija, u skladu s posebnim propisima;
  9. porezne povlastice, u mjeri u kojoj se smatra da sezonski radnik za porezne svrhe ima boravište u Republici Hrvatskoj.

 
Sezonski radnici koji se presele u treću zemlju, ili nadživjele osobe takvih sezonskih radnika koje borave u trećoj zemlji te koje su stekle prava od sezonskih radnika, primaju mirovine na temelju prethodnog zaposlenja sezonskog radnika i koje su stečene u skladu sa zakonodavstvom navedenim u članku 3. Uredbe (EZ) br. 883/2004 pod istim uvjetima kao hrvatski državljani kada se presele u treću zemlju.
Sezonski radnik ostvaruje naprijed navedena prava sukladno propisima Republike Hrvatske i kolektivnom ugovoru koji obvezuje poslodavca, ako takav postoji, a kojima se uređuju naprijed navedena područja.
 
Nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja sezonskom radniku izdat će obrazac koji sadrži informacije o njegovim pravima i obvezama za vrijeme boravka i rada u Republici Hrvatskoj.
 
 

Sudska zaštita

Sezonski radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno ovim Zakonom može radi zaštite i ostvarivanja tih prava protiv poslodavca pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom, državnim tijelima ili pravnim osobama s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj, u skladu s propisima Republike Hrvatske.
Sezonski radnik može i nakon prestanka radnoga odnosa s poslodavcem pokrenuti naprijed navedeni postupak u skladu s propisima Republike Hrvatske.
Sezonski radnik koji je pokrenuo postupak zaštite prava iz prvog odlomka ne smije zbog toga biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zaposlenih kod poslodavca niti ta okolnost smije štetno utjecati na ostvarenje njegovih prava iz radnoga odnosa.
U postupku zaštite prava sezonskog radnika po njegovu ovlaštenju mogu zastupati osobe ovlaštene za pružanje pravne pomoći, odnosno udruge ili druge organizacije koje su na to ovlaštene u skladu s posebnim propisima.
 

Osoba premještena unutar društva (ICT)

Osobama premještenima unutar društva mogu se izdati dozvole za boravak i rad sukladno godišnjoj kvoti koju donosi Vlada RH.
Osoba premještena unutar društva je državljanin treće zemlje koji je rukovoditelj, stručnjak ili pripravnik vezan ugovorom o radu s trgovačkim društvom, podružnicom ili predstavništvom koje ima poslovni nastan u trećoj zemlji koje ga privremeno premješta za profesionalne potrebe ili za potrebe osposobljavanja u trgovačko društvo, podružnicu ili predstavništvo s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji pripada istom trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava.
 
Kratkoročna mobilnost
Državljanin treće zemlje koji ima valjanu dozvolu izdanu u svrhu premještaja unutar društva, koju je izdala druga država članica EGP-a, može raditi u subjektu s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji pripada istom trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava u razdoblju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, bez obveze ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
 
Dugoročna mobilnost

Državljaninu treće zemlje, koji ima valjanu dozvolu izdanu u svrhu premještaja unutar društva, a koju je izdala druga država članica EGP-a i koji namjerava raditi dulje od 90 dana u subjektu s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji pripada istom trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava, može se odobriti dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost izvan godišnje kvote.
 

Potvrda o prijavi rada

 
Na temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći državljani trećih zemalja:

  1. prokuristi, ključno osoblje i članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,
  2. pružatelji usluga u turizmu, turistički predstavnici, odnosno animatori sukladno posebnim propisima,
  3. znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici – predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,
  4. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje, kao i upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija koje u Republici Hrvatskoj imaju svoje podružnice, ako dolaze iz matične institucije,
  5. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,
  6. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,
  7. predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku ili karitativnu službu,
  8. koji dolaze na praksu u diplomatske misije ili konzularne urede akreditirane u Republici Hrvatskoj,
  9. volonteri koji volontiraju u subjektu domaćinu u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima, odnosno na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera,
  10. koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova, odnosno državljani treće zemlje koji obavljaju poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja,
  11. koji rade na plovilima i upisani su u popis posade,
  12. koji obavljaju stručnu praksu, usavršavanje ili volontiranje u okviru Programa Unije, programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ i njegovih slijednika, kao i ostalih međunarodnih programa te ostalih programa i inicijativa koje provodi tijelo nadležno za poslove obrazovanja i znanosti i tijela u čijoj je nadležnosti volonterstvo,
  13. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,
  14. koji provode stručnu izobrazbu, usavršavanje ili školovanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,
  15. koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,
  16. koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,
  17. koji dolaze u svrhu pripravništva kod subjekta domaćina na temelju sporazuma o osposobljavanju,
  18. umjetnici, autori, tehničko i ostalo osoblje koje sudjeluje na snimanju visokobudžetnog audiovizualnog dijela,
  19. fizičke i pravne osobe iz trećih zemalja registrirane za obavljanje pogrebničke djelatnosti sukladno posebnom propisu i
  20. turistički predstavnici stranih turističkih agencija koji dolaze na temelju sklopljenog ugovora o pružanju usluga s turističkom agencijom u Republici Hrvatskoj.


Državljanima trećih zemalja iz stavka 1. točke 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 17., 18. i 20. koji namjeravaju boraviti i raditi u Republici Hrvatskoj dulje od 90 dana može se odobriti dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote ako ispunjavaju opće uvjete za odobrenje boravka iz članka 54. Zakona o strancima i prilože dokaz o obavljanju i trajanju poslova u Republici Hrvatskoj.
 
VAŽNO: Državljani trećih zemalja iz točke 12. koji sudjeluju u programu za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ nisu dužni priložiti dokaz o zdravstvenom osiguranju, osim ako drugačije propisuju programska pravila.
Volonter dostavlja sporazum sa subjektom domaćinom koji mora sadržavati: opis volonterskog programa; trajanje volonterstva; uvjete provođenja i nadziranja volonterstva; sate volonterstva; resurse dostupne za pokriće troškova boravka i smještaja državljanina treće zemlje i najmanji iznos džeparca tijekom boravka. Volonter dostavlja dokaz da je subjekt domaćin u posjedu police osiguranja od odgovornosti prema trećim osobama. Dozvola za boravak i rad volonteru može se odobriti na rok važenja do godine dana, a iznimno se može produžiti samo na još 6 mjeseci, ako to zahtijeva volonterski program.

Državljanin treće zemlje koji dolazi u svrhu pripravništva dostavlja:
– sporazum o osposobljavanju sa subjektom domaćinom kojim se predviđa teoretsko i praktično osposobljavanje, a koji sadržava: opis programa osposobljavanja, uključujući obrazovni cilj ili komponente učenja, trajanje pripravništva, uvjete provođenja i nadzora pripravništva, sate pripravništva i pravni odnos između pripravnika i subjekta domaćina,
– dokaz o stjecanju kvalifikacije razine visokog obrazovanja unutar dvije godine koje prethode datumu podnošenja zahtjeva ili dokaz o trenutačnom studiranju s ciljem stjecanja kvalifikacije razine visokog obrazovanja.

Dozvola za boravak i rad izdaje se pripravniku s rokom važenja do šest mjeseci te se boravak i rad mogu produžiti najdulje još šest mjeseci, ako je potrebno za završetak pripravništva.

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 60 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći državljani trećih zemalja:
 

  • pružatelji revizorskih i konzultantskih usluga
  • predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima
  • umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe, odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti
  • radnici u cirkusima ili zabavnim parkovima.

 
Na temelju potvrde o prijavi rada, do 30 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi državljani trećih zemalja:
 

  1. autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,
  2. prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje na sportskim priredbama i natjecanjima,
  3. na snimanju modnih editorijala ili reklamnih kampanja,
  4. na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac.

 
VAŽNO: Državljani trećih zemalja ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njihovim uslugama, dužni su prije početka rada, od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje, pribaviti potvrdu o prijavi rada prema mjestu obavljanja poslova ili sjedištu poslodavca.
 
Potvrde o prijavi rada izdaje nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja temeljem slijedeće dokumentacije:
• pisanog zahtjeva za izdavanje potvrde o prijavi rada (koji sadrži osobne podatke o državljaninu treće zemlje, vremenu potrebnom za obavljanje posla i vrsti poslova koje će stranac obavljati), te uz
• predočenje ovjere preslike važeće putne isprave stranca odnosno druge isprave koja služi za prelazak državne granice i
• dokumentacije iz koje je vidljivo da se radi o poslovima za koje se traži izdavanje potvrde o prijavi rada.
 
Na temelju izdane potvrde o prijavi rada državljanin treće zemlje za istog poslodavca ili primatelja usluge može raditi na cijelom području Republike Hrvatske.
Pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koristi usluge naprijed navedenih državljana trećih zemalja mora imati sklopljen odgovarajući ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa strancem ili inozemnim poslodavcem koji upućuje stranca na rad u Republiku Hrvatsku.
Za izdavanje potvrde o prijavi rada nije potrebna punomoć.
Na pisani zahtjev za izdavanje odobrenja potvrde o prijavi rada stranac je obavezan kod preuzimanja potvrde o prijavi rada uplatiti upravnu pristojbu u iznosu od 105 kuna, koja se plaća putem opće uplatnice na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji.
 
NAPOMENA: Uplata upravne pristojbe za izdavanje potvrde o prijavi rada u iznosu od 105 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.
(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).
Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv
na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno do deset brojčanih oznaka).

 

Stalni boravak

Stalni boravak može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina zakoniti boravak, što uključuje odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu.
 
Smatra se da je državljanin treće zemlje neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao višekratno do deset mjeseci ili jednokratno do šest mjeseci.
 
U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje stalnog boravka državljanin treće zemlje mora imati odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.
 
Stalni boravak neće se odobriti državljaninu treće zemlje ako mu je poništen azil ili supsidijarna zaštita.
 
Zahtjev za odobrenje stalnog boravka (Obrazac 1a) podnosi se u policijskoj upravi/postaji nadležnoj prema mjestu boravišta stranca, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova.
U vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka ne uračunava se:
- boravak na temelju izdane dozvole za boravak i rad sezonskim radnicima, pružateljima usluga, pograničnim radnicima, upućenim radnicima, osobama premještenim unutar društva, ostalim neophodnim osobama kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije te boravak odobren članovima obitelji osoba premještenih unutar društva i članovima obitelji ostalih neophodnih osoba kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,
- vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora.
 
Državljaninu treće zemlje kojem je odobren privremeni boravak u svrhu studiranja, u vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka, računa se samo polovica vremena provedenog na temelju odobrenog privremenog boravka u svrhu studiranja.
 
Za državljane treće zemlje koji imaju status azilanta ili supsidijarnu zaštitu u vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka računa se polovica razdoblja od dana podnošenja zahtjeva za odobrenje međunarodne zaštite na temelju kojeg mu je odobren status pa do dana odobrenja međunarodne zaštite ili cjelokupno razdoblje ako je ono dulje od 18 mjeseci.
 
Također, stalni boravak može se odobriti i:

  • državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno tri godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice je bio najmanje deset godina, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice
  • državljaninu treće zemlje koji je imao prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan 8.listopada 1991. godine, a koji je korisnik programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice i za kojeg je utvrđeno da se vratio s namjerom da trajno živi u Republici Hrvatskoj
  • djetetu koje živi u Republici Hrvatskoj:
  • čija oba roditelja u trenutku rođenja djeteta imaju odobren stalni boravak
  • čiji jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta ima odobren stalni boravak (uz suglasnost drugog roditelja)
  • čiji jedan roditelj, u trenutku rođenja djeteta, ima odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj, a drugi je roditelj nepoznat, umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi ili potpuno, odnosno djelomično lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb
  • državljaninu treće zemlje koji je rođen i od rođenja živi na području Republike Hrvatske, ali zbog opravdanih razloga na koje nije mogao utjecati, nije imao reguliran boravak (što se dokazuje izvodom iz matične knjige rođenih, dokazom o pohađanju predškolske i školske ustanove, dokazom o zaposlenju, dokazom o korištenju zdravstvene zaštite, dokazom o korištenju socijalnih prava kao i drugim dokazima kojima stranac potkrepljuje činjenicu življenja na području Republike Hrvatske).

 


Uvjeti za odobrenje stalnog boravka


Stalni boravak odobrit će se strancu koji:

  1. ima valjanu stranu putnu ispravu,
  2. ima sredstva za uzdržavanje,
  3. ima zdravstveno osiguranje,
  4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo,
  5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Stalni boravak odobrit će se državljaninu treće zemlje iz članka 94. stavka 1. Zakona o strancima (izbjeglice, povratnici, djeca koja žive u RH, osobe rođene u RH koje nisu regulirale status) ako ima valjanu stranu putnu ispravu i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma provode Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Filozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Temeljem obavijesti Ministarstva znanosti i obrazovanja sljedeće ustanove su obavijestile da će također provoditi navedeni ispit: ŠKOLA STRANIH JEZIKA-ŽIGER, Stanka Vraza 37, Varaždin; EDUKACIJSKI CENTAR, Ustanova za obrazovanje, Domovinskog rata 46, Split; SVIJET JEZIKA, Ustanova za obrazovanje odraslih, Vodnikova 12, Zagreb; SOVA JEZIČNO UČILIŠTE, Ustanova za obrazovanje odraslih, Varšavska 14, Zagreb, Ustanova za obrazovanje odraslih DANTE, Pomerio 23, Rijeka, Šibenska privatna gimnazija s pravom javnosti iz Šibenika, Andrija Kačića Miošića 11 i Pučko otvoreno učilište POUKA iz Karlovca, Bogoslava Šuleka 29, 'Narodno učilište-ustanova za obrazovanje i kulturu iz Rijeke, Školjić 9.
 
Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma ne moraju položiti:

  • djeca predškolske dobi
  • polaznici, odnosno osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj
  • osobe starije od 65 godina ako nisu u radnom odnosu.

 
Na pisani zahtjev za izdavanje odobrenja stalnog boravka stranac je obvezan platiti kod preuzimanja rješenja o odobrenju stalnog boravka uplatiti upravnu pristojbu u iznosu od 630 kuna i iznos od 240 kuna za izdavanje biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se plaćaju putem opće uplatnice na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji.
 
Za ovjereni prijepis odobrenja za stalni boravak plaća se upravna pristojba od 105 kuna.

NAPOMENA: Uplata upravne pristojbe za odobrenje stalnog boravka u iznosu od 630 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.
(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).
Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi: 5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno do deset brojčanih oznaka).
Uplata naknade u iznosu od 240 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-RKP-broj premeta.

 
Biometrijska dozvola boravka

Dozvola boravka izdaje se državljaninu treće zemlje na odobrenom privremenom ili stalnom boravku. Za izdavanje biometrijske dozvole boravka prilaže se fotografija veličine 30x35 mm.
Potrebno je dati na uvid važeću putnu ispravu, odnosno drugu ispravu o identitetu, a službena osoba koja zaprima zahtjev za izdavanje dozvole boravka dužna je utvrditi identitet osobe koj podnosi zahtjev.
 
 
Cijena biometrijske dozvole boravka iznosi 240 kuna.
Također se naplaćuje i upravna pristojba od 70 kuna (ne uplaćuju državljani trećih zemalja na stalnom boravku) na IBAN državnog proračuna ili državnim biljezima.
Iznos od 240 kn uplaćuje se na šalteru pošte / FINA-e / banke na IBAN državnog proračuna.
Iznos koji se plaća za navedenu ispravu može se uplaćivati samo putem uplatnica koje se dobiju u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, obzirom da navedene uplatnice sadrže serijski kontrolni broj.
Nadležni službenik izdaje podnositelju zahtjeva potvrdu o podnijetom zahtjevu, a dozvolu boravka stranac osobno podiže u policijskoj upravi / policijskoj postaji (PU/PP) u kojoj je zahtjev predan.
 
NAPOMENA: Uplata pristojbi za dozvolu boravka u iznosu od 240 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna
HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj 7005-485-OIB (navodi se OIB osobe kojoj će se izraditi dozvola boravka).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-RKP-broj predmeta.
Uplata upravne pristojbe u iznosu od 70 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, MODEL HR64, POZIV NA BROJ: 5002-713-OIB.
Za strance koji nemaju OIB poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

 
 

Biometrijska posebna putovnica za strance

Radi se o novom dokumentu – putnoj ispravi koja će se izdavati državljanima treće zemlje s odobrenom supsidijarnom zaštitom, a koji bez svoje krivnje ne mogu ishoditi putnu ispravu države čiji su državljani.
Cijena Biometrijska posebna putovnica za strance iznosi 320 kuna i upravna pristojba od 35 kuna.
Za izdavanje biometrijske posebne putne isprave za stranca umjesto oštećene ili nestale plaća se upravna pristojba od 105 kuna.

NAPOMENA: Uplata naknade u iznosu od 320 kuna za izradu posebne putovnice za stranca može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005- 477-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005- 477-RKP-broj predmeta.

 

Pogranične propusnice – Bosna i Hercegovina

Pograničnu propusnicu mogu izvaditi osobe s boravištem u pograničnom području Bosne i Hercegovine u dubini od pet kilometara i izdaje se na rok važenja od pet godina, od datuma njezina izdavanja, odnosno do isteka valjanosti putne isprave na temelju koje je pogranična propusnica izdana.
Republika Hrvatska pogranične propusnice izdaje stanovnicima pograničnog područja u Bosni i Hercegovini, a Bosna i Hercegovina stanovnicima pograničnog područja u Republici Hrvatskoj.
Propusnice se izdaju kada postoji ekonomska, socijalna, obiteljska ili druga opravdana poveznica s pograničnim područjem (posao, škola, nekretnina itd.).
 
Zahtjev za izdavanje pogranične propusnice podnosi se nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ili u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini. O zahtjevu za izdavanje pogranične propusnice odlučuje nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja. Izrađena pogranična propusnica preuzima se kod nadležnog tijela kod kojeg je podnesen zahtjev za izdavanje.
Pogranična propusnica se izdaje na neposredni osobni zahtjev osobe koja popunjava obrazac zahtjeva za izdavanje pogranične propusnice sukladno članku 7. Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu – Prilog D, potpisanog u Bruxellesu lipnja 2013.
 
Zahtjevu se prilaže:

  • preslika valjane putne isprave koju će službena osoba ovjeriti nakon uvida u original
  • 2 fotografije veličine 30×35 mm
  • dokument kojim se može dokazati opravdana potreba za redoviti prelazak zajedničke državne granice pod uvjetima pograničnog režima, odnosno ekonomska, socijalna, obiteljska ili druga opravdana poveznica (preslika radne knjižice, ugovor o radu, potvrda o pohađanju škole, preslika vlasničkog lista zemljišta koje se obrađuje i slično), a koji nije stariji od šest mjeseci, računajući od datuma podnošenja zahtjeva
  • dokument kojim se može dokazati boravište u pograničnom području, na način propisan odredbama Sporazuma.

 
Pogranična propusnica izdaje se s rokom važenja od pet godina od datuma izdavanja, odnosno do isteka roka valjanosti putne isprave na temelju koje je pogranična propusnica izdana, ako je rok kraći. Isprave koje se prilažu uz zahtjev moraju biti u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a strane isprave i u prijevodu na hrvatski jezik, ovjerene sukladno posebnim propisima.
Od 1. srpnja 2013. godine izdaju se nove pogranične propusnice koje sadržavaju elektronički nosač podataka (RFID čip).
 
Cijena biometrijske pogranične propusnice iznosi 225 kuna.

NAPOMENA: Uplata naknade u iznosu od 225 kuna za izradu biometrijske pogranične propusnice može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-477-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).
Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-477-RKP-broj predmeta.

 

Prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo stranih registarskih oznaka

U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovalo vozilo inozemnih registarskih oznaka, policijski službenik koji je bio na očevidu prometne nesreće dužan je vlasniku vozila izdati Potvrdu o oštećenju vozila, koja je neophodna za prelazak državne granice.
Ne postoje propisani dokumenti koje bi policijska postaja, na čijem se području dogodila prometna nesreća, morala izdati stranom državljaninu, sudioniku prometne nesreće, već dostavlja dokumente tražene u pisanom zahtjevu.
Najtraženiji dokument koji strani državljani ili osiguravatelji traže jest Zapisnik o očevidu prometne nesreće.