Državljanstvo

Koji je redovit način stjecanja hrvatskog državljanstva?

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva ako udovoljava sljedećim pretpostavkama:

  • da je navršio 18 godina života
  • ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo
  • živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku
  • poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje
  • da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo

Sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene da bi stranac mogao prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke 2. stavka 1. članka 8. Zakona o hrvatskom državljanstvu, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem.

Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.

Ispunjenje pretpostavke iz stavka 1. točke 4. članka 8. Zakona o hrvatskom državljanstvu, utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja. Dokazivanje poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva može se dokazivati sljedećim dokazima:

  • potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na visokom učilištu, srednjoškolskoj ustanovi ili ustanovi za obrazovanje odraslih koje na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvode programe iz hrvatskog jezika
  • svjedodžbom o završenom osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj
  • svjedodžbom inozemne obrazovne ustanove kojom se potvrđuje da je obrazovanje provedeno po programu na hrvatskom jeziku ili svjedodžbom o završenom tečaju najmanje B1 stupnja znanja hrvatskog jezika.

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma može se dokazivati popunjavanjem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem u slučajevima podnošenja zahtjeva od strane:

  • stranaca koji su u Republici Hrvatskoj bili u statusu izbjeglice najmanje 10 godina
  • stranaca koji su u Republici Hrvatskoj imali prebivalište na dan 8. listopada 1991. godine, a korisnici su programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja.

U tom se slučaju obrazac zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem popunjava pred službenikom policijske uprave, odnosno policijske postaje koji zaprima zahtjev. Stranac popunjava obrazac samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, odmah, na licu mjesta, prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva.

Osobe starije od 60 godina ne moraju dokazivati poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, odnosno hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske (članak 8. stavak 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu).

Dokazivanje poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva provodi se popunjavanjem upitnika o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja koji se sastoji od 15 pitanja.

Upitnik o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja podnositelj zahtjeva popunjava samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, pred službenikom policijske uprave, odnosno policijske postaje koji zaprima zahtjev. Smatra se da je podnositelj zahtjeva dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske ukoliko je točno odgovorio na najmanje 10 pitanja iz upitnika.

Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava ostalim prethodno navedenim zakonskim pretpostavkama. Zajamčenje se izdaje s rokom važenja od dvije godine.

Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja je rođena u Republici Hrvatskoj?

Osoba koja je rođena na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo ukoliko živi u Republici Hrvatskoj, ima odobren stalni boravak, dostavi otpust iz stranog državljanstva ili podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljena u hrvatsko državljanstvo te da se iz njenog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirila dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njezin primitak u hrvatsko državljanstvo.
 

Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja je u braku ili u životnom partnerstvu s hrvatskim državljaninom??

Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom može steći hrvatsko državljanstvo ako mu je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, te ako se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirila dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njezin primitak u hrvatsko državljanstvo.

Sukladno članku 77. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola ("Narodne novine" broj: 92/14), osoba koja je u životnom partnerstvu s hrvatskim državljaninom može steći hrvatsko državljanstvo pod istim uvjetima kao i osoba koja je u braku s hrvatskim državljaninom.  

Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja nema reguliran boravak u Republici Hrvatskoj?

Bez uvjeta reguliranog boravka na području Republike Hrvatske hrvatsko državljanstvo mogu steći sljedeće kategorije osoba:

  • iseljenik i njegovi potomci i njihovi bračni drugovi (članak 11. Zakona),
  • osoba čiji je primitak u interesu za Republiku Hrvatsku (čl.12. Zakona),
  • maloljetno dijete čija su oba roditelja stekla hrvatsko državljanstvo prirođenjem (članak 13. stavak 1. točka 1. Zakona), ako jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem na temelju članka 11. stavka 1. ili članka 16. Zakona (članak 13. stavak 1. točka 3. Zakona), te maloljetno dijete čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu (članak 13. stavak 1. točka 3. Zakona),
  • pripadnik hrvatskog naroda (članak 16. Zakona).
Sve punoljetne osobe koje stječu hrvatsko državljanstvo prirođenjem, moraju uz ostale uvjete udovoljavati i pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu.     
Na koji način može steći hrvatsko državljanstvo dijete čiji su jedan ili oba roditelja hrvatski državljani u trenutku njegovog rođenja?
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani, dijete čiji je jedan od roditelja u trenutku njegovog rođenja hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj te dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani. (članak 4. Zakona).

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako do navršene 21. godine života bude prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin. (članak 5. stavak 1. Zakona).
 
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21. godine života, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“ broj: 102/19), odnosno od 1. siječnja 2020. godine, podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona (članak 5. stavak 2. Zakona).
 
Hrvatsko državljanstvo podrijetlom temeljem odredbi članka 4. i članka 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu, mogu steći samo osobe rođene nakon stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu, odnosno rođene nakon 8. listopada 1991. godine.
 
Gdje se predaje zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva?
Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka. Iznimno, ako se radi o osobi s invaliditetom, zahtjev se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika. Ako podnositelj zahtjeva nema odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se putem  diplomatske misije/ konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Koliko traje postupak stjecanja/prestanka hrvatskog državljanstva?
Postupak stjecanja, odnosno prestanka hrvatskog državljanstva traje ovisno o složenosti svakog pojedinog zahtjeva. Prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja ovo Ministarstvo pribavlja određene podatke od drugih nadležnih tijela (ministarstava, ispostava poreznih uprava, sudova), a i sama stranka dužna je sudjelovati u postupku davanjem svojih izjava te dostavljanjem traženih isprava, ovisno o pravnom osnovu na kojem temelji zahtjev. Tek nakon što Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdi sve pravno relevantne činjenice, bit će doneseno odgovarajuće rješenje. 
Na koji se način dokazuje pripadnost hrvatskom narodu?
Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, odnosno navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama te zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskom kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
Iznimno, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
 
Može li se uz hrvatsko imati i neko drugo državljanstvo?
Pojavu dvojnog državljanstva nalazimo u slučajevima stjecanja državljanstva privilegiranom naturalizacijom. Tako je u slučajevima stjecanja hrvatskog državljanstva temeljem čl. 10. (brak s hrvatskim državljaninom), čl. 11. (iseljenik, njegovi potomci i njihovi bračni drugovi), čl. 12. (osoba čiji je primitak u interesu za Republiku Hrvatsku te njegov bračni drug), čl. 13. (maloljetno dijete koje slijedi pravni status roditelja koji stječe hrvatsko državljanstvo prirođenjem), čl. 15. (osoba koja traži ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo) i čl. 16. (pripadnik hrvatskog naroda koji živi u inozemstvu), dopušteno uz stjecanje hrvatskog državljanstva zadržavanje i stranog državljanstva.
 
Gdje se podiže domovnica nakon primitka u hrvatsko državljanstvo?
Nakon primitka u hrvatsko državljanstvo i izvršenog upisa u knjigu državljana Republike Hrvatske, domovnica se može podići u bilo kojem matičnom uredu u Republici Hrvatskoj.

Informacije se mogu dobiti na brojeve telefona 01/6101 544 ili 6101 564.
 
 
Gdje se podnosi zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva?
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka. Iznimno, ako se radi o osobi s invaliditetom, zahtjev se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika. Ako podnositelj zahtjeva nema odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.