Ostala pitanja

Kako se građanin može žaliti na rad službenika?
Kako se građanin može žaliti na rad službenika možete saznati ovdje.
Kako ostvariti pristup svojim osobnim podacima u zbirkama i evidencijama MUP-a?
Kako ostvariti pristup svojim osobnim podacima u zbirkama i evidencijama MUP-a možete saznati ovdje
Kako prijaviti kazneno djelo?
Prijava se upućuje policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, koja je nadležna za područje na kojem osoba koja prijavljuje ima boravište/prebivalište. Osoba može ostati i anonimna, što ovisi o načinu prijave, odnosno ukoliko se nadležnoj policijskoj upravi/postaji osoba obraća pismeno, sama odlučuje hoće li navesti svoje podatke ili ne, a ukoliko osobno dođe u upravu/postaju, tada navodi i svoje podatke.
Postupak je objašnjen u Zakonu o kaznenom postupku, no ukratko: prvo policija provodi kriminalističko istraživanje ili u koordinaciji s nadležnim državnim odvjetništvom izvide kaznenog djela, potom ovisno o utvrđenom činjeničnom stanju dostavlja prikupljena saznanja nadležnom državnom odvjetništvu koje donosi odluku o daljnjem kaznenom progonu počinitelja.
Može li policija pozivati građane na obavijesne razgovore prilikom provjere nekog mogućeg kaznenog djela?
Člancima 206.f do 208. Zakona o kaznenom postupku regulirano je postupanje nadležnih tijela u izvidima kaznih djela. Policija ima pravo i dužnost poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj kaznenog djela, da se počinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica te da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka. Člankom 208. propisano je da policija može pozivati građane radi prikupljanja obavijesti.
Odredbama članka 40.-42. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, kao i odredbama članaka 58. do 63. Pravilnika o načinu postupanja policijskog službenika reguliran je način prikupljanja obavijesti od građana i pozivanja građana od strane policijskih službenika. Važećim propisima je određeno da se, između ostalog, na pozivu mora navesti razlog pozivanja.
Kakva su moja prava ukoliko me zaustavi policija u civilu i kakve su im ovlasti u tom slučaju?
Zadaća je policijskog službenika da građanima pruža zaštitu njihovih temeljnih prava i sloboda.
Policijski službenik, kao zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova, ima posebna ovlaštenja za provođenje policijskih poslova. Svoj status on dokazuje službenom iskaznicom i značkom koje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Jedan dio policijskih službenika svoj posao ne obavljaju u službenoj odori, već u civilnom odijelu. Za to postoje posebni operativni razlozi, jer nošenje vidljivih oznaka policije ponekada može ugroziti cilj zbog kojega je određena službena radnja poduzeta.
Policijske ovlasti su propisane Zakonom o policiji (NN 34/11.,  130/12., 151/14., 33/15, 121/16, 66/19) i predstavljaju radnje koje policijski službenik poduzima radi obavljanja policijskih poslova. Pojedine radnje policijski službenik poduzima sam kad mu to Zakon dopušta, dok druge radnje provodi na način da od građanina zahtijeva da nešto poduzme ili ne poduzme. Poduzimanje određen radnje (ovlasti) ne ovisi o volji policijskog službenika, već od konkretnih okolnosti koje, ako se dogode, određuju vrstu ovlasti koju policijski službenik mora primijeniti kao i vrijeme kad je mora primijeniti.
Ukoliko je policijski službenik pristupio građaninu s namjerom poduzimanja određene službene radnje (provjere identitete ili neke druge radnje) on se mora građaninu predstaviti i legitimirati službenom značkom i iskaznicom. Iznimno, ako bi ovakvo predstavljanje policijskog službenika moglo ugroziti postizanje cilja službene radnje, policijski službenik će na svoje svojstvo upozoriti riječju "POLICIJA!". Kasnije, nakon prestanka tih razloga, policijski službenik će se predstaviti na opisani način.
 
U kojem roku od dana utvrđivanja prekršaja ovlaštena službena osoba može napisati prekršajnu prijavu i podnijeti izvješće o počinjenom prekršaju?
Prekršajni postupak se prema Prekršajnom zakonu može pokrenuti u roku od četiri godine od dana počinjenja prekršaja, a za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog  u roku od tri godine od počinjenja prekršaja.

Policija može u navedenom roku, ukoliko je ovlašten tužitelj, ovisno o načinu utvrđivanja i zapriječenoj kazni, odnosno drugoj sankciji pokrenuti prekršajni postupak izdavanjem prekršajnog naloga okrivljeniku ili podnošenjem optužnog prijedloga nadležnom sudu.
Koja je procedura policije u slučaju obiteljskog nasilja?
Sukladno zakonskim određenjima i pravilima struke, ovlaštena za postupanje u događajima obiteljskog nasilja, a koje provodi na slijedećim načinom:postupanje policije započinje zaprimanjem dojave ili zahtjeva za pružanjem intervencije od bilo koga i na bilo koji način, za osobu koja je izložena nekom obliku obiteljskog nasilja
upućivanje policijskih službenika na mjesto događaja, provjera dojave ili zahtjeva za pružanje intervencije, te poduzimanje mjera i radnji u svrhu pružanja pomoći žrtvi u svrhu: zdravstvenog zbrinjavanja i sprječavanja nastavljanja nasilja
prikupljanje podataka i obavijesti potrebnih za razjašnjavanje i dokazivanje događaja
privođenje počinitelja (ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti) u policijski prostor radi zadržavanja ili uz Optužni prijedlog zbog prekršaja nasilničkog ponašanja opisanog u članku 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prekršajnom sucu;
u Optužnom prijedlogu koji se podnosi sucu nadležnog prekršajnog suda, ovisno o okolnostima, podnositelj zahtjeva (policija) može samoinicijativno ili na zahtjev osobe izložene nasilju tražiti da se protiv počinitelja izreče i odgovarajuća zaštitna mjera.Zaštitne mjere iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji mogu se primijeniti i prije samog pokretanja prekršajnog postupka i to na prijedlog osobe izložene nasilju ili ovlaštenog tužitelja uz prethodnu suglasnost žrtve radi otklanjanja izravne životne ugroženosti te osobe ili drugih članova obitelji (čl. 19).
Što policija čini povodom dojave o kršenju javnog reda i mira, konkretno zbog stalne buke nekog aparata (klima – uređaj) u susjedstvu?
Narušavanje javnog reda i mira inkriminirano je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.). Ovakve prekršaje je moguće, između ostalog, činiti i glasnim reproduciranjem glazbe, vikom, svađom, lupanjem i na drugi način. Ukazujemo da članak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira prekršajna djela protiv javnog reda i mira definira kao ona djela „kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan život građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost itd. Jedan od osnovnih elemenata ovog prekršaja jest pojam javnog mjesta kao svojstvo mjesta događaja. Određenje pojma javnog mjesta čini se ovisnim u većim ili manjim mogućnostima pristupa javnosti, a slijedom takvog pristupa javna mjesta se dijele na realna i fiktivna. Realna su ona koja su po svojoj funkciji namijenjena javnosti, a fiktivna ona koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali se pod određenim okolnostima radnje i posljedice prekršaja počinjenih na tim mjestima reflektiraju na javnost. Tako se kao fiktivno javno mjesto može pojaviti i dom ili neki drugi privatni prostor. Nadalje, općine i gradovi u Republici Hrvatskoj imaju ovlast donositi vlastite odluke koje sankcioniraju slična ponašanja, pa tako i viku, galamu, lupanje, glasno reproduciranje glazbe i drugo remećenje kućnog reda u stambenim zgradama. Takav propis, ukoliko je donijet, mora biti objavljen u službenom glasilu nadležne jedinice lokalne samouprave. Jedan od bitnih elemenata vezan uz remećenje kućnog reda u stambenim zgradama jest činjenica da je takvom radnjom narušen mir i spokoj nekog drugog stanara. Hoće li se intenzitet buke koja se može stvoriti vikom, lupanjem, svađom, izvođenjem glazbe i drugim načinima kvalificirati kao neki od oblika prekršaja nedozvoljenog narušavanja (remećenja) javnog reda i mira, odnosno remećenja kućnog reda, ovisi o više okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja djela (kao što su vremenske prilike i doba dana, način i intenzitet izvršenja prekršaja, posebna obilježja mjesta događaja itd.), te ih je potrebno utvrđivati i sagledavati posebno za svaki od slučajeva. U slučaju kada se na temelju utvrđenog činjeničnog stanja utvrdi osnovana sumnja da je počinjen prekršaj iz propisa za koji je policija nadležna, policijska uprava ili postaja po službenoj dužnosti pokrenut će prekršajni progon. Međutim, ukoliko spomenuti uvjeti nisu zadovoljeni, oštećenik kao privatni tužitelj ovlašten je, sukladno članku 113. stavku 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13. i 157/13.), za taj prekršaj nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog. Za pripomenuti je i da sukladno odredbi članka 86. stavka 1. podstavka 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN brojevi 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 90/10.) suvlasnici zgrade mogu donijeti vlastite odredbe o kućnom redu kojima također mogu propisati i pravila glede buke i galame, ali za provedbu tog propisa policija nije nadležna. No postoje i dvojbene situacije u kojima se određenim ponašanjem ili radom određenih uređaja stvara stanoviti intenzitet buke za kojeg se prema uobičajenom poimanju ne može utvrditi da je riječ o narušavanju javnog ili kućnog reda i mira te će u tim situacijama policijski službenici osobu koja je zatražila intervenciju uputiti da se za mjerenje intenziteta buke obrati nadležnoj Sanitarnoj inspekciji koja je ujedno i nadležna podnijeti optužni prijedlog za prekršaje iz oblasti Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09., 55/13. i 153/13.). S tim u vezi, predlažemo da, ako smatrate da jačina buke ima obilježja narušavanja javnog reda i mira, zatražite intervenciju policije, a ukoliko smatrate da se radi o prekoračenju dozvoljene buke prema Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09., 55/13. i 153/13.), da pomoć zatražite izravno od nadležne Sanitarne inspekcije, odnosno predstavnika suvlasnika zgrade.
Kome se obratiti u slučaju kada ugostiteljski objekt svojim radom stalno narušava javni red i mir?
Način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost uređeni su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Nadalje, člankom 9. tog Zakona propisano je radno vrijeme ugostiteljskih objekata s obzirom na skupinu, kao i ovlasti jedinica lokalne samouprave za donošenje pravnih akata o drugačijem radnom vremenu za pojedine ugostiteljske objekte, odnosno pojedine skupine ugostiteljskih objekata, dok članak 10. stavak. 1. točka 7. Zakona propisuje obvezu ugostitelja za pridržavanjem propisanog radnog vremena. Za nepridržavanje propisanog radnog vremena predviđene su novčane kazne, što je određeno člankom 46. Zakona, a za inspekcijski nadzor poštivanja te odredbe, izricanje kazni na mjestu događaja izvršenja prekršaja, kao i za pokretanje prekršajnog postupka, nadležan je Državni inspektorat, odnosno njegova nadležna područna jedinica. Hoće li se intenzitet buke koja se može stvoriti izvođenjem glazbe i drugim načinima kvalificirati kao neki od oblika prekršaja nedozvoljenog narušavanja (remećenja) javnog reda i mira ovisi o više okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja djela (kao što su vremenske prilike i doba dana, način i intenzitet izvršenja prekršaja, posebna obilježja mjesta događaja itd.), te ih je potrebno utvrđivati i sagledavati zasebno za svaki od slučajeva.   U slučaju da u ugostiteljskim objektima dođe do narušavanja javnog reda i mira, što je zakonski sankcionirano Zakonom o prekršajima protiv javnog reda  i mira (NN 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), građani o tome mogu obavijestiti policiju na telefonski broj 192 nakon čega će policijski službenici izaći na mjesto događaja te u slučaju utvrđivanja ovakvog prekršaja protiv počinitelja donijeti prekršajni nalog, odnosno nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog.  Koliko zbog nepostojanja svih potrebnih uvjeta policija nije u mogućnosti inicirati prekršajni progon, oštećenik kao privatni tužitelj ovlašten je, sukladno članku 113. stavku 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), za taj prekršaj nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog. Ukoliko se ugostiteljska djelatnost obavlja na terasama, za napomenuti je da su za odobravanje i kontrolu postavljanja terasa, ako se radi o javnim površinama, također nadležne jedinice lokalne samouprave. Što se tiče reprodukcije glazbenih i drugih audio sadržaja u ugostiteljskom objektu, ukoliko se radi o prijenosu neke javne priredbe ili manifestacije izvan prostora na kojem se održavaju, potrebno je odobrenje sukladno članku 5. stavku 3. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Takvo odobrenje, sukladno članku 38. istog Zakona, izdaje ustrojstvena jedinica za upravne poslove nadležne policijske uprave. U ostalim, najčešćim, slučajevima (reprodukcija glazbe ili njeno izvođenje uživo) prethodno odobrenje može svojom odlukom propisati nadležna jedinica lokalne samouprave. U tom slučaju, ukoliko je tako istom odlukom propisano, odobrenje također izdaje nadležna policijska uprava. Glede zaštite od buke, ona je regulirana Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09., 55/13., 153/13., 41/16, 114/18), a za nadzor njegove primjene nadležna je Sanitarna inspekcija. Naglašavamo kako policijski službenici svakodnevno, kroz redovnu ophodnu djelatnost, u skladu sa opsegom poslova i danim zadaćama, obilaze ugostiteljske objekte u svrhu sprečavanja narušavanja javnog reda i mira. Osim toga, policija u suradnji s nadležnim inspekcijskim službama na razini županija organizira i provodi zajedničke i koordinirane  akcije  u  cilju  suzbijanja  svih oblika  prekršaja, tijekom  kojih  svaki  od  navedenih  subjekata   poduzima  mjere  iz svoje nadležnosti.
Gdje i kako se prijavljuje javno okupljanje?
Zakon o javnom okupljanju (NN128/99, 90/05, 150/05 i 78/12) temeljni je propis koji u zakonodavnom smislu uređuje pojam javnog okupljanja te prava, obaveze i odgovornosti organizatora i sudionika javnog okupljanja. Naime, člankom 7. propisana je obaveza organizatora po kojoj je dužan prijaviti održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda kada je to zakonom predviđeno. Prijava se podnosi policijskoj upravi na čijem se području mirno okupljanje i javni prosvjed namjerava održati, a podnosi se pet dana prije početka održavanja. Iznimno, iz osobito opravdanih razloga, prijava se može podnijeti najkasnije 48 sati prije početka održavanja. Isto tako, člancima 25. i 26. propisana je obveza organizatora javne priredbe da u skladu s odredbama zakona, prijavljuje javnu priredbu. Prijava se podnosi najkasnije sedam dana prije početka održavanja, policijskoj upravi na čijem se području namjerava održati javna priredba. Nadalje, propisane su obaveze organizatora za održavanje reda i mira na okupljanju, pa je člankom 16. propisano da je organizator dužan osigurati red i mir na javnom okupljanju te osigurati dovoljan broj redara, a člankom 17. da je osobito dužan poduzeti sve potrebne mjere da sudionici ne budu naoružani i ne čine štetu. Također, organizator određuje voditelja koji nadzire mirno okupljanje i javni prosvjed i usmjerava rad redara, a u slučaju da nastupi opasnost od nasilja dužan je prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed. U odnosu na sudionike okupljanja, u članku 18. propisana je zabrana nošenja oružja ili predmeta pogodnih za nanošenje ozljeda, te alkoholnih pića, a zabranjeno je nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat, uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Nadalje, iz odredbi zakona proizlazi da se određena okupljanja ne prijavljuju, odnosno da ne postoji obaveza formalne prijave. Zaključno, iz sadržaja prijave javnog okupljanja proizlaze obaveze koje organizator u suradnji s policijom treba riješiti prije početka okupljanja, a odnose se na mjesto i vrijeme održavanja, određivanje voditelja okupljanja te redare koji će održavati red i mir. Uz prijavu javne priredbe, koja se održava na javnim prometnim površinama, potrebno je pribaviti i odobrenje sukladno propisima iz područja prometa, odnosno sigurnosti prometa na cestama.
Smije li kontrolor u tramvaju tražiti od osobe bez vozne karte osobnu iskaznicu?
Člankom 31. stavkom 1. Odluke o javnom linijskom gradskom prijevozu putnika (Službeni glasnik11/95) propisano je da putnik za vrijeme vožnje mora imati ispravnu voznu kartu, koju je na zahtjev ovlaštene osobe prijevoznika (kontrolora) dužan predočiti radi kontrole.
Ako putnik na zahtjev kontrolora ne predoči voznu kartu radi kontrole, čini prekršaja za koji se prema članku 57. stavku 1. točke 1. navedene Odluke može izreći novčana kazna od 150,00 do 500,00 kuna za fizičke osobe.
Nadalje, temeljem članka 54. Odluke, prijevoznik je tarifom odredio da će putniku koji je zatečen u vozilu ZET-a bez putne karte ili posjeduje neispravnu putnu kartu, na mjestu događaja ili u roku od osam dana naplatiti dodatnu kartu u iznosu od 150,00 kuna, a nakon osam dana ili po opomeni 200,00 kuna.
S tim u vezi, postoji opravdan razlog da kontrolor od osobe koja ne posjeduje voznu kartu zatraži osobne podatke, kako bi se prema njoj poduzele propisane mjere.
Jednako tako, ukoliko nije u mogućnosti utvrditi osobne podatke putnika bez vozne karte, kontrolor ima opravdani razlog, propisan člankom 30. stavkom 1. točkom 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09., 92/14. 70/19.) zatražiti od policijskog službenika da provjeri identitet osobe koja ne posjeduje voznu kartu.
Smije li kontrolor u vlaku od osobe koja nema voznu kartu tražiti osobnu iskaznicu?
Člankom 70. stavkom 2. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (NN br. 40/07; 61/11) propisano je da su se na mjestima predviđenim za pristup i kretanje na željezničkom području i u vlakovima sve osobe dužne pridržavati unutarnjeg reda u željezničkom prometu.
Nadalje, člankom 71. stavkom 2. navedenog zakona, propisano je da djelatnici za provedbu unutarnjeg reda imaju pravo od osoba koja se ne pridržavaju unutarnjeg reda zatražiti na uvid osobnu iskaznicu.
Tako npr. u slučaju kada je putnik u vlaku zatečen bez vozne karte, a odbija platiti (kupiti) kartu, ovlaštena osoba prijevoznika (kondukter) može od putnika zatražiti osobne podatke, kako bi se naplata izvršila sudskim putem. 
Ako nije u mogućnosti utvrditi osobne podatke putnika bez vozne karte, ovlaštena osoba prijevoznika (kondukter) ima opravdan razlog propisan člankom 30. stavkom 1. točkom 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09., 92/14. i 70/19. ) zatražiti od policijskog službenika da provjeri identitet putnika koji ne posjeduje voznu kartu.
Smiju li maloljetnici nakon ponoći biti sami vani ?
U članku 93. Obiteljskog zakona (NN 103/15) propisano je da radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dužnost nadzirati ga u njegovu druženju s drugim osobama. S tim u vezi, roditelji imaju pravo i dužnost djetetu mlađem od 16 godina života zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. Noćnim se izlaskom smatra vrijeme od 23 do 5 sati.
Kako je reguliran prijevoz kućnih ljubimaca preko državne granice?
Kućni ljubimci (psi, mačke i životinje iz porodice kuna) u pratnji posjednika koji putuju kroz Republiku Hrvatsku ili koji tu privremeno borave moraju, prije ulaska u zemlju, biti označeni mikročipom ili jasno čitljivim tetoviranim brojem koji mora biti upisan u međunarodnu svjedodžbu (certifikat) izdan u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske. Kod prve vakcinacije protiv bjesnoće koja se provodi u starosti od 3 mjeseca, moraju biti cijepljeni najmanje 6  mjeseci i ne više od godine dana prije putovanja, a kod naknadnih (booster) vakcinacija ne više od godinu dana prije putovanja. 
Na području Republike Hrvatske zabranjen je uvoz i privremeni boravak moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull, koji nisu upisani u registar Međunarodnoga kinološkog saveza (FCI) (pit bull terijera) i njihovih križanaca.Za sve dodatne informacije u vezi navedenog upućujemo vas na Carinsku upravu Republike Hrvatske, tel: +385 1 6102 333; www.carina.hr.
Kako se zaposliti u MUP-u?
Popunjavanje radnih mjesta u Ministarstvu unutarnjih poslova obavlja se sukladno odredbama članka 45. Zakona o državnim službenicima (NN  92/05, NN 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17, 70/19, 98/19).

S tim u vezi napominjemo da je navedenim člankom propisan način prijama u državnu službu, koji se obavlja putem natječaja, te uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe koje se primaju u državnu službu.
Stoga, ukoliko ste zainteresirani za prijam u službu, a Ministarstvo unutarnjih poslova objavi natječaj za prijam u državnu službu, možete podnijeti zahtjev i na taj način sudjelovati u postupku odabira kandidata.
Može li se osoba obratiti MUP-u radi obavljanja vještačenja?
Centar za kriminalistička vještačenja "Ivan Vučetić" Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske ne provodi vještačenja u privatne svrhe, odnosno po zahtjevu stranaka, već samo na zahtjev suda ili policije.
Ukoliko želite izvršiti grafološko vještačenje kao privatna stranka, kontaktirajte registar stalnih sudskih vještaka koji postoji pri Županijskom sudu u Zagrebu.
Tko može i kako postati privatni detektiv?
Detaljne podatke možete pročitati pod Izrada dokumenata - Privatna zaštita - Detektivski poslovi.
Gdje se podiže potvrda o nekažnjavanju?
Ministarstvo unutarnjih poslova nije nadležno za izdavanje potvrda o nekažnjavanju, već je to u nadležnosti Ministarstva pravosuđa
Prekursori eksploziva
Prekursori eksploziva (eng. precursor = prethodnik) su tvari dostupne u određenim proizvodima slobodnoj prodaji koji se koriste za razne legalne namjene, a u određenim količinama i/ili koncentracijama mogu poslužiti za izradu eksploziva.
 
Uredbom  (EU)  2019/1148   Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013, uspostavljena su usklađena pravila o stavljanju na raspolaganje, uvođenju, posjedovanju i uporabi tvari i smjesa koje bi se mogle zlouporabiti za nezakonitu proizvodnju eksploziva, sa ciljem ograničavanja dostupnosti pojedinačnim korisnicima tih tvari i smjesa i sa ciljem osiguravanja odgovarajućeg prijavljivanja sumnjivih transakcija u lancu opskrbe.
 
Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 određene su:
  • obveze gospodarskih subjekata i internetskog tržišta,
  • nadležna tijela, njihove obveze i postupci za provedbu Uredbe i Zakona,
  • nacionalna kontakt točka i vođenje evidencija o prijavljenim sumnjivim transakcijama, 
  • način provođenja inspekcijskog nadzora nad provedbom odredaba Uredbe i Zakona,
  • propisuju se prekršajne odredbe za postupanja suprotna odredbama Uredbe i Zakona.
Ograničeni prekursori eksploziva (Prilog I. Uredbe), u Republici Hrvatskoj se ne stavljaju na raspolaganje pojedincima, niti ih oni uvode (uvoze/unose), posjeduju ili koriste niti se priznaju dozvole koje izdaju države članice EU.
 
U skladu sa prijelaznom odredbom članka 23. Uredbe (EU) 2019/1148, posjedovanje, uvođenje i uporaba ograničenih prekursora eksploziva zakonito stečenih prije 1. veljače 2021. od strane pojedinačnih korisnika na temelju Uredbe (EU) br. 98/2013, dopušta se do 2. veljače 2022. godine.
 
Gospodarski subjekt koji stavlja na raspolaganje ograničeni prekursor eksploziva zatražit će od profesionalnog korisnika ili drugog gospodarskog subjekta dostavu izjave korisnika propisanu u Prilogu IV. Uredbe.
 
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Uredbe (EU) 2019/1148 i Zakona provode inspektori sanitarne inspekcije i inspektori gospodarenja otrovnim kemikalijama Državnog inspektorata u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor.
 
Ministarstvo unutarnjih poslova je Nacionalna kontaktna točka za prijavu sumnjivih transakcija ili značajnih nestanaka ili krađa tvari ili smjesa koje sadrže prekursore eksploziva, a gospodarski subjekti i internetska tržišta trebaju prijaviti sumnjive transakcije nakon što su razmotrene sve okolnosti, a posebno ako se potencijalni kupac ponaša na jedan ili više sljedećih načina:
(a) nejasan je u vezi s planiranom uporabom reguliranih prekursora eksploziva;
(b) izgleda da nije upoznat s planiranom uporabom reguliranog prekursora eksploziva ili je ne može uvjerljivo objasniti;
(c) namjerava kupiti regulirane prekursore eksploziva u količinama, kombinacijama ili koncentracijama neuobičajenima za opravdanu uporabu;
(d) nije voljan pružiti dokaz svojeg identiteta, boravišta ili, prema potrebi, statusa profesionalnog korisnika ili gospodarskog subjekta;
(e) ustraje na korištenju neuobičajenim metodama plaćanja, uključujući velike količine gotovine…
 
„Regulirani prekursor eksploziva” znači tvar koja je navedena na popisu u Prilogu I. ili Prilogu II. Uredbe (EU) 2019/1148, uključujući smjesu ili neku drugu tvar u kojoj je prisutna tvar navedena u tim prilozima, a što isključuje homogene smjese s više od pet sastojaka u kojima je koncentracija svake tvari navedene u Prilogu I. ili Prilogu II. manja od 1% masenog udjela.
 
Gospodarski subjekti mogu odbiti sumnjivu transakciju.
 
Sumnjive transakcije ili značajniji nestanci ili krađe tvari ili smjesa ili tvari koje ih sadrže koje uključuju tvari s popisa u prilozima I. i II. Uredbe, ili uključuju smjese ili tvari koje ih sadržavaju, prijavljuju se u roku od 24 sata nakon otkrivanja Nacionalnoj kontakt točki na prekursori@mup.hr, telefon: 01/3788-754 i fax: 01/3704 878.
 
Europska komisija donijela je Smjernice vezane uz prekursore eksploziva. Smjernice obuhvaćaju informacije za gospodarske subjekte i internetska tržišta, kako prepoznati sumnjive transakcije i ostale korisne informacije.