Oprez pri spaljivanju korova na otvorenom
Požari na otvorenim prostorima u proljetnim, a posebno u ljetnim mjesecima vrlo su česti na našem području. Učestalost požara veća je u priobalnom području, a s obzirom na sve toplije mjesece nisu rijetka pojava ni u kontinentalnom dijelu.
Foto: Ilustracija
Požari na otvorenim prostorima u proljetnim, a posebno u ljetnim mjesecima vrlo su česti na našem području. Učestalost požara veća je u priobalnom području, a s obzirom na sve toplije mjesece nisu rijetka pojava ni u kontinentalnom dijelu. Zbog proljetnih radova na poljoprivrednim zemljištima i nekontroliranog spaljivanja korova, žbunja, šikara, suhe trave i raznog otpada često dolazi do požara velikih brzina koji oslobađaju veliku količinu topline uz visoku temperaturu te koji ugrožavaju imovinu i ljudske živote.
Stoga je, 24. travnja, u amfiteatru Ravnateljstva policije održana konferencija za medije na kojoj su, uz apel na savjesno i kontrolirano spaljivanje korova i ostalih tvari upozorili Davor Kadojić Balaško, voditelj inspekcije zaštite od požara u MUP-u i Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik DUZS-a.
Prema podacima MUP-a voditelj inspekcije zaštite od požara Davor Kadojić Balaško istaknuo je: “Prošla je godina s 8 000 otvorenih požara i zapaljenoj površini od 80 000 hektara bila jedna od najtežih u posljednjih 30 godina, odmah nakon 2000. godine koja je na prvom mjestu. Za razliku od obale gdje je požara najviše u ljetnim mjesecima, ima ih manje, ali s većom štetom i zapaljenom površinom, kontinentalni otvoreni požari najčešće izbijaju u sezoni spaljivanja korova.“
Osnovna pravila kod kontroliranog spaljivanja
Agrotehničke mjere propisuju jedinice lokalne uprave i samouprave, a spaljivanje je zabranjeno u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada.
• Spaljivanja obavljati samo danju i za mirna vremena;
• Osobe koje obavljaju spaljivanje dužne su mjesto spaljivanja pregledati, ostatke vatre i žara u potpunosti pogasiti i tek nakon toga napustiti mjesto spaljivanja;
• Tvari koje se spaljuju moraju se izmjestiti na dovoljnu udaljenost od vodova električne energije, javnih cesta, željezničkih pruga, industrijskih postrojenja, stambenih građevina i drugih objekata koje bi vatra ili dim mogli ugroziti oko mjesta spaljivanja potrebno je očistiti sigurnosni pojas u krugu najmanje tri metra;
• ovisno o količini tvari i veličini površine koja se spaljuje, potrebno je osigurati nazočnost dovoljnog broja punoljetnih osoba sposobnih za gašenje požara;
• uz mjesto spaljivanja potrebno je osigurati odgovarajuću opremu i priručna sredstva potrebita za gašenje (lopate, vodu i dr.), ovisno o vrsti i obujmu tvari koja se spaljuje, prijavu o namjeri spaljivanja podnijeti nadležnoj vatrogasnoj postrojbi;
• za spaljivanje manjih količina suhe trave, korova, raslinja, biljnog otpada i drugih gorivih tvari organskog podrijetla na površini do 100 m² ili do 1 m³ tih tvari sakupljenih na jednom mjestu, a nalaze se na otvorenom prostoru gdje objektivno ne prijeti opasnost po život i imovinu ljudi, nije potrebito podnošenje prijave o namjeri spaljivanja, ali je važno pridržavati se već navedenih mjera.
Zabranjeno je spaljivanje ili loženje vatre na otvorenim površinama
• u okolici elektroenergetskih objekata, ispod trasa elektroenergetskih vodova, uz javne ceste i željezničke pravce, koje se nalaze na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume, granica nacionalnih parkova, parkova prirode, park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode, spomenika parkovne arhitekture i ostalih zaštićenih područja na županijskoj razini;
• na otvorenim površinama nedjeljom i u dane državnih blagdana, kada nadležno tijelo županije proglasi zabranu spaljivanja;
• predmeta od gume, plastike, kože, prerađevina od ulja, maziva, otpada na bazi kemijskih spojeva te drugih anorganskih tvari koji na bilo koji način utječu ili mogu utjecati na onečišćenje okoliša.
Kaznene odredbe
Svaka fizička i pravna osoba odgovorna je za neprovođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara, kao i za posljedice koje iz toga nastanu sukladno Zakonu o zaštiti od požara i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 150.000 kuna ili kaznom zatvora od 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna.
Slavko Tucaković na konferenciji za medije je istaknuo: „Vatrogasci koji s kontinenta u ljetnim mjesecima dolaze kao ispomoć u obalne krajeve na moru više neće ostajati tjednima, već će po potrebi dolaziti na intervencije. Na taj se način neće smanjivati mogućnost njihova djelovanja u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje brojčano ima i više požara, a uštedjet će se i na troškovima smještaja. U obalnim područjima povećat će se broj domicilnih školovanih i uvježbanih vatrogasaca, osnovat će se zajedničko operativno zapovjedništvo u Divuljama, a prvi puta na terenu će raditi osposobljeni zapovjednici za navođenje kanadera“.