Opasnosti i mjere zaštite od paljevina i požara na poljoprivrednom i šumskom zemljištu

Prateći i provodeći aktivnosti u provedbi mjera zaštite od požara,vezano za posebne mjere zaštite od požara na otvorenom prostoru za vrijeme i turističke i žetvene sezone 2016. godine te za provođenje propisanih mjera zaštite od požara u vezi spaljivanja biljnih ostataka na poljoprivrednom i šumskom zemljištu,

Foto:ilustracija

Prateći i provodeći aktivnosti u provedbi mjera zaštite od požara,vezano za posebne mjere zaštite od požara na otvorenom prostoru za vrijeme i turističke i žetvene sezone 2016. godine te za provođenje propisanih mjera zaštite od požara u vezi spaljivanja biljnih ostataka na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, na javnim površinama uz željezničke i cestovne prometnice te u blizini minski sumnjivih površina,Služba upravnih i inspekcijskih poslova Policijske uprave vukovarsko srijemske svake godine poduzima mjere za sprečavanje nastanka i širenja požara,za otkrivanje i gašenje požara,za utvrđivanje uzroka požara te za evakuaciju osoba i imovine ugroženih požarom.Iz tih razloga dužni smo upoznati javnost o mjerama zaštite na navedenim područjima, te da je uzrok najvećih požara u prethodnim godinama najčešće propuštanje mjera zaštite od požara kod paljevina uništavanjem biljnih ostataka spaljivanjem, odnosno loženje vatre na otvorenom prostoru.

Polazeći od Nacionalne strategije Zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022.godine (NN.68/2013) i definicije požara koja glasi:Požar je nekontrolirano,stihijsko kretanje vatre po nekoj površini,pripada u prirodne katastrofe,razlikuje se po vrsti,načinu nastanka i štetama.Za nastanak požara potrebna je goriva tvar određena temperatura,tlak i kisik a ako se jedan od tih elemenata ukloni požara prestaje.Požar uzrokuje:stradanje ljudi,uništavanje drveća,eroziju šumskog tla,oštećivanje fizičkih svojstava tla,smanjenje količine humusa i proizvodne sposobnosti tla,narušavanje estetske vrijednosti okoliša,štete nastale zbog uginuća šumskih životinja te uništavanje stambenih i gospodarskih objeka.

Na području Policijske uprave Vukovarsko-srijemske u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2015.godine zabilježena su 74.požara u skupini velikih i srednjih požara,prema odredbama norme HRN-Z.C0.001-84 (termini i definicije iz područja zaštite od požara i eksplozije),od kojih je 40. na građevinama,28. na prometnim sredstvima i 6. na otvorenom prostoru,poljoprivrednom i šumskom zemljištu i na javnim površinama i 1. Tehnološka eksplozija te više stotina u skupini malih požara evidentiranih u Županijskoj vatrogasnoj zajednici. Od posljedica požara i eksplozije smrtno su stradale 2. osobe, 3. Osobe su ozlijeđene, a materijalna šteta od požara u protekloj godini iznosi 2.580100,00 kuna.Broj požara na otvorenom prostoru od posljedica paljevina na poljoprivrednim površinama Vukovarsko srijemske županije se polagano smanjuje ali je i dalje prisutno uništavanje žetvenih ostataka paljenjem,unatoč mjerama zabrane za očuvanje poljoprivrednog zemljišta primjenom propisa i normi dobre poljoprivredne i okolišne prakse i  mjera zaštite od požara.

Tako je i dalje bitno naglasiti da su paljevine na poljima i njivama i duž cestovnih i željezničkih prometnica opasne za ljude i životinje,floru i faunu i za sigurnost prometa.Republika hrvatska je članica Europske unije,a u Hrvatskoj je i dalje uobičajena pojava paljenja slame,strništa i kukuruzišta po njivama,kao i suhe trave i raslinja u pojasu prometnica i čak uz rubove šuma i šumskog zemljišta.Isto tako pali se suho lišće i smeće na okućnicama naselja,jednako i u gradu i u selu,usprkos činjenicama da je to zabranjeno i spada u kršenje odredbi i zabrana više zakona,između ostalih Zakona o zaštiti od požara,Zakona o poljoprivrednom zemljištu,Zakona o šumama,Zakona o lovstvu,Zakona o zaštiti zraka  i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.Bilježe se i slučajevi kada je vatra prešla na divlju deponiju otpada sa starim gumama i plastičnim materijalima koje kad se zapale izgaraju oslobađajući veliku količinu dima i za zdravlje opasnih karcinogenih čestica u zrak.Poznato je i da se požari guma teško gase radi visokih temperatura žarišta u centru požara,za što su potrebni specijalni prah za gašenje ili u nedostatku cement ili pijesak odnosno naslage zemlje u smislu prekida reakcije gorive tvari i zraka.                                                                                                                                                    1

                                                                                                                                                     

                Paljevine u širem smislu na otvorenom prostoru su opasne iz mnogih razloga:

                Dim i pepeo doprinose globalnom zagrijavanju zbog kojeg strada klima,izazivajući opasne posljedice kao što su uragani,poplave,suše,povećanje temperature u zraku kao i izumiranje brojnih vrsta biljaka i životinja na planetu zemlje.

                Plinovi koji se oslobađaju u atmosferu,posebno ako se pri tome pale plastika,gume stiropor i drugi slični otpad,izazivaju opasne posljedice po zdravlje,kronične bolesti disanja,astmu i trovanje dimnim plinovima.                                                                                                                                      

               Paljenjem na njivama posebno kada se pri tom zapaljenom gumom okruži poljoprivredna tabla odnosno veća njiva i napravi vatreni obruč,strada veliki broj divlji životinja i ptica,srna zečeva,lisica fazana i drugih. Nije rijedak slučaj da pri takovom zahvatu vatrom u prostoru strada i izgori osoba koja pali njivu ili zadobije teške i po život opasne opekotine. Skoro svake godine strada neko od takvih poljoprivrednika.

                    Kod paljenja biljnih ostataka razvija se velika temperatura 460 do 500 stupnjeva C.,koja uništava plodonosni sloj zemljišta  i ubijaju se korisni mikroorganizmi tla,kišne gliste i druge sitne životinje koje su važne za održavanje ravnoteže u tlu i u stvaranju humusa.

               Poslije paljenja,plodonosni sloj tla biva prekriven pepelom i pretvara se u crnu prašinu koju lako odnose vjetrovi i ispiru kiše te isto tako nestaje sloj zemljišta koji je itekako  bitan u plodoredu sjetve kao i u slijedećoj žetvi.

                     Vatra na njivama,po poljima,trasama dalekovoda i odvodnim kanalima može se proširiti u blizinu šume i izazvati šumski požar.Tako Svake godine u Hrvatskoj izgori više desetina hektara šuma,najviše zbog ljudske pogreške,namjernog paljenja vatre i spaljivanja biljnog i komunalnog otpada,kada vatra zbog jakog vjetra izmakne kontroli ili se mjesto loženja vatre napusti prije nego se vatra ugasi u potpunosti.Tako stradaju usjevi,trajni nasadi,voćnjaci i šume te instalacije i uređaji komunalne infrastrukture sa neprocjenjivom štetom.

                    Paljenje na poljima i njivama nema ni jednu korisnu svrhu i višestruko je štetno,

                   Dim koji se nadvija  nad putovima i prometnicama izgaranjem biljnih i drugih ostataka opasno ugrožava sigurnost odvijanja prometa,a zbog dimne zavjese u prometnim nezgodama mogu stradati vozila i osobe. Vozači ne vide ispred sebe i žure kroz gusti dim i na taj način nastaju sudari,gubljenjem kontrole nad vozilom i slijetanja sa prometnice.Bilježe se i prometne nezgode sa teškim i po život opasnim ozljedama.

               Na temelju svega navedenog napominjemo neke značajke dobre poljoprivredne i okolišne prakse.Umjesto paljenja strništa i slame,kukuruzovine i drugog biljnog otpada nakon žetve i berbe,bolje je zaorati te biljne ostatke,koji su odlično prirodno gnojivo i koje će dati uštede utroška mineralnih gnojiva i poboljšivača tla.U organskoj poljoprivredi to je i jedini način gnojidbe.To vrijedi za paljenje suhog lišća i trave na okućnicama i u vrtovima od kojih se može napraviti kompost kao prirodno gnojivo.Osim toga od slame,kukuruzovine i drugih biljnih celuloznih ostataka,može se proizvoditi visokokalorične brikete kao i od drvne mase.Tako  se na taj način smanjuje sječa drvne mase i isto tako smanjuje upotreba fosilnih goriva nafte i plina.

              Kako je čovjek,građanin,pojedinac najčešći čimbenik nastanka i širenja požara paljenjem, a prirodne nepogode suša, visoke temperature i vjetrovi uzrokuju velike opožarene površine i otežavaju gašenje,iz tih je razloga pozornost pučanstva potrebno je usmjeriti na Zakon o zaštiti od požara i Opće akte Vukovarsko-srijemske županije,koji reguliraju zaštitu od požara na otvorenom prostoru, poljoprivrednom i šumskom zemljištu,točnije na odredbe Odluke o uvjetima i načinu spaljivanja suhe trave, korova, raslinja i biljnih ostataka,Odluke o mjerama zaštite od požara za vrijeme žetve i Odluke o mjerama zaštite šuma od požara na području Vukovarsko-srijemske županije kojima ne gospodare pravne osobe (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj:6/12) u kojima je propisano slijedeće:                                                                                                                                                                                

-       zabranjeno je paljenje žetvenih ostataka slame i strništa bez odobrenja i naloženih mjera nadležne inspekcije (poljoprivredna ili fitosanitarna) u slučaju pojave biljnih bolesti i štetočina,

-       zabranjeno je loženje vatre u polju i paljenje biljnih ostataka za vrijeme zriobe i žetve strnih žitarica i uljane repice,

-       zabranjeno svako loženje vatre i spaljivanje biljnih ostataka, korova i raslinja na poljoprivrednom zemljištu po vjetrovitom vremenu i bez poduzimanja mjera zaštite od požara,

-       zabranjeno paljenje vatre na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume i 30 metara od ograda i zgrada izgrađenih od zapaljivog materijala,te u trasama elektroenergetskih vodova,

-       zabranjeno spaljivanje biljnih ostataka u lovištu bez obavijesti nadležne lovne udruge ili  ovlaštenika lova,

-       zabranjeno svako paljenje vatre u blizini miniranih i minsko sumnjivih površina,

-       zabranjeno paljenje suhe trave i raslinja u blizini trajnih nasada voćnjaka i vinograda,

-       zabranjeno je paljenje vatre u zaštitnom pojasu javnih prometnica,

-       zabranjeno parkiranje na vatrogasnim prilazima, pristupima i površinama za operativni rad vatrogasnih i spasilačkih vozila i opreme,

-       zabranjeno parkiranje vozila kod nadzemnih i podzemnih hidranata za priključak vozila i pumpi za gašenje požara.

Polazeći od temeljne odredbe Zakona o zaštiti od požara, da je svaka osoba dužna voditi računa da ne izazove požar,spaljivanje suhog raslinja,korova i trave na otvorenom prostoru može se obaviti kada je to dopušteno ili odobreno zbog biljnih bolesti i štetočina i to danju, po mirnom vremenu, samo uz uvjet da se ne ugrožavaju šume, prometnice, trase elektroenergetskih vodovoda i voćnjaci, vinogradi i trajni nasadi i druge ratarske kulture te stambene i poslovne  građevine ali uz prethodnu obavijest nadležnoj vatrogasnoj postrojbi općine ili grada i ovlašteniku prava lova.

Osobe koje spaljuju biljni otpad dužne su kontrolirati izgaranje i ne napuštati mjesto dok se vatra ne ugasi. Napuštanje mjesta spaljivanja strništa i slame je nekontrolirano gorenje, odnosno požar na otvorenom prostoru.

Svako ugrožavanje i uništavanje voćnjaka, vinograda, trajnih nasada, šume i prometnica paljevinama vatrom, dimom i vrućim zrakom, znači izazivanje požara ne poduzimanjem propisanih mjera sa obilježjima iz čl. 8. stavak 3.  Zakona o zaštiti od požara,a svako  dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom,paljevinama znači izazivanje požara činjenjem ili propuštanjem dužnih radnji sa obilježjima kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl.215.stavak 1. Kaznenog zakona.

                  Za isto je propisano:

-       kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina,kaznit će se osoba koja požarom, opće opasnom radnjom ili sredstvom izazove opasnost za život i tijelo i imovinu većeg opsega,a osoba koja počini opisano kazneno djelo iz nehaja,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine (članak 215 stavak 1. I stavak 3. Kaznenog zakona).

-       novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna do 150.000,00 kuna ili kaznom zatvora od 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar, a osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00  do 15.000,00 kuna (članak 61.stavak 1. Zakona o zaštiti od požara).

-       novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00  do 150.000,00kuna kaznit će  se za prekršaj pravna osoba koja propustom izazove požar, a novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna  kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi (članak 61 stavak 2. i stavak 3. Zakona o zaštiti od požara).

                                                                                                                                                                                                                                                                                       

                  Nadalje, fizičke i pravne osobe dužne su Policijskoj upravi neposredno ili putem centra 112 prijaviti svaki nastanak požara i pružiti sve informacije o požaru sukladno čl. 11. stavak 2.                               Zakona o zaštiti od požara.

-       novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ne prijavi nastanak požara (članak 62. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara).

Isto tako treba napomenuti i represivne mjere u vezi upravljanja žetvenim ostacima nakon završene žetve u slučajevima ne odobrenog i protupravnog spaljivanja istih,sukladno članku 9. stavak 2. i stavak 3. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (NN.142/13) te članka 3. i članka 4. Pravilnika o dobrim poljoprivrednim okolišnim uvjetima (NN.65/13):

-       za neodobreno i protupravno spaljivanje žetvenih ostataka predviđeno je umanjenje izravnih plaćanja za tekuću godinu od 15% do 100% iznosa,(članak 6. i članak 7. Pravilnika o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima NN.65/13).