Savjeti građanima povodom prijevara i krađa iz kuća i stanova

Photo PU_VS/Svasta/novac02.jpg

 Foto: ilustracija

Poštovani građani,

U poslijednje vrijeme zamjećujemo, kroz natpise u medijima da se sve češće spominju prijevare na kućnom pragu. Radi se o kaznenim djelima kod kojih se kao žrtve najčešće pojavljuju osobe starije životne dobi.

Ovim putem želimo skrenuti pozornost građana na bitne informacije, ne bi li smo i na taj način utjecali na eventualno smanjenje takve vrste kažnjivih radnji:

Za prijevaru je značajno da počinitelj postupa s namjerom da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist, dovede nekog u zabludu lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica ili da ga održava u toj zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini. 

Tako su primjerice dana 27. srpnja 2012. godine, na kućni prag 80- godišnjakinje iz Borova, došle dvije nepoznate ženske osobe, koje su tom prilikom istoj ponudile na prodaju aparat za masažu. Za vrijeme dok joj je jedna osoba s aparatom objašnjavala princip rada masažera, druga osoba je 80-godišnjakinji iz sobe otuđila novac, čime je oštećenoj 80-godišnjakinji pričinjena materijalna šteta od nekoliko desetaka tisuća kuna. 

Najčešći modaliteti klasičnih prijevara su:

  1. Lažno predstavljanje, najčešće kao:  policajci, inspektori, zaposlenici HEP-a, Vodovoda i Plinare, zaposlenici mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja, serviseri, čitači brojila i sl., suradnici crkve, socijalnih službi, prodavači (akviziteri), dostavljači pošte;
  2. Dovođenje u zabludu u pogledu tjelesnog ili materijalnog stanja ili stradavanja, a najčešći su:prikazivanje tjelesnih nedostataka koji u stvarnosti ne postoje (primjerice:nepokretnost,sljepoća, gluhonijemost i slično),prikazivanje materijalnog stradavanja u požarima,paljevinama, poplavama, potresima i slično;
  3. Dovođenje u zabludu u pogledu marke i kvalitete proizvoda.Primjerice: prodaja bižuterije pod zlato (žargonski: „prodavanje đinđe“), kojeg su počinitelj i žrtva navodno slučajno zajedno pronašli i slično, prodaja plagijata pod imenima poznatih, renomiranih marki po znatno nižim cijenama od kojih su u posljednje vrijeme zabilježeni: „Benetton“, „Lacoste“, „Hugo boss“ i slično;
  4. Iskorištavanje odsustva neke osobe, stresne situacije ili trenutnog duševnog stanja žrtve izazvanog posttraumatskim stresom, kao što su: prikazivanje da je počinitelju odsutna ili umrla osoba nešto dužna, obećala nešto od svoje imovine i sl., razna obećanja da će povezivanjem s eminentnim stručnjacima riješiti problem koji tišti žrtvu ili nekog njezinog bližnjeg (kao što su: dogovaranje operativnog zahvata, posredovanje kod rješavanja sudskog spora, nelegalno posjedovanje u prodaji, organiziranje liječenja alternativnim metodama i dr.)

Ponašanja karakteristična za prevarante su: drskost, snalažljivost, odvažnost, autoritativni nastup, pričljivost, prikazivanje empatije, rad po unaprijed stvorenom scenariju, brza provedba transakcija, upornost u nagovaranju, uvredljivost prema svakoj skepsi usmjerenoj ka provjeri „činjenica“ koje iznosi, razne simulacije poput bolesti, malaksalosti, nesvjestice, izazivanje sažaljenja i dr.

Teško je upozoriti ljude o svim načinima kojih se prevaranti dosjete. Često se osobe srame reći da su prevarene i bitno je da počinitelji poznaju "psihologiju" tih osoba te izazivaju suosjećanje ili glume empatiju prema tim osobama i tako ih dovode u zabludu i navode da postanu žrtve.