U Aržanu je jutros, 30. ožujka 2012.godine počelo obilježavanje 21. obljetnice pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata. U prijepodnevnim satima obitelj Jović posjetio je izaslanik MUP-a RH, načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Ivica Tolušić sa svojim najbližim suradnicima. U ime Ministarstva unutarnjih poslova Mariji Jović, majci poginulog Josipa Jovića uručen je prigodni poklon.

 

U Aržanu je jutros, 30. ožujka 2012.godine  počelo obilježavanje 21. obljetnice pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata. U prijepodnevnim satima obitelj Jović posjetio je izaslanik MUP-a RH, načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Ivica Tolušić sa svojim najbližim suradnicima. U ime Ministarstva unutarnjih poslova Mariji Jović, majci poginulog Josipa Jovića uručen je  prigodni  poklon.

 

  

Nakon posjeta obitelji Jović, na mjesnom groblju u Aržanu zapaljene su svijeće i položeni vijenci na grobu Josipa Jovića. Vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji Jović, izaslanik MUP-a,načelnik PU S-D Ivica Tolušić,  predstavnici regionalne i lokalne vlasti, odnosno županije, te brojni gradonačelnici gradova i načelnici općina Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici Udruga proizišlih iz Domovinskog rata te brojni građani. Molitvu na grobu pokojnog Josipa Jovića, kao i Misu u koncelebraciji s aržanskim župnikom don Antom Čipčićem te brojnim svećenicima, predvodio je generalni vikar vojnog Ordinarijata vlč. Jakov Mamić.  Na svečanoj akademiji održanoj  u osnovnoj školi nazočnima se obratio  župnik don Ante Čipčić,  dožupan Luka Brčić  te načelnik PU S-D  Ivica Tolušić koji je rekao: "Poštovana obitelji Jović, Cijenjeni uzvanici, gospođe i gospodo, dragi gosti, kolegice i kolege policajci iznimna mi je čast što se danas kao izaslanik ministra gospodina Ranka Ostojića mogu obratiti u prigodi obilježavanja 21. obljetnice pogibije našeg heroja Josipa Jovića.

Dame i gospodo, danas je dan kada se sjećamo prve žrtve u Domovinskom ratu Josipa Jovića, prisjetimo se i svih naših dragih hrvatskih branitelja koji su tada krenuli s mnogo srca i ljubavi i koji su tada imali jednu snagu u sebi, jednu spremnost obraniti svoju zemlju svoju obitelj i u tome je njihova veličina.

Poruka danas svima nama je: „Čuvajte ono što ste našim životima dobili u nasljedstvo. Čuvajte i budite ponosni“. Poruka nam je: „Branili smo svoju Domovinu, nismo napadali i otimali tuđe, zato će istinska povijest pisati da smo branili svoje“.

Ovakva svijest  neka nam bude stalno pred očima, neka nam Josip Jović i njegovi suborci ulijevaju ponos i snagu i jakost jer su oni ti koji su žrtvovali najviše - svoje živote.

Danas je hrvatski policajac, vojnik i branitelj prepoznat u svijetu i visoko cijenjen.

Lurdski direktor hodočašća nedavno je izjavio da bi bilo teško uopće ostvariti jedno takvo hodočašće bez prisutnosti hrvatskog policajca, vojnika, branitelja.

 Francuski biskup msgr. Du Bois prije par godina rekao je jednu divnu rečenicu koja nam danas svima služi na čast  i slavu a to je: „ Vi Hrvati, imate nešto  što je potrebno Europi, a to je vjera i ponos, i zato budite ponosni na vrijednosti  koje vi u svome srcu nosite, jer upravo to su  vrijednosti koje želimo ugraditi i u veliku zajednicu Europske Unije, jer vaše vrijednosti vi donosite kao dragocjeni dar Europi.“

Josip Jović danas bi imao 43 godine, njegova djeca bi najvjerojatnije pohađala ovu školu, bila u školskom zboru-recitirala. On bi najvjerojatnije zaigrao nogomet po ovim zelenim livadama sa njima……. ali Josipa Jovića nema, a mi svi živimo život koji je i on zaslužio, a nije ga imao jer je položio život na oltar Domovine. 

 Zato dame i gospodo, sjetimo ga se, neka bude naš najveći ponos i poštujmo   ono čime su nas on i svi njegovi suborci zadužili.

ČUVAJMO NAŠU DOMOVINU! "

 
Obilježavanje 21. obljetnice pogibije Josipa Jovića i akcije Plitvice nastavlja se sutra na Plitvicama, kada će brojna državna i izaslanstva udruga odati počast kod spomen obilježja Josipu Joviću u plitvičkoj šumi.

 

In memoriam – Josip Jović 1969.-1991.

Josip Jović rođen je u Aržanu kod Imotskog 21. studenog 1969. godine, a poginuo je na Plitvicama 31.ožujka 1991. godine - prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu

Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990.godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje postaje djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju.

Krvavi Uskrs na Plitvicama

Na područje Mukinja 28. ožujka 1991.g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na Koranskom mostu bile su istaknute zastave SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici, 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina. Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu, zaključili su da se ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske. Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine rano u jutro uputile dio svojih snaga na Plitvice sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.

Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, međutim preminuo je na putu do helikoptera.

Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik.

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika, a odlikovan je:

Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom

Spomenicom Domovinskog rata

Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi"

Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu

U Domovinskom ratu stradalo je više od 700 pripadnika MUP-a, dok ih je više od 3 600 ranjeno.